KENIJA

Najmanje 13 učenika poginulo je danas na zapadu Kenije, u stampedu koji je nastao nakon što su djeca puštena da idu kući.

Šef policije oblasti Kakemega David Kabena kazao je da je više od 20 učenika povrijeđeno.

Tragedija se dogodila u poslijepodnevnim satima, prenosi AP.

Za sada nije poznato šta je dovelo do meteža.

Kenijski list Dejli nejšon (The daily nation) objavio je da su neka djeca pala s drugog sprata zgrade dok su trčala.

Svi povrijeđeni đaci smješteni su u bolnicu, a neki su pušteni poslije ukazivanja pomoći.

HANS KLUGE

Doktor Hans Kluge, belgijski državljanin, biće direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu u narednih pet godina, objavio je danas Izvršni odbor te organizacije.

Kluge će usmjeravati međunarodni zdravstveni rad širom 53 zemlje evropskog regiona SZO, opslužujući 900 miliona ljudi, navodi se u saopštenju Regionalne kancelarije SZO za Evropu.

“Zajedno moramo izgraditi panevropsku kulturu zdravlja u kojoj ciljevi zdravlja i blagostanja usmjeravaju donošenje javnog i privatnog odlučivanja i svako može da donosi zdrave odluke”, rekao je Kluge, prenosi Tanjug.

On je istakao da svako dijete, žena i muškarac „iz našeg lijepog i raznovrsnog regiona“ ima pravo na zdravlje.

„Ja sam posvećen pružanju ujedinjene akcije za bolje zdravlje“, poručio je Kluge.

To, kako je naveo, zahtijeva povećanje ulaganja u zdravstvo, jačanje zdravstvenih sistema u skladu sa potrebama ljudi i proširivanje inkluzivnog i nediskriminatorskog pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve.

„Radeći na taj način, stvaramo poštena, srećna, održiva društva za sebe i generacije koje dolaze”, istakao je Kluge.

BREGZIT

Evropska unija je danas objavila nacrt mandata za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom s ključnom porukom da njena dojučerašnja članica ne smije biti nelojalni konkurent ako želi pristup bez carina tržištu Unije, a britanski premijer Boris Džonson je na to uzvratio dvosmislenom porukom.

Neki mediji i analitičari u EU su odmah zaključili da će pregovori o ekonomskim i sveukupnim vezama Unije i Londona biti “oštri, pa i nemilosrdni, oko za oko, zub za zub”, budući da je Džonson najprije predočio da Velika Britanija ne stremi nepoštenoj konkurenciji u ekonomiji ili ekologiji, ali je odbacio mogućnost da se London potpuno povinuje propisima EU.

Štaviše Džonson je precizirao da budući sporazum o slobodnoj trgovini uopšte ne nalaže usaglašavanje propisa o konkurenciji, državnim subvencijama, socijalnoj zaštiti, prirodnoj sredini i drugim područjima.

Britanski premijer je predočio da London želi “trgovinske odnose poput sporazuma EU-Kanada”, skoro bez carina ili kao što je sporazum EU-Australija, “u svakom slučaju će Velika Britanija, poručio je on, napredovati i osloboditi sve svoje potencijale”.

“Ja uopšte ne vidim potrebu da se mi zagradimo nekim sporazumom s EU”, objasnio je britanski premijer, “i obnovićemo puni suverenitet na granicama, na polju imigracije, konkurencije, pravila o subvencijama, nabavkama, zaštiti podataka”.

Džonson je naveo da jedino u odbrani i spoljnoj politici ne vidi nikakve smetnje za saradnju, a to je još više pothranilo strepnje evropskih partnera da bi vlada u Londonu mogla suštinski da se okrene ponudi američkog predsjednika Donalda Trampa za sklapanje “najpovoljnijeg mogućeg sporazuma o trgovini SAD-Velika Britanija”, čime bi neminovno bili zakinuti budući britanski odnosi s EU.

“To je pravi zid protiv zida za buduće odnose i partnerstvo EU-Velika Britanija”, napominje list italijanskih poslovnih krugova “Il sole 24 ore”, a dnevnik francuskih industrijalaca “Lezeko” zaključuje da će pregovori Brisel-London biti “vrlo oštri”.

Džonson je, kako zaključuju komentatori u EU, čak i zaprijetio da sporazuma i ne mora biti, jer je takođe neuvijeno stavio do znanja da “mi nećemo kleknuti pred Evropskom unijom i spremni smo da 2021. izađemo iz članstva onako kako mi želimo”.

Pregovarač EU Mišel Barnije je, dajući na uvid nacrt mandata, izjavio da cilj EU jeste da se s Velikom Britanijom održi trgovina bez carina i kvota, ali je upozorio da je za Uniju neprihvatljivo da se s one strane La Manša pojavi “deregulisana ekonomija koja bi izvlačila korist zahvaljujući nelojalnoj konkurenciji”.

Mandat je uobličen na osnovu prethodno usvojenih smjernica članica EU i Barnije je takođe predočio da se u sporazumu s Londonom moraju očuvati EU norme o socijalnim pitanjima, klimi, očuvanju prirodne sredine, pomoći iz državne blagajne.

U mandatu se u stavki “Spoljna politika, bezbjednost i odbrana” nigdje više ne spominje politika EU o prijemu novih članica, jer London već sad u prelaznom razdoblju do kraja godine, o tome više ne odlučuje.

Kaže se da “predviđeno partnerstvo na tom polju treba da zajamči ambicioznu, tijesnu i trajnu saradnju u djelovanju u svijetu s ciljem da se zaštite građani od spoljnih opasnosti, spriječe sukobi, ojača međunarodni mir i bezbjednost i uhvati u koštac s uzrocima svjetskih izazova”.

Nacrt mandata treba da usvoje članice Unije do kraja ovog mjeseca, a pregovori bi morali da se okončaju do kraja godine, na čemu istrajava Džonson, iako u Briselu misle da je taj rok prekratak.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je istakla da vrijeme jeste kratko, mi ćemo pregovarati pošteno i otvoreno, ali ćemo braniti interese EU, interese naših građana, i to bez uvijanja i do kraja”.

Bez sumnje je važnu poruku uputila i njemačka kancelarka Angela Merkel, upozorivši da će “cjelovitost jedinstvenog tržišta EU biti odbranjena i što se Britanci više budu udaljavali od normi i uslova unutrašnjeg tržišta, to će se i naši odnosi mijenjati”.

Izlazak Velike Britanije iz članstva je “stvorio duboki razdor unutar Unije”, zaključila je ona.

PRINUDNO SLETIO

Avion Boing 767 sa 128 putnika bezbjedno je prinudno sletio večeras na aerodrom u Madridu.

Avion kompanije Er Kanada poleteo je danas posle podne iz Madrida ka Torontu, ali je morao da zatraži dozvolu za prinudno slijetanje zbog oštećenja jednog od dva motora i pucanja gume na jednom od 10 točkova.

Za sada nema informacija o tome šta je izazvalo kvar motora.

Avion je nešto manje od četiri sata kružio blizu Madrida kako bi potrošio gorivo prije prinudnog slijetanja.

BORBA SA KORONAVIRUSOM

Ruski premijer Mihail Mišustin odlučio je danas da će Rusija obezbijediti humanitarnu pomoć Kini u borbi protiv koronavirusa.

On je to rekao nakon sastanka sa zamjenicima premijera, a objavila je zamjenica premijera Tatjana Golikova i dodala da je dokument o toj odluci već spreman, prenosi Tas s.

“Ruski regioni su spremni, zdravstvene ustanove imaju zalihe zaštitne i odjeće za dezinfekciju, kao i potrebnu količinu ljekova”, rekla je ona.

Mišustin je na sastanku sa svojim zamjenicima rekao i da je u Rusiji situacija sa koronavirusom pod kontrolom i da se preduzimaju sve neophodne mjere za sprečavanje širenja bolesti.

“Formiran je tim za brzi odgovor i sprečavanje širenja bolesti u našoj zemlji”, rekao je on i dodao da je koronavirus dodat na listu veoma opasnih bolesti.

“To će nam omogućiti da deportujemo strance ukoliko se utvrdi da imaju bolest i uvedemo posebne restrikcije poput izolacije i karantina”, rekao je Mišustin.

ZBOG KORONAVIRUSA

Kineska vlada optužila je Ameriku za podizanje panike i širenje straha zbog koronavirusa širom svijeta, prenose strani mediji.

Osude Kineza dolaze uslijed odluke Amerikanaca da proglase uzbunu za javno zdravstvo i da uskrate ulazak u SAD putnicima iz Kine.

SAD su 23. januara naredile zabranu ulaska na njihovu teritoriju osobama koje nijesu američki državljani, a koje su boravile u Kini posljednjih 14 dana. S druge strane, američki državljani biće smješteni u karanteni.

Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Kine kazala je da SAD pretjerano reaguju na koronavirus i da je Kanada pozitivan primjer jer ne slijedi SAD, piše BBC.

“Većina zemalja podržava napore Kine u borbi protiv virusa. Razumijemo ih kada uvedu ili pooštre mjere na graničnim prelazima. Međutim, u međuvremenu neke zemlje, posebno SAD, pretjerano reaguju, što je protivno čak i savjetima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije”, rekla je portparolka Hua Čuning.

Ona je dodala kako američka zabrana ulaska u zemlju strancima predstavlja i kršenje građanskih prava.

U Kini je do sada potvrđeno više od 17.000 oboljelih od virusne upale pluća ili koronavirusa. Do sada je umrlo najmanje 36o osoba u Kini, dok je još jedan smrtni slučaj zabilježen na Filipinima.

ZBOG KORONAVIRUSA

Hongkong će u ponoć zatvoriti gotovo sve kontrolne punktove na kopnenoj i morskoj granici prema Kini kako bi se zaustavilo širenje novog koronavirusa, najavila je danas premijerka Keri Lam.

Lam je na današnjem brifingu rekla da će ostati otvorena samo dva granična kontrolna punkta – u zalivu Šenzen i most za Makao i Džuhaj.

Ona je negirala da je taj potez iznuđen pod pritiskom medicinskih radnika koji su zaprijetili petodnevnim štrajkom tražećii od vlade zatvaranje svih granica prema Kini.

Radio televizija Hongkong (RTHK) izvijestila je da su neki medicinski radnici danas već stupili u štrajk, a neki su upozorili da će se priključiti sjutra ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

Lam je rekla da zatvaranje granica nema “apsolutno nikakve veze sa štrajkom” već da predstavlja isključivo mjeru za zaustavljanje širenja virusa kojim je zaraženo 15 ljudi u Hongkongu.

Ona je pozvala stanovnike tog grada da budu ujedinjeni u borbi protiv epidemije.

DŽONSON

Velika Britanija neće sprovoditi nikakvu “nelojalnu konkurenciju” prema Evropskoj uniji (EU) o čemu strahuju Evropljani poslije Bregzita, rekao je danas britanski premijer Boris Džonson izlažući svoju viziju budućih odnosa sa evropskom dvadesetsedmoricom.

“Nećemo se upuštati ni u kakav damping, bilo da je trgovinski, ekonomski ili ekološki”, kao što strahuje Brisel, rekao je konzervativni lider, obavezujući sa da neće podrivati evropske standarde, u govoru u kome je izložio ključne tačke stava njegove zemlje u pregovorima sa EU o budućim odnosima poslije Bregzita.

On je međutim istovremeno rekao da Britanija neće da se uskladi sa evropskim propisima kao cijena za slobodnu trgovinu.

“Da li ćemo insistirati na tome da EU čini isto kao i mi kao cijena za slobodnu trgovinu, naravno da nećemo. Ne vidim razloga da se na to obavezujemo sporazumom sa EU. Vratićemo pun suverenitet nad našim granicama, imigraciji, konkurenciji, propisima o subvencijama, snabdevanju, zaštiti podataka”, rekao je Džonson.

On je takođe rekao da saradnja sa Evropljanima po pitanju odbrane i spoljne politike ne zahtijeva obavezno da se to stavi u ugovor.

EU je danas objavila da je spremna da dogovori sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”, ali je i upozorila London da je protiv svakog pokušaja nelojalne konkurencije.

Tim sporazumom bi se, kako predlaže EU, eliminisale sve carine i kvote na robu razmijenjenu sa zemljama Unije, što EU do sada nikad nije predložio svojim partnerima, rekao je glavni evropski pregovarač za Bregzit Mišel Barnije.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ipak upozorila da će nivo britanskog pristupa evropskom jedinstvenom tržištu zavisiti od britanskog usklađivanja sa propisima Unije.

Britanije je u petak izašla iz EU poslije 47 godina, kao prva zemlja koja napušta Uniju. Dvije strane imaju do kraja godine da usaglase nove odnose, na planu trgovine, ali takođe bezbjednost, ribarstva.

MAKRONOV SAVJETNIK

Savjetnik francuskog predsjednika Klement Bone izjavio je da bi Pariz mogao da odustane od blokade pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Bone je Makronov savjetnik za evropske poslove.

“Nakon što je Velika Britnija napustila EU, Francuska želi da se više fokusira na istok. Nakon Bregzita više nego ikada je važno da prevaziđemo razlike unutar EU i fokusiramo se na ono što nas povezuje”, rekao je Bone u intervjuu za njemački Frankfurter algemajne cajtung, prenosi ATA.

On je dodao i da će se to dogoditi čim se EU složi oko plana o proširenju.

“Odbićemo da Albaniju i Sjevernu Makedoniju tretiramo odvojeno. To bi bilo protivno našoj želji da podstaknemo stabilnost u regionu”, rekao je Bone.

SAGRAĐENA ZA 10 DANA

Prvi pacijenti stigli su danas u bolnicu sa 1.000 kreveta sagrađenu za 10 dana u okviru borbe kineskih vlasti protiv novog koronavirusa koji se širi.

Bolnica Hošenšan i druga bolnica od 1.500 kreveta koja treba da se otvori ove sedmice, izgradile su ekipe koje su radile danonoćno u Vuhanu, gradu gdje je krajem decembra epidemija najprije zabilježena.

U okviru mjera izolacije Vuhana i okolnih gradova, kineske vlasti prekinule su većinu drumskih, željezničkih i vazdušnih pristupa tim mjestima, čime je izolovano oko 50 miliona ljudi u nastojanju da ograniče epidemiju u kojoj je oboljelo više od 17.000 ljudi a preko 360 je umrlo.

Ovo je drugi put da su kineski zvaničnici odgovorili na novu bolest gradnjom specijalizovanih bolnica takoreći preko noći. Kada se širio Sars, 2003. godine, u Pekingu je sagrađen objekat za pacijente sa tim virusnim oboljenjem takoreći preko noći.

Prvi pacijenti stigli su u bolnicu Huošenšan u Vuhanu danas u 10 sati, prenijeli su državni mediji. Nijesu navedeni identiteti pacijenata ni u kakvom su stanju.

Kineska vojska poslala je 1.400 ljekara, bolničara i drugog osoblja za bolnicu u Vuhanu, javila je zvanična novinska agencija Sinjua. Vlada je ranije saopštila da neki od njih imaju iskustva u borbi protiv Sarsa i drugih epidemija.

Državni list “Peking Dejli” pozdravio je graditelje i snabdijevače koji su skratili svoj praznik povodom kineske nove godine i označiio brzu gradnju bolnice kao politički trijumf.

Bolnicu je izgradio tim of 7.000 ljudi, prenijela je agencija Sinhua.

U oko polovine dvospratne zgrade na 60.000 kvadratnih metara su izolovana odjeljenja, prema vladinom dnevniku Jangce dejli. Bolnica ima 30 odelenja intenzivne nege.

Lekari mogu da razgovaraju sa stručnjacima spolja preko video sistema koji ih povezuje sa generalnom bolnicom u Pekingu.

Zgrada ima specijalizovane ventilacione sisteme i hodnike sa duplim zidovima povezanim sa sobama pacijenata tako da osoblje može da isporučuje materijal bez ulaska u sobe.

Opremljena je infracrvenim skenerima koji upozoravaju ako neki zaposleni pokazuje znake temperature karakteristične za ovaj koronavirus, prenosi portal Economy Net, pozivajući se na kompaniju koja je dala tu tehnologiju.

Jedna kineska kompanija donirala “medicinske robote” da isporučuje ljekove i nose uzorke za testiranje, prenosi šangajski list “The Paper”.

U drugim kineskim gradovima vlada je odredila bolnice za zbrinjavanje slučajeva oboljelih od novog virusa. U Pekingu se obnavlja bolnica Sjaotangšan izgrađena 2003. povodom Sarsa, ali vlada još nije navela da li će se koristiti za oboljele od novog virusa.