UNESCO

Broj ubijenih novinara se u svijetu smanjio za gotovo polovinu 2019. godine, ali se novinari suočavaju s neprestanim rizicima i napadi na njih se ne kažnjavaju, pokazuju podaci UNESCO-a.

UNESCO je 2019. zabilježio 56 ubistva novinara, dok je 2018. ubijeno 99 novinara. U deceniji od 2010. do 2019. godine zabilježio je 894 ubistva novinara, što je godišnji prosjek od gotovo 90 ubijenih novinara.

Ipak je, prema navodima UNESCO-a, najniža godišnja stopa ubijenih novinara zabilježena 2019. godine.

Ubistva su se dešavala u svim dijelovima svijeta, a Latinska Amerika i Karibi zabilježili su 22 ubistva, što je najveći broj. Na području Azije ubijeno je 15 novinara, dok ih je 10 ubijeno arapskim državama.

Većina novinara ubijeno izvan zona sukoba

Brojke pokazuju da novinari ne trpe samo izlažući se ekstremnim rizicima tokom izvještavanja o nasilnim sukobima, već su meta tokom izvještavanja o lokalnoj politici, korupciji i kriminalu – često u svojim rodnim gradovima.

Gotovo dvije trećine (61 odsto) ubistava u 2019. godini dogodilo se u zemljama koje nijesu imale oružani sukob.

U više od 90 posto slučajeva zabilježenih u 2019. godini ubijeni su lokalni novinari. Ovi su trendovi istaknuti u UNESCO-ovoj medijskoj kampanji #KeepTruthAlive.

U SIRIJI

Sirijska armija napredovala je u posljednjoj enklavi na sjeverozapadu zemlje koju drže pobunjenici, učvršćujući tako vlast nad ključnom provincijom Alep.

Sirijska državna televizija “Ihbarija” javila je da je uspostavljena potpuna kontrola u svim naseljima oko grada Alepa prvi put od 2012. godine i da su se teroristi povukli sa tih teritorija.

Mediji su emitovali i snimke iz Alepa, na kojima lokalno stanovništvo sa zastavama Sirije i slikama predsjednika Bašara al Asada proslavlja taj radostan događaj.

Alep je oslobođen od pobunjenika 2016. godine, ali bitka za taj grad trajala je više od četiri godine.

Napredovanje sirijskih snaga takođe je prvi put poslije nekoliko godina obezbijedilo područje od redovnih artiljerijskih napada islamista, što je još jedan znak sve veće kontrole sirijskog predsjednika Bašara al Asada nad tim područjem, prenosi AP.

Sirijske vojne snage su prvi put od 2012. godine uspostavile kontrolu nad cjelokupnim međunarodnim auto-putem koji spaja Damask sa Alepom.

JOSIPOVIĆ

Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović iz Socijaldemokratske partije (SDP) izjavio je danas da ima velika očekivanja od novog šefa države Zorana Milanovića, koji dolazi iz iste političke partije, a da je odlazeća predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doprinijela retrogradnoj politici.

“Imam velika očekivanja, jer on kao osoba ima ozbiljne kapacitete i po svojim mogućnostima, edukaciji je bio neuporedivo bolji kandidat na izborima. Njegova pobjeda otvara velika očekivanja posebno na strani građanske Hrvatske lijevog centra”, rekao je Josipović za Hrvatsku televiziju.

Što se tiče mandata odlazeće predsjednice, Josipović je rekao da mu politika koju je ona vodila nije bila “nimalo simpatična”.

“Ona je doprinijela jednoj retrogradnoj politici, vraćanju Hrvatske u prošlost i napuštanju nekih evropskih vrijednosti. Vodila je spoljnu politiku koja nije bila dobra kada je riječ o odnosima sa susjedima”, naglasio je Josipović.

Bivši predsjednik je ocenio i da je Hrvatska duboko potopljena u populizam na svim nivoima i da je razbuktavanje korupcije veliki teret.

Prema njegovim riječima, predsjednik ne može suditi nekome, ali svojim stavom može dosta da učini u borbi protiv korupcije.

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sjutra će preuzeti petogodišnji mandat od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobedio u drugom krugu izbora 5. januara.

ORBAN PORUČIO

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Budimpešta naučila da ne mora da se svidi “umornoj briselskoj eliti”, ističući da je Mađarska budućnost Evrope.

“U posljednjih 10 godina naučili smo da Evropa nije u Briselu”, rekao je Orban u godišnjem obraćanju naciji, prenio je sinoć MTI.

“Evropa smo mi i mi se ne moramo svideti umornoj briselskoj eliti. U prošlosti smo mislili da je Evropa naša budućnost, ali danas znamo da smo mi budućnost Evrope”, rekao je on.

Orban je izrazio zadovoljstvo što je Mađarska pronašla “zajedničke temelje” sa susjednim zemljama, Hrvatskom, Slovačkom, Slovenijom i Srbijom i u poziciji je da sa njima vodi u širu saradnju i stvara saveze.

“Istorija je ponovo dala narodima srednje Evrope šansu da izgrade novi savez, utemeljen na njihovim nacionalnim interesima, koji bi nam omogućio da se branimo od prijetnji i s Istoka i sa Zapada”, rekao je Orban, prenosi Hina.

On je ocijenio da posljednja decenija predstavlja najuspješnijih 10 godina u posljednjih 100 godina mađarske istorije.

PANIKA U HONGKONGU

Naoružani pljačkaši ukrali su rano jutros stotine rolni toaletnog papira u vrijednosti od oko 130 dolara u Hongkongu, gdje zbog koronavirusa vlada nestašica.

Tri muškarca naoružana noževima presrela su dostavljača jedne radnje u četvrti Mong Kok, poznatoj po sukobima trijada, naoružanih bandi.

Policija je uspjela da ih uhvati. Prema njihovom izvještaju pljačkaši su zaprijetili dostavljaču koji im je potom dao rolne toalet papira.

Pljačkaši su uzeli 600 rolni u vrijednosti od oko 130 dolara.

U Hongkongu trenutno vlada nestašica toaletnog papira zbog paničnog kupovanja zaliha uzrokovanog strahom od koronavirusa. Širom Hongkonga ljudi čekaju u redovima ispred prodavnica nakon što roba dođe na police.

Uprkos obećanjima vlade da će snabdijevanje hranom i drugim kućnim potrepštinama teći neometano, ponestaje toaletnog papira. Osim toaletnog papira, građani Hongkonga masovno kupuju i pirinač, tjesteninu, kao i proizvode za čišćenje, a gotovo je nemoguće nabaviti zaštitne maske i rukavice.

Slična panika zavladala je i u Singapuru gdje je potvrđeno 75 slučajeva zaraze koronavirusom.

EPIDEMIJA U KINI

Broj mrtvih od koronavirusa u kontinentalnoj Kini popeo se do kraja dana u nedjelju za 105, pa je do sada u ovoj epidemiji stradalo ukupno 1.770, a vlasti su nametnule nove restrikcije kretanja u pokrajini Hubej kako bi se spriječilo širenje bolesti.

U kontinentalnoj Kini u nedjelju je zabilježeno i 2.048 novih slučajeva zaraze, a 105 novih smrtnih slučajeva najmanji je broj mrtvih u jednom danu od 11. februara. Ipak, broj novozaraženih se povećao u odnosu na protekla dva dana.

Gotovo 90 odsto novih slučajeva nalazi se u Vuhanu, a preko 94 odsto u pokrajini Hubej. Ukupno je u kontinentalnoj Kini dosad zaraženih 70.548. Od toga broja 10.844 ljudi liječeno je i otpušteno iz bolnice.

Od 105 novih smrtnih slučajeva u Kini, 100 je zabilježeno u Hubeiju, u pokrajini Henan koja graniči s Hubeijem tri, a dva u Guangdongu.

Kineske su vlasti u nedjelju objavile da su dva dana pada broja novih potvrđenih slučajeva pokazala da njihovi napori u zaustavljanju širenja virusa daju rezultate iako su međunarodni stručnjaci kazali da je prerano reći da je epidemija dosegla vrhunac.

Izvan Kine potvrđeno je više od 500 slučajeva zaraze, najviše kod ljudi koji su putovali iz kineskih gradova, uz pet smrtnih slučajeva.

Ograničenja su dodatno pojačana u Hubeiju u nedjelju gdje je vozilima, osim neophodnih službi, zabranjeno voziti, a kompanijama je rečeno da ostanu zatvorene do sljedećih uputstava.

Vlasti su naredile selima i okruzima da sprovedu najstrože mjere kako bi spriječili ljude da ulaze ili izlaze iz mjesta.

Međunarodni stručnjaci koje je Svjetska zdravstvena organizacija poslala u Peking počeli su u ponedjeljak razgovore sa svojim kineskim kolegama.

Još 70 osoba pozitivno je na koronavirus na kruzeru Dajmond Princes, usidrenom kod japanske luke Jokohama, a sa kruzera su se danas iskrcali američki putnici, koji će avionom biti prebačeni u karantin u SAD.

KINA

Kineske vlasti preduzimaju opsežne mjere u okviru borbe protiv nove vrste koronavirusa, a jedna od njih je i dezinfekcija novčanica.

Prema pisanju kineskih medija, centralna banka Kine je saopštila da su počeli da dezinfikuju novčanice koje su u prethodnom periodu bile u opticaju, prenosi B92.

Dezinfekcija novčanica se obavlja ultraljubičastim zracima i visokom temperaturom, a plan je da korišćene novčanice ostanu u kasama od sedam do 14 dana.

Navodi se da banke klijentima mogu, u slučaju potrebe, davati samo novi i nekorišćeni novac, dok će novčanice koje su “stavljene u karantin” biti ponovo puštene u opticaj nakon isteka perioda posmatranja.

Nacionalna zdravstvena komisija Kine (NHC) u nedjelju je saopštila da su u protekla 24 sata preminule 142 zaražene osobe, čime se broj umrlih od zaraze opasnim virusom u toj zemlji povećao na 1,67 hiljada.

Dosad je potvrđena zaraza virusom kod ukupno 68,5 hiljada pacijenata, a samo u protekla 24 sata potvrđeno je preko dvije hiljade slučajeva bolesti koja je službeno nazvana COVID-19.

Koronavirus se krajem prošle godine pojavio i brzo proširio u kineskom gradu Vuhanu, a slučajevi zaraze potvrđeni su u više od 20 zemalja širom svijeta.

NAJVEĆA ZAPLIJENA U ISTORIJI

Zvaničnici Kostarike su saopštili da su zaplijenili više od pet tona kokaina, što je najveća takva zaplijena u toj centralnoameričkoj zemlji.

Ministarstvo za javnu bezbjednost Kostarike navelo je da je 5.048 kilograma kokaina pronađeno sinoć u kontejneru u karipskoj luci Moin.

Kontejner u kojem su navodno bile ukrasne biljke, trebalo je da ide brodom za holandski grad Roterdam.

Uhapšena je jedna osoba, 46-godišnji Kostarikanac koji je dovezao kontejner u luku.

NOVI NAPAD

Izraelska vojska je danas saopštila da je spriječila nastojanja palestinske organizacije Hamas da hakuje telefone vojnika, predstavljajući na društvenim medijima da se radi o mladim, atraktivnim ženama, koje bi da se sprijatelje u pokušaju da ih ubijede da preuzmu softver sa kompjuterskim virusom.

Vojni portparol potpukovnik Jonatan Konrikus rekao je novinarima da je virus ubačen u desetine telefona posljednjih mjeseci, iako je vojska rano otkrila prevaru i spriječila da velike tajne stignu do te islamske ekstremističke organizacije.

On je rekao da je to treći pokušaj Hamasa čiji su cilj bili vojnici putem lažnih naloga na društvenim mrežama, ali je najnoviji bio najusavršeniji. Hamas je koristio više medijskih platformi, uključujući Fejsbuk, Instagram, Vocap i Telegram da uspostavi kontakt sa vojnicima.

Njima su stizale fotografije i poruke, a slale su ih “žene” koje su tvrdile da su nove imigrantkinje kako bi objasnile da ne govore dobro hebrejski ili da su gluve, pa su zato slale samo poruke i nijesu govorile telefonom, rekao je Konrikus.

Profili su se pojavljivali na mnogobrojnim paltformama, a na fotografijama su bile prerušene osobe tako da im je bilo teško ući u trag.

Na kraju su vojnicima poslati linkovi da ih navedu da preuzmu ono za šta je navedeno da je aplikacija nalik na Snapčet (Snapchat) kako bi razmjenjivali fotografije koje mogu brzo da nestanu, rekao je Konrikus. U stvarnosti to su bili linkovi za tri programa, Catch&See, ZatuApp i GrixyApp, koji su omogućavali Hamasu pristup telefonima vojnika.

Konrikus je rekao da je savim jasno da Hamas stoji iza tih nastojanja.

Ta organizacija nije odmah ništa komentarisala, a portparol nije rekao koliko vojnika je bilo na njenoj meti.

Vojnici su prijavili sumnjivu aktivnost dosta rano što je omogućilo vojsci i bezbjednosnoj službi Šin bet da nadgledaju njihove telefone.

Izrael i Hamas koji u svojoj povelji poziva na uništenje jevrejske države su tri puta ratovali otkako je ta organizacija silom preuzela vlast u pojasu Gaze 2007. godine.

Ipak dvije strane vode indirektne pregovore preko arapskih i UN pregovarača kako bi postigli dugotrajni prekid vatre i Izrael ublažio blokadu pojasa Gaze u zamjenu za obustavu napada Hamasa. Međutim, povremeni sukobi ne prestaju.

Rano justro izraelska vojska je izvela više udara iz vazduha na ciljeve u Gazi nakon što su sinoć dvije rakete ispaljene na Izrael.

PROBLEM SABDIJEVANJA

Bjelorusija će početi da uzima naftu iz tranzitnog naftovoda Družba, ako je Rusija ne snabdije potrebnom količinom tog energenta, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Bjelorusija i Rusija, veliki svjetski izvoznici nafte, nijesu uspjeli da se dogovore o uslovima snabdijevanja naftom za ovu godinu. Dopremanje ruske sirove nafte prema susjedu značajno se smanjila nakon 1. januara zbog čega je Minsk bio primoran potražiti gorivo na drugom mjestu, prenosi SEEbiz.

Lukašenko je kazao da su rafinerije u Bjelorusiji primile 500 hiljada tona ruske nafte u januaru, manje od planiranih dva miliona tona.

“Ako nas Rusija ne snabdije potrebnom količinom, počećemo uzimati iz tranzitnog naftovoda”, poručio je Lukašenko.

Naftovod Družba, koji prolazi bjeloruskom teritorijom, snabdijeva Evropu, uključujući Poljsku i Njemačku, s oko milioun barela ruske nafte.

Lukašenko je rekao da je Bjelorusija u pregovorima s Poljskom da joj se dostavlja američka i saudijska nafta naftovodom iz Gdanjska. Spor zbog nafte dio je širega političkog spora između Moskve i Minska oko uspostavljanja jedinstvene države, za što su planovi prvobitno biti objavljeni 1990-ih.

Minsk je vrlo oprezan zbog potencijalnog spajanja s Rusijom bojeći se ruske dominacije.

Lukašensko je poručio da će se boriti da Bjelorusija ostane suverene i nezavisna.