OTKRILI TUNEL

Najmanje 75 zatvorenika, većinom članova ozloglašene brazilske kriminalne grupe, pobjegla su iz zatvora u pograničnom gradu u Paragvaju. Upravnik zatvora odmah je smijenjen.

Zvaničnici su saopštili da su otkrili tunel, koji su zatvorenici iskopali tokom operacije za koju su, kako se sumnja, zatvorski zvaničnici znali, kao i da je u ćelijama pronađeno skoro 200 vreća punih zemlje.

“Nemoguće je da niko ništa nije video sve ovo vrijeme. Ovo se nije desilo za jedan dan ili jednu noć”, rekla je ministarka pravde Sesilija Peres, prenosi AP.

Peres je novinarima rekla da je pored upravnika zatvora u gradu Pedro Huan Kabaljero, u blziini granice sa Brazilom, otpušteno još šest zatvrskih zvaničnika.

Ministar unutrašnjih poslova Euklides Akevedo rekao je da je moguće da je tunel bio varka kako bi se pokrila umešanost zatvorskih zvaničnika, kao i da je moguće da je mnogim zatvorenicima dozvoljeno da izađu iz zatvora kroz glavnu kapiju.

Akevedo je rekao da većinu pobeglih zatvorenika čine članovi Prve komande prestonice, najveće brazilske kriminalne organizacije.

Pogranična oblast u blizini grada Pedro Huan Kabaljero smatra se tranzitnom tačkom za krijumčarenje droge i druge kriminalne aktivnosti bandi, poput Prve komande prestonice i Crvene komande.

6,4 RIHTERA

Jak zemljotres pogodio je danas zapad Kine, a za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili šteti.

Kineska agencija za zemljotrese saopštila je da je zemljotres magnitude 6,4 pogodio region Sinđijang u 21.21 po lokalnom vremenu (14.21 po centralnoevropskom).

Američki geološki institut naveo je da je zemljotres imao magnitudu 6,0.

Za sada nije poznato zašto postoji razlika u navedenoj magnitudi.

Zemljotresi su česti u regionu Sinđijanga.

“SARDINE”

Desetine hiljada pristalica italijanskog građanskog antifašističkog pokreta “Sardine” protestovalo je večeras u Bolonji, nedelju dana prije ključnih regionalnih izbora u okrugu Emilija-Romanja.

Pokret protestuje protiv desničarske stranke Liga i njenog lidera Matea Salvinija, čiji je predstavnik kandidat u tom okrugu poznatom kao “uporište ljevičara”. Pobjeda Lige u tom okrugu bi mogla da destabilizuje ili čak dovede do pada sadašnje vlade koju čini koalicija Demokratske stranke i Pokreta pet zvjezdica.

Prema posljednjim anketama, kandidati ljevice i desnice u okrugu Emilija-Romanja imaju jednake šanse da pobijede na izborima zakazanim za 26. januar i dobili bi oko 45 odsto glasova.

Salvini je rekao da će u slučaju pobjede svog kandidata od premijera Djuzepea Kontea zatražiti “proceduru smjene” lidera Pokreta pet zvjezdica Luiđija Di Maja i lidera Demokratske stranke Nikole Zingaretija.

Pokret “Sardine” je nastao poslije iznenadne pobjede kandidata Lige krajem oktobra na lokalnim izborima u Umbriji, gdje je ljevica bila na vlasti više od 50 godina.

Od tada su održani protesti u Milanu, Firenci, Napulju, Bolonji i Palermu gdje se okupilo više od 300.000 ljudi.

Sardine niijsu politička stranka niti namjeravaju da postanu, ali kažu da žele da uzburkaju Italijane i da ospore štetnu antimigrantsku retoriku Lige Matea Salvinija koja dominira na društvenim mrežama.

SAMIT O LIBIJI

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je večeras da su se zemlje koje imaju interese u dugogodišnjem libijskom sukobu dogovorile da treba da poštuju puno puta prekršen embargo na oružje koji treba da bude bolje kontrolisan nego do sada.

Učesnici današnjeg berlinskog samita o Libiji složili su se da više ne pružaju vojnu pomoć zaraćenim stranama dok traje primirje, rekla je Merkel poslije četiri sata razgovora.

“Složili smo se o sveobuhvatnom planu. Mogu da kažem da su svi učesnici radili zaista zajednički konstruktivno. Svi se slažemo da treba da poštujemo embargo na oružje i da embargo na oružje treba da bude kontrolisan čvršće nego u prošlosti”, kazala je Merkel.

Ona je navela da će učesnici samita nastaviti da održavaju redovne sastanke kako bi osigurali da proces bude nastavljen “kako bi narod Libije dobio pravo na život u miru”.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zahvalio je Merkel za njene “apsolutno impozantne” napore.

“Ne mogu dovoljno da naglasim zaključak samita da nema vojnog rešenja za konflikt u Libiji. Nadam se da će danas preuzete obaveze doprineti trajnom rešenju libijske krize”, rekao je Gutereš.

Merkel je danas ugostila lidere 11 zemalja, ne računajući Libiju, i predstavnike UN, Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige.

Lideri dvije glavne zaraćene strane u Libiji, premijer međunarodno priznate vlade Fajez Saradž i komandant snaga koje kontrolišu istok zemlje, general Halifa Haftar, takođe su bili u Berlinu.

Upitana da li su Saradž i Haftar učestvovali u razgovorima, Merkel je rekla da su učesnici samita s njima “razgovarali odvojeno jer su razlike između njih toliko velike da trenutno ne pričaju jedan sa drugim”.

Njemačka kancelarka, koja se prije početka samita sastala sa oba libijska lidera, dodala je da su njih dvojica pristali da imenuju članove vojnog komiteta koji će ih predstavljati na razgovorima o trajnijem prekidu vatre.

Gutereš je rekao da će se taj komitet sastati “u Ženevi narednih dana”.

Među učesnicima samita bili su predsjednici Francuske, Rusije i Turske, Emanuel Makron, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, premijeri Velike Britanije i Italije, Boris Džonson i Djuzepe Konte, i američki državni sekretar Majk Pompeo.

SAD-KINA

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta ojačao prošle sedmice, druge zaredom, što se zahvaljuje dobrim pokazateljima iz američke ekonomije i potpisivanju prve faze trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na vlada ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 97,6 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,3 odsto, na 1,109 dolara, prenosi SEEbiz.

U odnosu na japansku valutu, kurs dolara porastao je 0,6 odsto, na 110,15 jena (JPY).

Jačanje dolara najviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo podacima iz američke ekonomije.

Prošle sedmice je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u decembru prošle godine porastao 0,3 odsto.

Taj podatak je pokazao da je američka ekonomija krajem prošle godine nastavila da raste umjerenim tempom, što je ublažilo zabrinutosti ulagača u vezi sa potrošnjom, s obzirom na to da je nedavno nekoliko trgovačkih lanaca izvijestilo o slabijoj nego što se očekivalo prazničnoj potrošnji.

„Potrošački sektor mora biti snažan, a to pokazuje podatak o maloprodaji. Taj je podatak bio prilično dobar nakon usporavanja u nekoliko ranijih mjeseci”, kazao je portfelj menadžer u fondu Globalt, Tom Martin.

U novembru prošle godine porasla je i građevinska, kao i aktivnost u drugim sektorima, što budi nadu u ubrzanje rasta najveće svjetske ekonomije, a to znači da neće biti razloga za dalje smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed).

Valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak, izgubile su prošle sedmice na privlačnosti, jer su ulagači skloniji rizičnijim investicijama nakon što su u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump i zamjenik kineskog premijera Liu He u Vašingtonu potpisali prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Time je završen carinski rat između SAD-a i Kine koji je negativno uticao na globalnu ekonomiju više od 18 mjeseci.

Prema potpisanom sporazumu, Kina bi u naredne dvije godine trebalo da kupi oko 200 milijardi USD vrijedne američke proizvode i usluge, povrh dosadašnjih 186 milijardi USD.

Međutim, carine koje su dosad uvele dvije strane zasad ostaju. Trump je kazao da će carine biti ukinute kada se postigne dogovor i o drugoj fazi trgovinskog sporazuma, o čemu bi pregovori uskoro trebalo da počnu.

OPROŠTAJNA CEREMONIJA

Tijela jedanaest Ukrajinaca, koji su poginuli kada je iranska raketa srušila ukrajinski putnički avion, stigla su danas u Ukrajinu gdje je priređena oproštajna ceremonija.

Oni su među 176 ljudi poginulih u katastrofi 8. januara kada je avion kompanije “Ukrainian erlajns” na putu za Kijev srušen neposredno poslije polijetanja iz Teherana.

Iran je tri dana kasnije priznao da je avion greškom pogođen njihovom protivvazdušnom raketom.

Katastrofa boinga 737 ukrajinske aviokompanije dogodila se u jeku velikih tenzija između Irana i SAD ubrzo pošto su iranci raketama gađali baze u Iraku gdke su stacionirani američki vojnici.

Tijela poginulih Ukrajinaca dovezena su danas na areodrom u Kijevu ukrajinskim vojnim avionom. Počasna garda prenijela je kovčege do terminala aerodroma gdje će do uveče moći da se oda pošta poginulim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, premijer Oleksij Gočaruk i drugi zvaničnici prisustvovali su ceremoniji na kijevskom aerodromu, prenosi Frans pres.

NEMIRI U LIBANU

U sukobu policije i demonstranata u Libanu povrijeđeno je najmanje 400 ljudi na obje strane, dok protesti zbog sporosti vlasti da formiraju Vladu traju već četiri mjeseca.

U sukobu policije i demonstranata u Libanu povrijeđeno je najmanje 400 ljudi na obje strane, dok protesti zbog sporosti vlasti da formiraju Vladu traju već četiri mjeseca.

Zvuk sirena vozila Hitne pomoći čuju se večeras širom grada, a podaci bolničkih službi govore da je 65 ljudi hospitalizovano sa različitim povredama, dok je oko 100 tretirano na ulicama.

Požar je sinoć zahvatio šatore u kojima borave demonstranti na centralnom trgu u Bejrutu. Za sada nije jasno šta je uzrokovalo požar.

Policija je protiv demonstranata upotrijebila suzavac i vodene topove.

Ministar unutrašnjih poslova Libana Raja el-Hasan rekla je da je neprihvatljivo napadati snage sigurnosti.

“Ja sam uvijek podržavala pravo na proteste, ali je neprihvatljivo da se napadaju snage sigurnosti, kao i javna i privatna imovina”, napisala je ona na Twitteru.

Protesti potresaju Liban od 17. oktobra dok se produbljuje ekonomska kriza i raste pritisak na vlast da formira Vladu.

Za sada se ne vidi napredak u formiranju vlade, u čiji sastav, kako traže demonstranti, treba da uđu nezavisni eksperti, a ne članovi političkih partija.

Demonstranti su u Bejrut došli iz svih krajeva zemlje, javlja AFP.

U JEMENU

Najmanje je 70 provladinih vojnika ubijeno u subotu u Jemenu u napadu pobunjenih Huta na džamiju u pokrajini Marib istočno od grada Sane, objavili su ljekari i vojni zvaničnici.

Mrtvi i ranjeni prevezeni su u bolnicu u gradu Marib, glavni grad istoimene pokrajine, rekao je medicinski izvor.

Podatak o broju pooginulih potvrdili su i provladini vojni zvaničnici.

Predsjednik Abd Rabo Mansour Hadi optužio je Hute za “kukavički teroristički napad”, javlja službena novinska agencija Saba.

U ratu koji je izbio 2014. međunarodna zajednica priznaje vladu predsjednika Hadija kojoj pomaže vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom.

Huti su 2014. zauzeli glavni grad Sanu i dobar dio sjevernog Jemena.

U napadu na Marib džamija je pogođena bespilotnom letjelicom, navodi vojni izvor o napadu za koji Huti nijesu preuzeli odgovornost.

Nekoliko humanitarnih organizacija navodi da je rat u Jemenu usmrtio desetine hiljada ljudi, uglavnom civila, otkako je 2015. Rijad na čelu arapske koalicije ušao u sukob.

Oko 3,3 miliona ljudi je raseljeno, a 24,1 milion ljudi, odnosno dvije trećine stanovništva treba humanitarnu pomoć, navode Ujedinjene nacija koji rat u Jemenu nazivaju danas najvećom humanitarnom krizom u svijetu.

NASTAVLJENI PROTESTI

Gradski park u Hong Kongu danas je bio ispunjen hiljadama ljudi koji su pozvali na izborne reforme i bojkot Komunističke partije Kine, prenose zapadni mediji.

Obučeni u crno i s maskama na licu koje su postale zaštitni znak protesta, demonstranti su se okupili nedaleko od zgrade gradskog Zakonodavnog odbora.

Oni su nosili transparente na kojima je pisalo “Slobodni Hong Kong” i mahali američkim i britanskim zastavama, prenosi AP.

Hongkonška policija je odobrila održavanje današnjeg mitinga, ali nije dala dozvolu za održavanje marša koji su organizatori planirali za kasnije danas.

Protesti, koji često prerastaju u nasilne sukobe s policijom, traju već pola godine, iako je povučen sporni zakon o izručenju optuženih u kontinentalni dio Kine zbog kojeg su građani Hong Konga počeli da izlaze na ulice.

U ČEŠKOJ

Najmanje osam osoba je poginulo, a 30 povrijeđeno u požaru u domu za mentalno oboljele u Češkoj, saopštili su danas zvaničnici vatrogasne službe.

Portparol regionalne vatrogasne službe rekao je da je požar izbio rano jutros u gradu Vejprti, na sjeverozapadu zemlje, u blizini granice s Njemačkom, javio je AP.

Među povrijeđenima, najmanje jedna osoba je u kritičnom stanju, prenosi AP.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.