KINA

Četvrta osoba umrla je od novog tipa koronavirusa u Kini, saopštile su jutros lokalne vlasti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) održaće sjutra sastanak stručnog odbora za hitne slučajeve zbog epidemija koronavirusa u Kini.

U Vuhanu, gdje je zabiljeležen i prvi slučaj, preminuo je 89-godišnjak.

Više od 200 ljudi je zaraženo.

U epidemiji je juče potvrđen prenos s čovjeka na čovjeka, što povećava mogućnost da bi zaraza mogla da se širi brže i na većem prostoru.

Očekuje se da Svjetska organizacija donese odluku da li je epidemija smrtonosnog virusa u Kini predstavlja vanrednu situaciju na međunarodnom nivou.

To se navodi u saopštenju SZO, koje je objavljeno nakon što se virus, koji je prvi put otkriven u gradu Vuhan gdje je zaraženo skoro 200 osoba, proširio na druge kineske gradove, uključujući Peking i Šangaj kada je otkriveno da ima zaraženih i van granica Kine, prenesi Rojters.

Kineska nacionalna zdravstvena komisija prethodno je potvrdila da se novi koronavirus, koji izaziva upalu pluća, prenosi sa osobe na osobu i da je zarazio pojedine pripadnike medicinskog osoblja, prenijela je zvanična kineska novinska agencija Sinhua.

Džong Nanšan, stručnjak za respiratorne bolesti i šef tima zdravstvene komisije koji istražuje epidemiju, potvrdio je da su dva slučaja zaraze u kineskoj provinciji Guangdong nastala prenošenjem s čovjeka na čovjeka.

Kina je potvrdila ukupno 217 slučajeva koronavirusa na svojoj teritoriji, koji su prvi put otkriveni u centralnom gradu Vuhan.

RADIĆE OD APRILA

Japan će formirati svemirske odbrambene snage kako bi se zemlja zaštitila od tehnoloških prijetnji, izjavio je japanski premijer Šinzo Abe.

Skaj njuz je javio da će nova jedinica, koja će blisko sarađivati sa SAD, štititi japanske interstelarne interese, kao što su sateliti i rakete.

Abe je rekao da želi da se njegova zemlja zaštiti od sajber prijetnji i od elektromagnetnog miješanja u rad japanskih satelita, prenijela je RT.

Jedinica misije u svemirskoj oblasti počeće sa radom u aprilu, biće raspoređena u aviobazi u gradu Fuču kod Tokija i imaće 20 članova.

EVROPSKI PARLAMENT

Odbori Evropskog parlamenta (EP), na sastancima u Briselu, danas će usvojiti zaključke i nacrt mišljenja o Bregzitu, a konačno glasanje EP o Sporazumu o povlačenju Velike Britanije iz Evrospke unije (EU) planirano je za plenarnu sjednicu 29. januara.

Glasanje EP o Sporazumu o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije predstavlja i posljednju zakonsku proceduru pred stupanje na snagu Bregzita.

Očekuje se da će evropski poslanici 29. januara na plenarnom zasijedanju u Briselu podržati ovaj Sporazum, a da Velika Britanija prije ponoći 31. januara i zvanično napusti EU.

Evropski parlament je za 31. januar planirao i ceremoniju spuštanja zastave Velike Britanije koja se pored zastava drugih 27 država članica nalazi ispred sjedišta Parlamenta u Briselu.

Britanska zastava će biti uvrštena u kolekciju Muzeja Evropske istorije koji se nalazi u neposrednij blizini EP u Briselu.

Izlaskom Velike Britanije iz EU promijeniće se sastav i brojnost EP koji će sa 751 pasti na 705 poslanika, prenosi Tanjug.

Odlaskom 73 britanska poslanika, 27 mjesta će popuniti poslanici iz 14 drugih zemlja članica, dok će 46 mjesta ostati da sačeka predstavnike” mogućih budućih zemlja članica”.

Novi raspored mjesta u EP donijeće veću brojnost već vodećoj Evropskoj narodnoj stranci kao i krajnje desnoj opciji populista. Očekuje se da ove ove grupacije dobiju osam novih mjesta.

Najviše mjesta, čak 24, izgubiće evropske socijaldemokrate, liberali i Zeleni.

Procjena je da i pored predstojećih promJena zbog odlaska poslanika iz Velike Britnije, ukupni odnos snaga u EP neće biti značajnije promijenjen.

Evropska narodna partija, Socijalisti i Demokrate i Rinju (Liberali) i dalje ostaju vodeće političke grupacije.

Indikativna promjena može biti činjenica da će se na četvrtom mjestu, po brojnosti u EP, umesto Zelenih, naći evropska krajnja desnica (ID).

OPOZICIONI LIDER ITALIJE

Opozicioni italijanski lider, desničar Mateo Salvini pozvao je senatore da mu ukinu imunitet kako bi moglo da mu bude suđeno zbog toga što kao ministar unutrašnjih poslova danima nije dozvoljavao iskrcavanje spasilačkom brodu s migrantima.

Komisija Senata Italije za poslanički imunitet odlučivaće danas o ukidanju imuniteta Salviniju, iako njemu imunitet ne može biti oduzet prije glasanja svih senatora u februaru.

Salvini je juče pozvao članove komisije Senata iz njegove antimigrantske stranke Liga da glasaju za ukidanje imuniteta da, kako je rekao, cijela Italija može da sudi o njegovim potezima putem suđenja.

Lider Lige tvrdi da je štitio granice Italije u julu 2019. kada je kao ministar unutrašnjih poslova šest dana odbijao da dozvoli brodu obalske straže da iskrca 131 migranta na ostrvo Sicilija.

Sicilijansko tužilaštvo vodilo je istragu protiv Salvinija zbog kidnapovanja, ali je odbacilo slučaj. Međutim, Tribunal ministara, sudsko tijelo nadležno za navodna krivična djela vladinih zvaničnika, želi da nastavi taj proces.

Vladajuće italijanske stranke lijevog centra strahuju da će Salvini iskoristiti ukidanje imuniteta za privlačenje birača pred izbore u regionu Emilija-Romanja 26. januara, na kojima se on nada pobjedi.

Dvije najveće vladajuće stranke, Demokratska stranka i Pokret pet zvjezdica, prošle nedjelje su pokušale da odlože glasanje komisije Senata o Salviniju za period poslije izbora u regionu Emilija-Romanja.

Ako demokrate izgube od Lige u regionu Emilija-Romanja, tradicionalnom uporištu ljevice, Salvini će još snažnije nastaviti s pritiskom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

OKUPIO BROJNE LIDERE

Pedeseti Svjetski ekonomski forum u Davosu, u Švajcarskoj, svečano je otvoren večeras.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je osnivaču i predsjedavajućem Svjetskog ekonomskog foruma, profesoru Klausu Švabu 50. godišnjicu tog skupa.

“Uvijek ste imali viziju kako izgraditi bolju budućnost za Evropu i svijet. Bili ste jedan od prvih koji su doveli u pitanje oslanjanje Evrope na fosilna goriva i pozvali na održiviji ekonomski rast”, rekla je čelnica Evropske komisije.

Ona je naglasila da su ljudi dugo uzimali resurse iz okruženja i proizvodili otpad i zagađenje, te da vjeruje da se ekonomija i planeta mogu pomiriti.

“A to možemo samo zajedno. Davos je mjesto u kome se trenutno nalaze ljudi koji inače ne bi razgovarali”, dodala je šefica EK.

Suosnivač Foruma, njemački profesor Klaus Švab zvanično je otvorio skup rekavši da je ponosan na dvije stvari.

“Prvo, kad sam tražio prvog zaposlenog upoznao sam svoju suprugu. Ali najviše sam ponosan na zajednicu koju smo izgradili”, rekao je Švab.

Predsjedavajuća i suosnivačica “Švab fondacije za društveno preduzetništvo”, Hilde Švab uručila je na 26. dodjeli “kristalne nagrade” umjetniku Thesteru Gejtesu, koreografkinji Jin Sing, glumici iz Bolivuda Dipiki Padukone i umjetnici Lineti Valvort.

Forum je otvoren koncertom Omladinskog orkestra Evropske unije, hora Simfonijskog orkestra Sao Paola i solista iz Kine, Japana, Južne Afrike, Brazila i Italije.

Svjetski ekonomski forum je, u čast 50. godišnjice, izdao Davos manifest, skup etičkih principa za vođenje kompanija u doba Četvrte industrijske revolucije.

Ukupno se 3.000 privrednika, političara i drugih zvaničnika iz 118 zemalja očekuje na ovogodišnjem Forumu koji se završava u petak, 24. januara.

Među 53 šefova država ili vlada, čije prisustvo je najavljeno, su predsjednici SAD, Iraka, njemačka kancelarka, stotine direktora firmi, bankara, kao i aktivista civilnog društva, medju kojima ekološka aktivistkinja Greta Tunberg iz Švedske.

Na sajtu Foruma piše i da je na programu upravo započetog ovogodišnjeg sastanka nekoliko ključnih oblasti: “Kako sačuvati planetu”, “Društvo i budućnost rada”, “Tehnologija za dobrobit”, “Pravednije ekonomije”, “Bolje poslovanje”, “Zdrava budućnost” i “Više od geopolitike”.

ZBOG OPTUŽBI

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu objavio je danas postavljenje novih ministara za resore kojih je morao da se odrekne zbog optužbi za korupciju.

On je imenovao Cahija Hanegbija za ministra poljoprivrede. Hanegbi predvodi i ministarstvo za regionalnu saradnju. Ofir Akunis će biti novi ministar za socijalna pitanja i nastaviti dosadašnju ulogu kao ministar tehnologije.

Cipi Hatoveli će biti ministarka zadužena za dijasporu i ostaće zamjenica ministra spoljnih poslova.

Izraelski zakon zabranjuje da osoba koja je optužena bude i dalje ministar, ali se to pravilo ne odnosi na premijera. Netanjahu je krajem novembra optužen za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On je zbog toga napustio svoje ministarske funkcije ali je ostao na čelu vlade, podsjeća Frans pres. Svi danas imenovani ministri su članovi Netanjahuove desničarske partije Likud.

U saopštenju premijerovog kabineta nije navedeno kada će oni preuzeti svoje nove dužnosti.

PROMJENE?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao je u parlament paket ustavnih amandmana koji se uglavnom tumači kao njegov pokušaj da obezbijedi sebi ostanak na vlasti znatno poslije isteka mandata 2024. godine.

Putin je ustavne promjene prvi put predstavio u srijedu u obraćanju naciji, navodeći da je njihov cilj da povećaju ulogu parlamenta i ojačaju demokratiju.

S druge strane, kritičari Kremlja ocjenjuju da je smisao ustavnih promjena da omoguće Putinovu doživotnu vladavinu.

Donji dom ruskog parlamenta, koji je pod Putinovom kontrolom, potvrdio je danas da je primio od Kremlja predlog zakona o ustavnim promjenama.

Poslanici će o predlogu raspravljati na sednici u četvrtak.

Putin (67) je na vlasti više od 20 godina, duže od bilo kog ruskog ili sovjetskog lidera poslije komunističkog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina, koji je zemljom vladao od 1924. do smrti 1953. godine.

Prema postojećem zakonu, Putin po isteku sadašnjeg, njegovog četvrtog i drugog uzastopnog predsjedničkog mandata, nema pravo da se ponovo kandiduje.

Analitičari navode da bi promjene koje je Putin najavio mogle da mu omoguće da ostane na vlasti tako što bi prešao na poziciju šefa Državnog savjeta ili na poziciju premijera, poslije povećanja ovlašćenja parlamenta i vlade, uz ograničavanje moći predsjednika države.

Putinovi amandmani uključuju predlog da se ustavu da jasan prioritet nad međunarodnim pravom, što se tumači kao odraz nezadovoljstva Kremlja presudama Evropskog suda za ljudska prava prema kojima je Rusija odgovorna za kršenja ljudskih prava.

Jedan od predloga je i da najviši vladini zvaničnici ne smiju da imaju državljanstva drugih zemalja niti dozvole za boravak u njima.

Prije nego što parlament bude glasao o predloženim promjenama, njih će uz poslanike razmotriti i radna grupa koju je formirao Putin.

U istom danu kada je najavio promjene Ustava, Putin je na mjesto premijera Dmitrija Medvedeva koji je osam godina bio na čelu vlade, postavio direktora poreske uprave Mihaila Mišustina.

PAPA FRANJO

Papa Franjo osudio je populizam rekavši da se rađa iz “sebične ravnodušnosti” i pruža plodan teren za mržnju, uključujući antisemitizam.

Franjo je danas razgovarao sa delegacijom iz Centra Simon Vizental, organizacije za ljudska prava koja se bori protiv antisemitizma.

On je naveo da se 2016. godine, tokom hodočašća u Poljskoj, molio na mjestu nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau.

Osudio je “varvarsko ponovno oživljavanje antisemitizma” i dodao da populizam pruža plodno tlo na kojem “mržnja brzo raste”.

Primijećen je porast antisemitskih incidenata u velikom dijelu Evrope, gdje su populističke stranke došle na vlast, piše novinska agencija AP.

Papa Franjo je, međutim, naveo da se podsticanjem integracije i međusobnog razumijevanja mržnja može suzbiti.

“Nikada neću odustati od osude svakog oblika antisemitizma”, rekao je papa.

ŽELI SUĐENJE

Opozicioni italijanski lider, desničar Mateo Salvini pozvao je senatore da mu ukinu imunitet kako bi moglo da mu bude suđeno zbog toga što kao ministar unutrašnjih poslova danima nije dozvoljavao iskrcavanje spasilačkom brodu s migrantima.

Komisija Senata Italije za poslanički imunitet odlučivaće danas o ukidanju imuniteta Salviniju, iako njemu imunitet ne može biti oduzet prije glasanja svih senatora u februaru.

Salvini je juče pozvao članove komisije Senata iz njegove antimigrantske stranke Liga da glasaju za ukidanje imuniteta da, kako je rekao, cijela Italija može da sudi o njegovim potezima putem suđenja.

Lider Lige tvrdi da je štitio granice Italije u julu 2019. kada je kao ministar unutrašnjih poslova šest dana odbijao da dozvoli brodu obalske straže da iskrca 131 migranta na ostrvo Sicilija.

Sicilijansko tužilaštvo vodilo je istragu protiv Salvinija zbog kidnapovanja, ali je odbacilo slučaj. Međutim, Tribunal ministara, sudsko tijelo nadležno za navodna krivična djela vladinih zvaničnika, želi da nastavi taj proces.

Vladajuće italijanske stranke lijevog centra strahuju da će Salvini iskoristiti ukidanje imuniteta za privlačenje birača pred izbore u regionu Emilija-Romanja 26. januara, na kojima se on nada pobjedi.

Dvije najveće vladajuće stranke, Demokratska stranka i Pokret pet zvjezdica, prošle nedjelje su pokušale da odlože glasanje komisije Senata o Salviniju za period poslije izbora u regionu Emilija-Romanja.

Ako demokrate izgube od Lige u regionu Emilija-Romanja, tradicionalnom uporištu ljevice, Salvini će još snažnije nastaviti s pritiskom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

KONGRES SAD

U američkom Kongresu sjutra se nastavlja proces opoziva predsjednika Donalda Trampa. Na takozvanom suđenju u Senatu, na kojem će se odlučivati o Trampovoj smjeni, uvodne argumente iznijeće demokrate iz Predstavničkog doma, koje Trampa optužuju da je zloupotrijebio položaj i opstruisao Kongres, i Trampov pravni tim koji tvrdi da je proces opoziva opasan i da nema osnova za smjenu američkog lidera.

Glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts prošle nedelje je ušao u istoriju kada su pred njim zakletvu položili članovi Senata koji će imati ulogu porotnika u nastavku procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa. Senatori su se obavezali na nepristrasnost, iako se više njih već ranije izjasnilo za ili protiv Trampove smjene, dok je republikanski lider Mič Mekonel rekao da sarađuje sa Bijelom kućom u procesu opoziva.

“Zamislite da ste porotnik i sudija uđe u sudnicu i kaže: Savjetovao sam se sa optuženim i saglasili smo se da neću dozvoliti tužiocima da pozovu svjedoke. Neću dozvoliti tužiocima da pokažu dokumenta. Ni jedan porotnik nikada nije čuo tako nešto od sudije, zato što bi to bilo apsurdno”, kazao je Adam Šif, kongresmen Demokrata.

Javnost će već sjutra će imati priliku da čuje uvodne argumente dvije strane. Optužbe protiv Trampa iznijeće sedmoro demokrata iz Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca. Američki lider optužen je da je zloupotrijebio položaj odlaganjem isplate vojne pomoći Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da istraži njegovog političkog rivala Džoa Bajdena, a da je zatim opstruisao istragu Kongresa o tom slučaju.

“Zlouptreba položaj je u centru onoga što su oni koji su pisali ustav smatrali osnovom za opoziv”, dodaje Šif.

Trampov pravni tim tvrdi da je proces opoziva nezakonit, otrovan i opasan pokušaj da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2016. godine i da se utiče na izbore ove godine. Tvrde i da je predlog Trampovog opoziva ustavno i legalno nevažeći, jer se predsjednik ne optužuje za specifično krivično djelo.

“Polovinu američkih predsjednika politički neprijatelji su optuživali za zloupotrebu položaja. Oni koji su pisali Ustav nijesu željeli da unesu takav kriterijum, zato što se na taj način opoziv koristi u političke svrhe”, navodi Alen Deršović, član Trampovog pravnog tima.

Tramp odbacuje optužbe i istovremeno oštro kritikuje demokrate.

“Postižemo više od bilo koje administracije. A šta ja imam od toga? Recite mi. Opoziv. To su mi dali ovi ludaci iz radikalne ljevice. Opoziv”, kazao je Tramp.

Uoči sjutrašnjeg suđenja, i dalje nije poznato da li će biti svjedoka. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, žele da odlože odluku o tom pitanju dok se ne iznesu optužbe protiv Trampa, a a njegov pravni tim odgovori.

“Mogli su da imaju svjedoke u Predstavničkom domu, ali su odlučili da to ne rade”, navodi Lindzi Grejem, republikanska senatorka.
“Izbjegavaju donošenje odluke. Zahtijevaćemo da se o tome glasa”, kaže Čak Šumer, lider Demokrata u Senatu.

Koja god da bude odluka o svjedocima, malo je vjerovatno da će u Senatu biti donijeta odluka o Trampovoj smjeni, s obzirom na to da taj potez do sada nije podržao ni jedan republikanac.

Milena Đurđić