AVGANISTAN

Najmanje sedam osoba je danas poginulo a 10 je povrijedeno u eksploziji u Kabulu, rekao je portparol avganistanskog ministarstva unutrasnjih poslova.

On je naveo da je do eksplozije doslo nedaleko od tog ministarstva, kada je kombi napunjen eksplozivom detoniran ispred strane firme za obezbjedenje, kao i da su medju povrijedenima cetiri strana drzavljanina, ali nije iznio njihovu nacionalnost.

Jedan izvor iz avganistanskog MUP-a je ranije rekao da je meta bio konvoj vladinih vozila.

Jos uvijek niko nije preuzeo odgovornost za napad.

Do napada je doslo dan nakon sto je predsjednik Avganistana Asraf Gani objavio da ce trojica visoko rangiranih talibana biti oslobodena u zamjenu za pustanje dva strana profesora koje talibani drze kao taoce od 2016.

Jedan od oslobodenih talibana je sin osnivaca takozvane “Hakani mreze”, znacajnog ogranka talibanske pobune i izvrsioca brojnih napada na avganistanske snage i njihove NATO saveznike.

STRADALO 130 LJUDI

Navrsavaju se cetiri godine od teroristickih napada u Parizu, gdje je 13. novembra 2015. u nekoliko simutalnih napada poginulo 130 osoba, i vise od 400 povrijedeno.

Gradonacelnica Pariza An Idalgo ce danas sa clanovima vlade tokom dana obilaziti mjesta napada gdje ce polozili vijence uz minut cutanja.

Komemoraciji i obilasku mjesta napada ce se pridruziti razne politicke licnosti, gradski odbornici i ministri. Prosle godine su bili prisutni bivsi francuski predsjednik Fransoa Oland i bivsi ministar unutrasnjih poslova Bernar Kaznev, koji su bili na vlasti za vrijeme napada.

Francuski mediji uoci godisnjice najvise pominju prezivjele u napadima i istrage koje su pokrenute, uz ocjenu da je to najveci napad na tlu Francuske od Drugog svjetskog rata.

Tri bombasa samoubice digli su se u vazduh simultano, prvi u blizini fudbalskog stadiona za vrijeme utakmice, drugi ispred koncertne hale Bataklan za vrijeme koncerta i treci ispred mjesta gdje se nalazi nekoliko restorana.

Najvise zrtava, 90, bilo u Bataklanu.

Taj napad se dogodio deset mjeseci poslije teroristickog napada na redakciju francuskog satiricnog nedeljnika Sarli ebdo i jevrejsku prodavnicu u pariskom predgradu.

Redakcija Sarli ebdoa, koji je nastavio sa satirom i kritikom drustva insistirajuci da nema tabue, nalazi se sada na nepoznatoj lokaciji koja je stalno pod policijskim obezbijedenjem.

Odgovornost za sve napade je tada preuzela Islamska drzava.

Zbog tih napada je 2015. uvedeno vanredno stanje sto je izuzetna rijetka mjera u Francuskoj, koja je prvi put uvedena 1955. godine na pocetku rata za nezavisnost Alzira i kasnije samo jednom, tokom nereda u predgradima francuskih gradova 2005. godine.

SPANIJA

Lideri spanske socijalisticke partije i ljevicarskog Podemosa rekli su da su postigli preliminarni dogovor o koalicionoj vladi.

Medutim, oni i dalje nece imati dovoljno poslanika da bi sef socijalista Pedro Sances postao premijer bez podrske drugih stranaka.

Socijalisti su na nedjeljnim izborima osvojili 120 mandata, dok je Podemos osvojio 35 poslanickih mjesta. Za apsolutnu vecinu u parlamentu je potrebno 176 poslanika.

Sances i lider Podemosa Pablo Iglesijas su u zajednickom obracanju naveli da bi na osnovu postignutog dogovora Sances bio premijer a Iglesijas vicepremijer.

Njih dvojica ce razgovarati i sa drugim strankama ne bi li obezbijedili potrebnu podrsku.

NAKON UBISTVA PALESTINSKOG VODE

Palestinski Islamski dzihad objavio je danas da se priprema za rat s Izraelom, nakon sto je u izraelskom udaru iz vazduha jutros pred zoru ubijen jedan njen komandir na sjeveru pojasa Gaze.

“Mi idemo u rat. (Premijer Izraela Benjamin) Netanjahu je presao sve crvene linije ubistvom komandira Brigada al-Kuds Bahe Abu el-Ate. Odgovoricemo silovito”, izjavio je generalni sekretar Islamskog dzihada Zijad al-Nakhala za arapske medije.

U saopstenju Islamskog dzihada nakon ciljanog ubistva Abu el-Ate je navedeno da su “ovi teroristicki zlocini agresija i objava rata palestinskom narodu i neprijatelj snosi odgovornost za njih”.

Uz to se dodaje da ce vojno krilo organizacije Brigade al-Kuds koje je najavilo “mobilizaciju svojih boraca i pocelo da uzvraca protiv agresije i terorizma nastaviti silovito i hrabro da brani dostojanstvo palestinskog naroda”.

Cetrdesetdvogodisnji Abu el-Ata bio je, kako je saopsteno, jedan od najistaknutijih clanova vojnog savjeta i komandir sjevernog dijela pojasa Gaze.

I islamski ekstremisticki Hamas je jos ranije upozorio da ubistvo Abu el-Ate nece proci nekaznjeno, a na njegovoj sahrani je receno “tvoja krv je nasa krv”.

Na Zapadnoj obali, zvanicnik Palestinske uprave Saeb Erekat rekao je da izraelska vlada “snosi punu odgovornost za posljedice tog zlocina”.

Stotine Palestinca doslo je na sahranu Abu el-Ate. Njegovo tijelo je donijeto iz bolnice Sifa u Gazi u porodicnu kucu u Sedjaiji i poslije u dzamiju Omari, izvijestili su palestinski mediji.

Ministarstvo zdravlja u Gazi je potvrdilo da je od jutros ubijeno troje ljudi, ukljucujuci Abu el-Atu i njegovu suprugu, a da je 18 osoba ranjeno.

Palestinski dzihad je takode saopstio da je u Damasku izraelska vojska ciljala dom clana politbiroa organizicije Akrama al-Adzurija i da je ubijen jedan od njegovih sinova.

Izraelska vojska je u meduvremenu naredila gradanima u vecem dijelu zemlje da ne izlaze napolje i da izbjegavaju velika okupljanja tokom citavog dana, prenio je AP.

Ta instrukcija ukazuje da vojni ekperti ocekuju da potraje jako raketiranje iz Gaze koje je pocelo nakon ubistva komandira Islamskog dzihada.

Nastava je otkazana na jugu Izraela kao i poslovi koji nijesu od sustinskog znacaja.

U podrucju Tel Aviva, koji je dalje od granice pojasa Gaze, takode je otkazana nastava, a javna okupljanja su ogranicena na 300 ljudi. Poslovi se mogu obavljati samo tamo gdje su u blizini sklonista.

Ekstremisti iz Gaze su ispalili desetine raketa u znak odmazde.

Izraelski mediji ocjenjuju da je to jedna od najozbiljnijih eskalacija nasilja u pojasu Gaze poslije vise mjeseci.

Komandir Islamskog dzihada ubijen je u zajednickoj operaciji izraelske vojske i bezbjednosne sluzbe Sin bet.

Otac ubijenog je izjavio da je on bio oprezniji u posljednjih nekoliko dana i da je preduzimao dodatne mjere predostroznosti, kao i da je nestao na nedjelju dana ovog mjeseca kada se njegovo ime pojavilo u izraelskim medijima.

Izrael je optuzio Abu el-Atu za baraznu raketnu vatru na juznu izraelsku teritoriju 2. novembra.

Otac Salim Abu el-Ata je rekao da je njegov sin sinoc prvi put dosao da spava kod kuce.

MORALES

Bivsi predsjednik Bolivije Evo Morales rekao je, nakon sto je stigao u Meksiko Siti, da je od Meksika zatrazio azil jer mu je zivot bio ugrozen.

Meksiko je odobrio azil Moralesu koji je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bolivije usljed protesta zbog izbornih prevara.

Na Twitteru je napisao da ga napustanje Bolivije boli, ali da ce se vratiti s vise snage i energije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Meksicki ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard je na pres konferenciji dogadaje u Boliviji opisao kao drzavni udar i ukazao na umijesanost vojske u Moralesovu odluku da podnese ostavku.

U meduvremenu, komandant vojske Bolivije naredio je trupama da podrze policiju, koja se sukobila sa pristalicama Moralesa. U sukobima je povrijedeno oko 20 ljudi.

NOVA PUSKA

Ruske vojne specijalne snage dobile prvu seriju od 700 novih automatskih pusaka AK-12, modernih verzija legendarnog “kalasnjikova”.

“U poredenju s prethodnicima, ta puska ima bolju ergonomiju, preciznost, jedinstvenu izdrzivost cijevi, jer su u proizvodnji koriscene nove tehnologije”, saopsteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.

Specijalnim jedinicama stacioniranim u Krasnodarskoj oblasti su isporucene nove puske.

Ona je dio programa “Ratnik”, koji predvida novu opremu i naoruzanje za ruske vojnike, pod vodstvom Koncerna Kalasnjikov. Kako navodi agencija TASS predvideno je da ruskim oruzanim snagama do 2021. bude isporuceno 112.500 komada AK-12. Ona ce zamijeniti AK-74M, koji je standardna puska ruske vojske i koriste isti kalibar 5.45×39.

Podsjetimo, oko 8.000 komada AK-12 je ranije ove godine isporuceno vojnim jedinicama

“ESKALACIJA NASILJA”

Ministarstvo spoljnih poslova Jordana osudilo je danas izraelski udar iz vazduha na pojas Gaze u kojem je ubijen jedan od komandanata palestinskog Islamskog dzihada.

Taj izraelski udar izazvao je baraznu raketnu vatru iz pojasa Gaze cime je pokrenut najzesci sukob izmedu Izraela i elstremista u Gazi posle nekoliko mjeseci.

Portparol jordanskog minstarstva Daifalah al Fajez optuzio je Izrael da je izazvao eskalaciju nasilja, preneo je AP.

On je upozorio da ce sukob “samo povecati napetost i nasilje, produbiti atmosferu beznadeznosti i promovisati ekstremisticke planove u regionu”.

Takode je pozvao Izrael i Palestince da se vrate pregovorima, rekavsi da razgovori uz okoncanje izraelske i egipatske blokade pojasa Gaze mogu da donesu rjesenje.

U medjuvremenu su egipatski zvanicnici rekli da Kairo pokusava da smanji napetost izmedu Izraela i palestinskih ekstremista.

KINA

U napadu natrijum-hidroksidom u jednom vrticu na jugozapadu Kine povrijedeno je 51 dete i troje nastavnika. Napadac je uhapsen.

Dvadesettrogodisnjak koji je napao vrtic brzo je uhapsen nakon sto je pokusao da pobjegne s mjesta napada. Policija navodi da se pocinilac odlucio na ovaj korak kako bi se “osvetio drustvu”.

Osumjiceni je najprije presjekao zicu koja je ogradivala vrtic u gradu Kaijuan, da bi potom poceo da prska djecu i nastavnike natrijum-hidroksidom, koji izaziva ozbilljne opekotine i izaziva trajno ostecenje kada dode u kontakt s tkivom.

Dvije osobe su ozbiljnije povrijedene, ali su van zivotne opasnosti, prenosi RT.

Ovo nije prvi napad na vrtice u Kini u prethodnim godinama.

2017. muskarac je nozem napao grupu djece, dok je 2018. cetrnaestoro djece ranjeno nozem.

BIVSI PREDSJEDNIK SAD

Bivsi americki predsjednik Dzimi Karter je operisan i uklonjen mu je hematom od krvarenja poslije nedavnih padova, koji mu je pritiskao mozak, saopstila je Fondacija Karter, naglasivsi da bivsi predjsednik nema komplikacija poslije intervencije.

Karter je od ponedjeljka u bolnici u Atlanti, gdje se sada oparavlja poslije operacije glave.

Karter, koji je u oktobru napunio 95 godina, prije nekoliko godina je imao rak, a ove godine je slomio kuk, ali i pored odmaklih godina i dalje je drustveno angazovan.

Bio je 39. predsjednik SAD, od 1977. do 1981. a 2002. je dobio Nobelovu nagradu za mir.

UPRKOS SENGENU

Danska policija je pocela da, uprkos Sengenskom sporazumu o slobodi kretanja, sprovodi provjere na granicnim prelazima sa Svedskom nakon niza pucnjava i eksplozija u Kopenhagenu za koje danske vlasti optuzuju ljude iz Svedske.

Portparol policije Jens Jespersen je rekao da prilikom provjera na mostu Oresund, koji povezuje Kopenhagen i Malme, policajci posebno paze na “prekogranicni kriminal uz upotrebu eksploziva, oruzja i droge”.

On je naveo da jepolicija zaustavlja automobile da bi “vidjela ko je u njima”.

Kontrole se vrse i u dvije luke iz kojih polaze trajekti.

U Kopenhagenu se od februara desilo 13 eksplozija, a u junu su iz vatrenog oruzja ubijena dva drzavljanina Svedske.

Takode, ove subote je u Malmeu ubijen jedan 15-godisnji decak, a drugi tesko ranjen.