SENAT SAD

Proces opoziva predsjednika SAD Donalda Trampa u Senatu je danas zvanično počeo, pošto je Predstavnički dom u srijedu izglasao da se rezolucija zvanično uputi u gornji dom Kongresa i pošto su imenovani članovi Predstavničkog doma koji će zastupati tu rezoluciju u daljem postupku, javio je Glas Amerike (Voice of America – VOA).

Članovi Predstavničkog doma, takozvani “menadžeri”, ceremonijalno su unijeli rezoluciju o opozivu u Senat. Ta rezolucija će imati ulogu “optužnice” u daljem procesu protiv Donalda Trampa.

Poslije unošenja rezolucije, vođa sedmočlanog tima demokratskih “menadžera” Adam Šif pročitao je njen sadržaj naglas.

Predstavnički dom je u decembru izglasao opoziv predsjednika zbog zloupotrebe položaja i opstrukcije Kongresa.

Pošto je naglas pročitana rezolucija o opozivu, Senat ju je zvanično prihvatio, a u nastavku slijedi polaganje zakletvi predsjedavajućeg sudije i porotnika.

Predsjedavajući Vrhovnog suda Džon Roberts položiće zakletvu tokom dana, a potom se očekuje da to uradi i stotinu senatora.

Suđenje Donaldu Trampu bi trebalo da počne u utorak, 21. januara.

Rezolucija o opozivu je “optužnica” koju će zastupati “menadžeri” Predstavničkog doma koji imaju ulogu tužilaca. Bijela kuća ima svoju odbranu – predsjednika Trampa zastupaće advokati Pet Sipoloni i Džej Sekulov.

Senatori su porotnici, a procesom predsjedava predsjedavajući Vrhovnog suda.

Pravila suđenja određuje većina, pa će tako i sada republikanci odlučivati o tome da li će na suđenju biti izvođeni i svjedoci, na čemu demokrate insistiraju. Da bi se usvojila neka pravila potrebna je prosta većina od 51 glasa.

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je nagovijestio da bi se odazvao obavezujućem pozivu za svjedočenje iz Senata.

Predsjednik može biti razriješen dužnosti ako za to glasa dvije trećine (67) od stotinu senatora, što je malo vjerovatno jer većinu u Senatu imaju republikanci.

NADZIRU INTERNET

Njemačka obavještajna služba BND, nadzire internet širom svijeta i to sasvim legalno, a organizacija Reporteri bez granica, želi da obori zakon po kojem je to moguće pred njemačkim Ustavnim sudom, piše Dojče vele.

Bez Edvarda Snoudena ne bi bilo ni njemačkog zakona o obavještajnoj službi, dopunjenog 2017. godine. Naime, tek poslije otkrića američkog uzbunjivača Edvarda Snoudena postalo je jasno da je BND bila upletena u globalnu aferu prisluškivanja američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA).

Tim skandalom pozabavio se anketni odbor Bundestaga koji je predložio reformu odgovarajućeg zakona. To se i desilo – ali nova verzija zakona bila je krajnje sporna. Naime, jedino su njemački građani bili zaštićeni od nadzora u inostranstvu. Svi ostali mogu da budu praćeni.

Međunarodna nevladina organizacija “Reporteri bez granica”, protiv tog zakona podnijela je tužbu njemačkom Saveznom ustavnom sudu, a presuda se očekuje tek za nekoliko mjeseci.

Njemačka vlada i BND smatraju da je masovno praćenje stranaca u inostranstvu neizostavno prije svega u antiterorističkoj borbi. Pri tome se po potrebi memorišu sakupljene informacije i bivaju proslijeđene stranim obavještajnim službama.

Zastupnik “Reportera bez granica” u sudskom postupku Bijan Mioni je poslije prve usmene rasprave, optimista i kaže da se radi o garanciji da je telekomunikacija principijelno zaštićena.

Ustavni sud sada mora da odluči “da li BND mora da uzme u obzir tu zaštitu kada sakuplja informacije u inostranstvu nadzirući internet”.

KOD BERLINA

Dvije osobe su poginule kada se srušio mali avion na aerodromu u blizini Berlina, saopštile su službe za vanredne situacije.

Policija je saopštila da se ultralaki avion srušio tokom slijetanja na aerodrom Štrausberg, istočno od njemačke prijestonice, i izgorio, prenosi AP.

Navodi se da su dvije osobe poginule, i da nema više stradalih niti povrijeđenih.

Još nema podataka šta je uzrok nesreće.

TRAMP I LIU HE

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Tramp i potpredsjednik Vlade Kine, Liu He potpisali su trgovinski sporazum od kojeg se očekuje da poveća kinesku kupovinu američke robe i usluga i umanji tenzije u dugom sporu dvije najveće ekonomske sile.

Tramp je, nakon ceremonije potpisivanja u Bijeloj kući, rekao da sporazum ispravlja greške prošlosti i donosi ekonomsku pravdu američkim radnicima, prenose svjetske agencije.

„Potpisivanjem obilježavamo potpunu promjenu u međunarodnoj trgovini. Naši napori su izrodili transformišući sporazum koji će donijeti korist za obje zemlje. Veoma je važno za cijeli svijet da dvije gigantske i moćne nacije budu u harmoniji“, rekao je Tramp.

Predsjednik Kine Xi Jinping je u pismu Trampu, koje je pročitao Liu He, naveo da je završetak prvog dijela trgovinskog sporazuma dobar za obje države i cijeli svijet.

Međutim, prvi dio trgovinskog sporazuma neće primorati Peking da načini velike ekonomske promjene kao što je smanjenje nefer subvencija za kineske kompanije, što je Trumpova administracija tražila u julu 2018. kada je počela trgovinski rat uvođenjem carina na uvoz robe iz Kine.

Cilj sporazuma je da oslabi neke američke ekonomske sankcije Kini, dok bi Peking trebalo da poveća kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda i druge robe.

Sporazum predviđa da Kina u naredne dvije godine kupi američke poljoprivredne proizvode i drugu robu i usluge, u vrijednosti od 200 milijardi USD, što bi trebalo da doprinese smanjenju američkog trgovinskog deficita s Kinom, koji je 2018. godine dostigao 420 milijardi USD.

Sporazum će smanjiti tenzije između dvije zemlje nastale zbog trgovinskog rata koji je usporio globalni rast, nanio štetu američkim proizvođačima i izazvao probleme u kineskoj ekonomiji.

Potpisivanje prvog dijela sporazuma nastavak je procesa započetog u junu kada su Trump i Xi dogovorili okončanje jednogodišnjeg trgovinskog rata.

ERDOGAN

Turska je počela da razmješta vojnike u Libiji u znak podrške međunarodno priznatoj vladi u Tripoliju, saopštio je predsjednik Redžep Tajip Erdogan, nekoliko dana uoči samita u Berlinu koji će se baviti libijskim sukobom.

Govoreći u Ankari, Erdogan je dodao da će Turska nastaviti da koristi sva diplomatska i vojna sredstva kako bi obezbjedila sigurnost južno od svojih granica, uključujuči i Libiju.

Erdogan bi se trebao sastati s čelnicima Njemačke, Rusije, Britanije i Italije u nedjelju kako bi raspravljali o libijskom sukobu.

Takođe je saopštio da će Turska početi izdavati dozvole za istraživanja i bušenja u istočnom Mediteranu u 2020. u skladu sa sporazumom s Libijom o morskoj demarkaciji.

Kazao je da će turski brod Oruč Reis započeti s istraživanjem seizmičkih aktivnosti u regiji, prenosi Rojters.

DUMA ODLUČILA

Rusija je dobila novog premijera – Mihaila Mišustina, čije imenovanje je potvrđeno u Dumi.

On je na to mjesto došao nakon “iznenadne” ostavke Dmitrija Medvedeva koja je pak uslijedila nakon govora ruskog predsjednika pred poslanicima državne Dume. Mnogi svjetski mediji navode da iza svega stoji kombinatorika Vladimira Putina čiji je cilj ostanak na vlasti.

Prije nego što je zvanično imenovan za novog predsjednika Vlade Rusije, Mišustin je najavio značajne promjene u novom kabinetu, ali svaka od navedenih je upravo u skladu s onim o čemu je Putin govorio juče.

MORSKI BIOLOZI ZABRINUTI

Dok Egipat obilježava 150. godišnjicu otvaranja Sueckog kanala, biolozi specijalizovani za život u moru, ukazuju na veliki problem uticaja tog najpoznatijeg plovnog puta – invaziju stotina vrsta iz drugih staništa u Mediteran, uključujući otrovne meduze i agresivne otrovne “ribe- lavove” (Pterois) iz Indijskog i čak i iz Tihog okeana.

Kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more revolucionirao je promijenio pomorska putovanja otvaranjem direktnog brodskog puta između Istoka i Zapada.

Ali tokom godina, invazivne vrste su dovele autohtoni morski život Sredozemnog mora na put izumiranja i izmijenile nježni mediteranski ekosistem sa potencijalno pogubnim posljedicama, kažu naučnici.

Priliv raznih vrsta morskog života je znatno porastao 2015. godine, kada je Egipat udvostručio kapacitet prolaza otvaranjem “Novog Sueckog kanala”, što je diglo uzbunu u Evropi i izazvalo kritiku raznih zemalja Sredozemnog basena.

Najoštrija kritika dolazi iz susjednog Izraela koji se svojevremeno borio protiv Egipta u ratu uz kanal dugačak 193 kilometra.

Veliki dio ekoloških šteta nepovratan 

Bela Galil, izraelski morski biolog, koja je proučavala Sredozemlje više od tri decenije, rekla je da je veliki dio ekološke štete nepovratan.

Uz invazivnu ribu i rakove koji se privučeni toplom vodom brzo šire ka evropskim obalama, ona tvrdi da je potrebna hitna akcija da bi se ograničio dugoročni uticaj te pojave.

Galil, iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Tel Avivu, rekla je da je kontinuirano širenje i produbljivanje kanala stvorilo “pokretni akvarijum” vrsta koje, ako ne budu kontrolisane, mogu učiniti obalne vode Sredozemlja sasvim negostoljibivim za ljude.

Galil je rekla da se broj invazivnih vrsta – sada oko 400, više nego udvostručio u posljednjih 30 godina što je nazvala “istorijskim primjerom opasnosti od nenamjernih posljedica”.

Izrael je već pod neviđenim talasom otrovnih meduza kojih je toliko da su čak oštetile priobalne elektrane i rastjerale domaće ljubitelje plaža i turiste. Nekoliko drugih otrovnih vrsta, uključujući agresivnu “ribu-lava”, napravilo je stalne kolonije, stvarajući potencijalnu opasnost po zdravlje ako dospiju na tanjire restorana na plaži. Najviše zabrinjavajući je dolazak smrtonosno otrovne ribe “fugu” (Lagocephalus Sceleratusa).

Galil je rekla da je sada polovina ukupnog priliva ribe u Izraelu, kao i svi rakovi, invazivno.

I evropske zemlje sve više primjećuju invaziju koja traje i stiže sve do Španije. To pitanje bi trebalo da bude istaknuto na skupu Ujedinjenih nacija ovog mjeseca u Veneciji o održivosti okeana.

“Organizmi – pridošlice ozbiljna su pretnja lokalnoj biološkoj raznolikosti, u najmanju ruku uporediva sa uticajem promjene klime, zagađenja i preteranog ribolova”, rekla je Galil.

Ona je rekla da su novodošle vrste prouzrokovale “dramatično restrukturiranje” ekosistema, dovodeći u opasnost razne lokalne vrste i uništavajući domaće školjke, gambore i crvene barbune.

Ministarstvo Izraela za zaštitu životne sredine je saopštilo da prati taj proces sa zabrinutošću, jer su obale Izraela “prva stanica” novih vrsta u Sredozemnom moru. Naglasilo je da Izrael ne može sam da se s tim bori, već se zalaže za širu regulaciju radi zaštite najosjetljivijih morskih staništa. Pošto se Izrael sve više oslanja na Sredozemno more da bi desalinizacijom došao do vode za piće, Ministarstvo je reklo da je zaštita mora “sada važnija nego ikad”.

Libanski naučnici sa Američkog univerziteta u Bejrutu nedavno su napisali da će, ukoliko se ne ublaži ekološki rizik nastao širenjem Sueckog kanala, biti ugrožen veliki dio ekosistema Sredozemlja, što smatraju i biolozi širom istočnog Mediterana, iz Turske i Tunisa.

“Slana brana” u Egiptu jedini spas

Čini se da su relativno jednostavna opcija za smanjenje štete postrojenja za desalinizaciju koja novcem Katara Egipćani grade uz kanal, a prvo se očekuje da bude otvoreno ove godine.

Ako se to pravilno sprovede, Galil je rekla da bi nusprodukt tih postrojenja – koncentrisani rastvor soli, mogao biti usmjeren u kanal da bi stvorio “slanu branu” koja bi mogla zaustaviti priliv vrsta od juga ka sjeveru.

“Velika gorka jezera”, 45 kilometara sjeverno od Sueca, nekada su bila baš takva prepreka. Ali, kako se kanal proširivao, a egipatski gradovi i farme ispuštali otpadnu vodu u ta jezera, ta “brana” je nestala.

Egipat koji je s Izraelom potpisao mirovni sporazum 1979. godine, a nedavno i ogroman sporazum o uvozu prirodnog gasa, u velikoj mjeri je odbacio ta teška upozorenja izraelskih naučnika kao – politički motivisana.

“Invazivne vrste su ogromna i nespecifična kategorija”, rekao je Mustafa Fuda, savjetnik egipatskog ministra zaštite životne sredine.

“One čak mogu biti produktivni, zamjenjujući vrste koje su prekomjerno lovljene, donoseći ekonomsku korist ili se jednostavno prilagođavati novom okruženju”, kazao je Fuda.

Procijenio je da se manje od pet odsto osvajača može smatrati “razarajućim” i da većina pridošlih kozica, školjki, riba i rakova nije nanijela nikakvu štetu. Rekao je da su čak i toksični osvajači, poput “riba-lavova”, jestivi ako im se uklone otrovne bodlje.

Egipatski eksperti negiraju da je širenje kanala izazvalo invaziju novih vrsta

Egipatski eksperti su takođe negirali da je invazija direktno rezultat širenja Sueckog kanala. Oni tvrde da je u Sredozemlju više pridošlih egzotičnih vrsta zbog rasta temperature vode prouzrokovanog globalnim zagrijavanjem i zbog vode koju teretni brodovi koriste kao balast i nefiltriranu je ispuštaju u Sredozemno more. U toj vodi u tankovima brodova razne vrste morskog života putuju s kraja na kraj svijeta.

“Invazije su globalni trend zbog zagađenja i klimatskih promjena, čiji je prirodni rezultat da se svaka vrsta bori da preživi i traži optimalno okruženje”, rekao je Tarik Temraz, profesor morske biologije na Univerzitetu Sueckog kanala, i autor procjene uticaja širenje kanala, priređenje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

Državna Uprava Sueckog kanala, tvrdi da je zabrinutosti za životnu sredinu zbog širenja kanala pretjerana. Ona kaže da se količina vode koja teče u Sredozemno more povećala za samo četiri odsto, stvarajući “malo uticaja na kretanje planktona”.

Zvaničnici Uprave kanala kažu da pažljivo prate migraciju vrsta, nameću sprovođenje propisa brodovima koji nenamjerno prevoze invazivne vrste, i smanjuju zagađenje vode u nadi da će obnoviti salinitet u jezerima.

Uprava kanala je saopštila da je nedavni pokušaj preusmjeravanja poljoprivrednih otpadnih voda dalje od “Gorkih jezera” posljednjih godina uspješno podigao salinitet tih jezera za tri odsto.

Galil kaže da to nije dovoljno, insistirajući na tome da se salinitet mora značajno povećati da bi bio efikasna prepreka za novopristigle stanare mora.

“Jednog dana ćemo se probuditi u borbi s nepovratnom promjenom, znajući da smo nekad nešto mogli da učinimo u vezi s tim”, rekla je ona.

SVOJE DRŽAVLJANE

Iranci su u srijedu sahranili svoje državljane, koji su među 176 poginulih prilikom obaranja ukrajinskog aviona u Teheranu.

Uiverziteti širom Kanade održali minut ćutanja kako bi odali poštu žrtvama.

Na jednom od snimaka objavljenim na internetu, vidi se kako je zastava Irana sklonjena sa kovčega jedne od žrtava, čija majka je vikala: “Skinite je”, prenosi Rojters.

U međuvremenu, kanadski ministar saobraćaja Mark Garno rekao je da su istražitelji iz Kanade obišli mjesto nesreće, u kojoj je stradalo 57 Kanađana, i da će kasnije pregledati olupinu.

“Ono što su nam Iranci rekli je da će nam biti dozvoljeno da učestvujemo ne samo u dekodiranju (crnih) kutija, već i u analizama”, rekao je Garno na konferenciji za novinare.

On je dodao da Kanada zahtijeva da ima zvaničan status u istrazi Irana o padu aviona, koji su oborile iranske snage, prenosi AP.

Garno je istakao da se dvoje kanadskih istražitelja nalazi u Iranu kao dio međunarodnog tima i da dobro sarađuju, ali da želi da njihovo učešće u istrazi bude formalizovano.

SVOJE DRŽAVLJANE

Iranci su u srijedu sahranili svoje državljane, koji su među 176 poginulih prilikom obaranja ukrajinskog aviona u Teheranu.

Uiverziteti širom Kanade održali minut ćutanja kako bi odali poštu žrtvama.

Na jednom od snimaka objavljenim na internetu, vidi se kako je zastava Irana sklonjena sa kovčega jedne od žrtava, čija majka je vikala: “Skinite je”, prenosi Rojters.

U međuvremenu, kanadski ministar saobraćaja Mark Garno rekao je da su istražitelji iz Kanade obišli mjesto nesreće, u kojoj je stradalo 57 Kanađana, i da će kasnije pregledati olupinu.

“Ono što su nam Iranci rekli je da će nam biti dozvoljeno da učestvujemo ne samo u dekodiranju (crnih) kutija, već i u analizama”, rekao je Garno na konferenciji za novinare.

On je dodao da Kanada zahtijeva da ima zvaničan status u istrazi Irana o padu aviona, koji su oborile iranske snage, prenosi AP.

Garno je istakao da se dvoje kanadskih istražitelja nalazi u Iranu kao dio međunarodnog tima i da dobro sarađuju, ali da želi da njihovo učešće u istrazi bude formalizovano.

U AUSTRIJI

Brojne afere u rimokatoličkoj crkvi naveli su Austrijance da okrenu leđa svojoj crkvi, a u prošloj godini broj izlaska iz crkve porastao je za 14,9 odsto.

Dok je krajem 2018. godine u Austriji 5,05 miliona stanovnika bilo rimokatoličke vjeroispovijesti, krajem prošle godine bilo ih je 4,98 miliona, navodi katolička agencija “Katpres”.

Prema zvaničnim brojkama, biskupske konferencije 67.583 osobe je prošle godine istupilo iz rimokatoličke crkve, a poređenja radi 2018. godine to je učinilo 58.807 ljudi.

Istupanje iz crkve znatno pogađa rimokatoličku crkvu, jer to znači da ima manje prihode.

U Austriji rimokatolička crkva od svojih vjernika ubira crkveni porez, kojeg se stanovništvo može osloboditi samo ako zvanično podnese zahtjev za istupanje iz crkve.

Ako se porede brojke ranijih godina ponovo se bilježi nadprosječno veliki porast istupanja iz crkve.

Najveći broj zabilježen je 2010. godine sa 85.960 osoba koje su okrenule leđa rimokatoličkoj crkvi.