UVODNE RIJEČI

U Vašingtonu je danas počela sesija suđenja po osnovu opoziva predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa. Suđenje se odvija u Senatu čiji će poslanici donijeti i konačnu presudu.

Današnja sesija uključiće uvodne riječi, a ona predstavlja tek treći slučaj u istoriji Sjedinjenih Američkih Država gdje će se prvi čovjek zemlje naći pred pravdom zbog optužbi o nezakonitom korištenju uticaja na stranu silu kako bi uticao na ishod budućih predsjedničkih izbora.

Optužba o zloupotrebi moći uključuje Trampovo zadržavanje 391 milion dolara vojne pomoći Ukrajini, potez kojim se, smatraju demokrate, nastojalo pritisnuti Ukrajinu da istraži političkog protivnika Džo Bajdena, mogućeg suparnika na američkim predsjedničkim izborima 3. novembra.

Tramp je odbacio optužbe za njegov opoziv koje je Zastupnički dom izglasao krajem prošle godine.

Iako je naziv za proces prezentovanja dokaza i konačnog odlučivanja o budućnosti predsjednika Trampa nazvano “suđenje”, ono se razliku od građanskog suđenja u nekoliko važnih činjenica, piše CNN.

Naime, sudija ne donosi odluku već 100 članova odnosno poslanika Senata koji čine svojevrsnu porotu koja, opet, odluku ne mora donijeti jednoglasno nego dvotrećinskom većinom.

Očekuje se da će Senat osloboditi Trampa, budući da nijedan od 53 republikanska senatora nije javno rekao da je za opoziv. 

Sam Tramp neće prisustvovati ovom dijelu suđenja jer je trenutno na forumu u Davosu.

RUSIJA

Ruski predsjednik Vladim Putin odobrio je novu vladu nakon što je prethodna podnijela ostavku. Kako se navodi u obrazloženju, Putin je time otvorio put novim ustavnim amandmanima.

Bivši premijer Dmitrij Medvedev prošle je sedmice saopštio da raspušta aktuelnu vladu nakon izjave Vladimira Putina o stanju sindikata u zemlji.

Godišnji rutinski događaj pretvorio se u jedan od najznačajnijih trenutaka u modernoj političkoj istoriji Rusije jer je Putin neočekivano predložio velike izmjene nacionalnog ustava.

Putin je predložio promjenu poretka i davanje ovlasti Državnoj dumi (donji dom parlamenta Rusije), uključujući mogućnost da dom odabere premijera i formira Vladu.

On je takođe predložio da se Rusija treba pridržavati međunarodnog prava samo u mjeri u kojoj ono ne ograničava ruska prava i slobode.

U novoj vladi mjesto su zadržali ministri odbrane i finasnija, kao i Putinov dugogodišnji prijatelj – ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

NADA SE NAPRETKU

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.”Sjajno je biti ovdje sa predsjednicom Evropske komisije i ženom koja je veoma poštovana, ali čuo sam da je težak pregovarač, što je za nas loša vijest”, rekao je Tramp u Davosu gdje učestvuje na 50. Svjetskom ekonomskom forumu i dodao da SAD žele da sklope trgovinski sporazum sa Evropom.

Ovo je prvi sastanak Trampa i predsjednice EK.

Tramp je u posljednje vrijeme imao dosta nesuglasica s Evropom oko poreske i trgovinske politike, a jedan od razloga je novi porez Francuske koji su američki tehnološki giganti poput Amazona i Gugla prinuđeni da plaćaju.

Predsjednik SAD najavio je zatim odmazdu u vidu poreza od 100 odsto na uvoz sira, vina, karmina i ostalih proizvoda iz Francuske.

Ursula fon der Lajen je rekla da su američki i evropski narodi prijatelji, te da na tome treba graditi budućnost.

“Mislim da nikada ne bi trebalo da zaboravimo da imamo dugu istoriju zajedničkih temelja, prijateljstva i puno poslovnih ugovora”, rekla je ona.

U MEKSIKU

U Meksiku se prošle godine dogodilo 34.582 ubistava, najviše od 1997. kada je počelo da se registruje to krivično djelo, objavile su danas vlasti.

To znači da se u prosjeku dnevno izvrši 95 ubistava, što je za 2,5 odsto više nego prethodne godine.

Meksiko koristi vojsku u borbi protiv narkokartela od 2006. godine.

Ali, uprkos hapšenju ili ubistvu vodećih kriminalaca, kampanja borbe protiv kriminala nije dovela do smanjenja nasilja povezanog sa drogom i doprinijela je većem broju međusobnih obračuna kriminalnih bandi, prenosi Rojters.

Od te godine, gotovo 275 hiljada ljudi ubijeno je u državi, objavio je sekretarijat nacionalne agencije za javnu bezbijednost.

KINA

Od novog tipa koronavirusa, koji se pojavio prošlog mjeseca u Kini, umrle su još dvije osobe, izjavio je danas gradonačelnik Vuhana, Džou Sijanvang.

On je za državnu televiziju CCTV rekao da je od novog virusa preminulo šestoro, da je dosad zaraženo 258 ljudi, a da je njih 227 na terapiji.

Kineske vlasti su jutros saopštile da je prema posljednjem bilansu bilo četvoro mrtvih.

U Vuhanu je zabilježen prvi slučaj novog tipa koronavirusa.

Juče je potvrđen prenos s čovjeka na čovjeka, što povećava mogućnost bržeg širenja zaraze.

ZBOG KORUPCIJE

Bivši šef Interpola Meng Hongvej osuđen je na 13 i po godina zatvora zbog korupcije. Meng (65) je osuđen i na novčanu kaznu oko 260.000 eura.

Sud u Tianđinu, koji je danas izrekao presudu, prije šest mjeseci je saopštio da je Meng priznao da je kriv za korupciju i da se kaje.

Kinesko tužilaštvo je 10. maja 2019. saopštilo da je podignuta optužnica protiv Menga. Bio je optužen zbog prihvatanja 14,46 miliona juana mita (1,86 miliona eura).

Meng je uhapšen mjesec dana prije podizanja optužnice pošto je smijenjen sa javnih funkcija i izbačen iz vladajuće Komunističke partije Kine.

Bio je izabran za predsjednika međunarodne policijske organizacije 2016, ali je njegov četvorogodišnji mandat prekinut u oktobru 2018, kada je nestao po dolasku u Kinu iz Francuske.

Grejs Meng, koja je sa djecom dobila politički azil u Francuskoj, tvrdi da je njen suprug žrtva političkog progona u Kini.

Ona je tužila Interpol Stalnom arbitražnom sudu u Hagu zbog propusta u zaštiti njenog supruga od hapšenja.

PROVODE ISTRAGU

Odbor italijanskog Senata odobrio je danas sudski zahtjev da se provede istraga protiv vođe krajnje desne Lige – Matea Salvinija.

To bi moglo dovesti do suđenja, a tereti se da je prošle godine protivzakonito zadržao migrante na brodu obalne straže.

Salvini je u to vrijeme bio ministar unutrašnjih poslova i obećavao da će zaustaviti imigraciju iz Afrike.

Bude li proglašen krivim, prijeti mu do 15 godina zatvora, a mogao bi dobiti i zabranu obavljanja političkih dužnosti.

“Ići ću na sud uzdignute glave za italijanski narod”, rekao je Salvini svojim pristalicama.

“Ako me uhapse moraće pronaći zatvor koji će biti dovoljno veliki za sve nas”, rekao je, prenosi Index.hr.

GRETA U DAVOSU

Mlada aktivistkinja Greta Tunberg poručila je danas ekonomskoj i političkoj eliti u Davosu da “u praksi ništa nije učinjeno za klimu”, čak i nakon višemjesečne masovne mobilizacije mladih širom svijeta.

“Klima i životna sredina su danas vruća tema, ali u praksi ništa nije urađeno”, rekla je Greta Tunberg na okruglom stolu o okviru Svjetskog ekonomskog foruma.

Ona je navela da se emisija CO2 nije smanjila i upozorila da se problem neće riješiti, ako ga ne budemo tretirali kao pravu krizu.

Prvog dana Foruma očekuje se obraćanje američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nije poznato da li će biti prilike za susret švedske ekološke aktivistkinje i američkog predsjednika koji imaju oprečne stavove o klimi.

SVIJET ODLUČIO

Većina ljudi vjeruje da kapitalizam, u svojoj današnjoj formi, donosi više štete nego koristi, otkrilo je istraživanje obavljeno uoči Svjetskog ekonomskog foruma.

Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su pokazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane da li su počeli da imaju dublje sumnje u zapadne zemlje utemeljene na kapitalizmu.

U istraživanju je učestovalo 34.000 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih zemalja poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije.

Više od polovine svih ispitanih, njih 56 odsto, smatra da “današnji kapitalizam donosi više štete nego koristi u svijetu”.

Nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji na Tajlandu, Indiji i u Francuskoj.

Na nacionalnom nivou nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji je na Tajlandu (75 odsto), Indiji (74 odsto) te u Francuskoj (69 procenata).

U drugim azijskim i evropskim zemljama te onima u Perijskom zalivu, kao i u afričkim i latinoameričkim zemljama prevladava ista ocjena u vrijednosti od preko 50 odsto.

Jedino u Australiji, Kanadi, SAD, Južnoj Koreji, Hongkongu i Japanu većina ispitanih nije saglasna s tvrdnjom da kapitalizam trenutno donosi više štete nego koristi.

Istraživanje je potvrdilo različitu vrstu zabrinutosti građana, od one zbog brzog tehnološkog razvoja i nesigurnosti posla, do izostanka povjerenja u medije i osjećaj da nacionalne vlade ne umiju da se nose sa današnjim izazovima.

Pritom se podaci ponešto razlikuju pa su Azijci optimističniji od drugih u svijetu kada je riječ o ekonomskoj perspektivi. Mišljenja se razlikuju u zavisnosi od statusa pa oni bolje obrazovani imaju više povjerenja u to kako se stvari vode.

Čelnike korporacija koji će se ove nedjelje okupiti u Davosu mogao bi zainteresovati podatak po kome je povjerenje u biznis veće nego u vlade te da 92 odsto zaposlenih smatra bi glavni direktori kompanija trebalo da progovore o aktuelnim društvenim i etičkim pitanjima.

“Biznis je ispunio prazninu koju su ostavili populisti i stranačke vlade”, rekao je glavni direktor Edelmana Ričard Edelman.

REZULTATI ISTRAGE

Dvije rakete ispaljene su prema ukrajinskom avionu oborenom 8. januara, prvi su rezultati istrage Iranskog civilnog vazduhoplovstva.

“Istražitelji su pristupili informacijama… i otkrili da su dvije rakete M1-TOR ispaljene ka avionu sa sjevera”, navodi se izvještaju koji je noćas objavljen na sajtu Organizacije civilnog vazduhoplovstva.

U tekstu se navodi da se nastavlja istraga o tome kako su projektili mogli da utiču na nesreću i da je u toku analiza cijele akcije.

Ovim se potvrđuju informacije Njujork tajmsa da su dvije rakete ispaljene u pravcu aviona.

Komandant vazduhoplovnih snaga iranskih Čuvara revolucije je 11. januara preuzeo odgovornost za rušenje ukrajinskog aviona kod Teherana objasnivši da je vojnik greškom mislio da je boing 737 – krstareća raketa.

U nesreći je poginulo 176 putnika i članova posade.