KOŠTA 500.000 FUNTI

Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da vlada razmatra da se Big Ben oglasi 31. januara, na dan kada Velika Britanija treba da napusti Evropsku uniju.

Zvono teško 13,7 tona je tiho od 2017. godine, kada su počeli radovi na restauraciji kule Elizabet u kome se ono nalazi i oglašava se samo za novogodišnje praznike, prenosi Rojters.

Džonson je rekao da je jedan od glavnih problema to što bi oglašavanje 31. januara u 23 sata po lokalnom vremenu moglo da košta 500.000 funti.

“Radimo na planu da građani ne plate ni bob za zvono Big Bena”, rekao je Džonson u intervjuu za BBC.

“NAJBOLJI TRENUTAK”

Irski premijer Leo Varadkar zakazao je danas prijevremene parlamentarne izbore za 8. februar, objašnjavajući da je to “najbolji trenutak” odmah poslije istupanja Velike Britanije iz članstva u Evropskoj uniji (EU) 31. januara i kada počinju pregovori o budućim odnosima između Londona i Brisela.

“Trenutno postoji akcioni plan za organizovanje parlamentarnih izbora i dobijanje nove vlade do narednog sastanka Evropskog savjeta u martu”, rekao je Varadkar.

U Irskoj se očekivalo organizovanje prijevremenih izbora zbog raznih faktora među kojima je neizvjesnost oko Bregzita. Redovni izbori su bili predviđeni 2021. godine.

“Uvijek sam govorio da izbori treba da budu održani u najboljem trenutku za zemlju, a taj trenutak je upravo stigao”, dodao je premijer Irske.

VRIJEDAN 15 MILIJARDI

Turska planira da izgradi plovni kanal kojim će ublažiti gužve na Bosforu, a projekat bi trebalo da košta 15 milijardi američkih dolara.

Za učestvovanje u projektu zainteresovane su, prema riječima ministra Cahita Turhana, holandske, belgijske i francuske kompanije, prenosi Index.hr.

Kanal dug 45 kilometara trebalo bi da poveže Mramorno s Crnim morem, a među ciljevima projekta Ankara izdvaja i sprječavanje pomorskih nesreća na susjednom Bosforu.

Kapacitet kanala biće trostruko veći od Bosforskog tjesnaca, a projekat bi trebalo da bude dovršen do 2026. godine. Turhan je kazao da bi projekat trebalo da košta ukupno 15 milijardi dolara. Troškovi gradnje iznosiće oko deset milijardi dolara.

Turhan je naveo da će Turska u početnoj fazi od tranzita brodova zarađivati milijardu dolara godišnje.

“Pođemo li od pretpostavke da će kroz kanal koji će moći da primi 68 hiljada brodova prolaziti 50 hiljada brodova, to bi za državnu blagajnu značilo prihod od pet milijardi dolara. Taj ćemo iznos ostvariti u kasnijoj fazi”, rekao je Turhan.

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu pridružio se, međutim, kritikama ekoloških aktivista i urbanista, upozoravajući da će grad od 15 miliona stanovnika zbog građevinskih radova na obodu godinama biti pretvoren u ogromno gradilište.

On je kazao i da će radovi uništiti ekosisteme koji su izuzetno važni za život u moru i za ptice selice.

Otpor projektu iskazali su peticijama i stanovnici Istanbula.

U KATALONIJI

U velikoj eksploziji koja se dogodila danas u petrohemijskom pogonu u sjeveroistočnoj Španiji poginula je jedna osoba i teže je povrijeđeno šest, javile su regionalne vlasti.

Ministar unutrašnjih poslova za region Katalonije Migel Buč je napisao u Tviter poruci da je u eksploziji poginula jedna osoba, da je šest povrijeđeno a jedna se vodi kao nestala.

Civilna služba apelovala je na stanovništvo da ostanu u svojim kućama, a kako javlja španski El Pais, radi se o oko 300 hiljada ljudi.

Portparol gradskih vlasti Taragone rekao je da je prema preliminarnoj istrazi jedna osoba iz okoline nesreće poginula od siline eksplozije. Ranije je javljeno da je četvoro zadobilo opekotine u nesreći.

Ministar Buč je rekao da dim od vatre koja je izbila poslije eksplozije nije otrovan, ali je i on savjetovao mještanima da ostanu u svojim kućama.

Eksplozija se dogodila u pogonu u hemijskom kompleksu u luci Taragoni, 115 kilometara jugozapadno od Barselone, glavnog grada španske oblasti Katalonije.

Službe hitne pomoći saopštile su da je dvoje povrijeđeno zadobilo teže opekotine.

Kako prenosi Index.hr, dvoje od šestoro povrijeđenih je u kritičnom stanju.

Vatrogasne službe poslale su 10 brigada u tu oblast, saopštila je regionalna služba.

Lokalni stanovnici objavili su video snimke koji pokazuju stanje poslije eksplozije, sa vatrom i visokim stubom crnog dima koji izlazi iz kruga fabrike sa velikim industrijskim rezervoarima.

Neki su rekli za lokalni radio da se eksplozija čula na razdaljini od više kilometara.

Od 2015. godine u tom gradu se nalazi hemijski kompleks na 1.200 hektara, i najveći je centar te vrste u južnoj Evropi.

IRANSKI FORENZIČARI

Iranski forenzičari do sada su identifikovali 100 osoba poginulih u oborenom ukrajinskom avionu u Iranu, saopštio je danas šef tužilaštva u Teheranu, Mohamad Šariari.

Šariari je, kako navodi novinska agencija Isna, rekao da je 100 žrtava identifikovano zahvaljujući “neumornim naporima naših kolega i forenzičara”.

Prema njegovim riječima, do sada su tijela 30 žrtava predata porodicama.

Šariari je rekao da se proces identifikacije nastavlja i da bi identitet svih žrtava trebalo da bude poznat do kraja sedmice, prenosi Tass.

Iranska vojska priznala je da je nenamjerno oborila ukrajinski avion sa 167 putnika i članova posade, navodeći da je u pitanju bila ljudska greška.

FILIPINI

Filipinske vlasti pozvale su na potpunu evakuaciju skoro milion ljudi u blizini Manile, nakon što je vulkan počeo da izbacuje pepeo u visini od 14 kilometara, što je izazvalo upozorenja da postoji mogućnost od eksplozivne erupcije.

Vulkan Tal, jedan od najaktivnijih u zemlji, počeo je da izbacuje lavu i neprestano podrhtava čime je, možda, najavio veću i opasniju erupciju, prenosi AP.

Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju podigao je nivo upozorenje na četiri, što znači da bi do eksplozivne erupcije moglo da dođe u narednim satima ili danima.

Vlada je privremeno prekinula s radom, a škole su zatvorene u velikom broju gradova, uključujući i Manilu, zbog rizika po zdravlje koji predstavlja pepeo iz vulkana.

Stotine letova je odloženo, što je uticalo na desetine hiljada putnika.

SJEVERNO OD BAGDADA

Nekoliko projektila eksplodiralo je u vojnoj bazi Tadži, sjeverno od Bagdada, u kojoj su smješteni i američki vojnici, javljaju irački mediji.

Al arabija navodi da su na bazu ispaljena dva projektila iz višecjevnog raketnog bacača, dok arapski Skaj javlja da je u eksploziji povrijeđen jedan vojnik.

Raketni napad uslijedio je nekoliko dana pošto se, naizgled, stišala kriza izazvana američkim napadom u kojem je ubijen iranski general Kasim Solejmani, i nakon iranskog raketnog napada na dvije vojne baze u Iraku, prenosi RTS.

NEUSPJELI PREGOVORI U MOSKVI

Šef međunarodno priznate libijske Vlade nacionalnog jedinstva (GNA) Fajez al Saradž i njegov rival, komandant Kalifa Haftar sa istoka Libije, napustili su danas Moskvu bez potpisanog primirja koje su predložile Rusija i Turska, čime bi se okončao dugi građanski rat u toj afričkoj zemlji.

Saradž je potpisao sporazum o prekidu vatre, dok je Haftar zatražio još vremena, ali je pozitivno ocijenio dogovor.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je jutros da je Haftar napustio Moskvu bez potpisivanja sporazuma i dodalo da će se “rad sa obije strane nastaviti”.

Libijski rivali su u Moskvu doputovali juče kako bi razgovarali o primirju sa najvišim diplomatama i vojnim zvaničnicima Rusije i Turske.

Razgovori su trajali oko sedam sati, a Saradž i Haftar se nijesu sastajali direktno.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je juče nakon sastanka u Moskvi da je učinjen “određen napredak” u pregovorima zaraćenih strana u Libiji.

Zvaničnik iz Tripolija, Khaled al Mašri rekao je za libijsku televiziju da je Haftar zatražio četiri dana da razmotri različite tačke u sporazumu o prekidu vatre.

Prekid vatre u Libiji je juče stupio na snagu poslije nekoliko mjeseci sukoba u blizini Tripolija.

Obije strane su ranije navele da prihvataju prekid vatre i prestanak neprijateljstva, ali su se juče uzajmno optuživale za kršenja primirja.

U BERLINU

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je danas svjetske sile na samit u Berlinu, gdje će razgovarati o naporima za postizanje mira u Libiji.

Iz njene kancelarije saopšteno je da je Merkel odlučila da u nedjelju bude domaćin sastanka, nakon konsultacija sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija (UN) Antoniom Guterešom, prenosi AP.

Njemačka je na sastanak pozvala Fajeza al-Saradža, čelnika Libijske vlade nacionalnog jedinstva sa sjedištem u Tripoliju, i generala Kalifu Haftara, lidera rivalske Libijske nacionalne armije.

Navodi se da su pozvani i zvaničnici iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Velike Britanije, Francuske, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, kao i nekoliko afričkih i arapskih zemalja.

U ponedjeljak je u Moskvi, na inicijativu predsjednika Rusije Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Redžepa Tajipa Erdogana, održan sastanak predstavnika Libije, na kojem su učestvovali ministri spoljnih poslova i odbrane Ruske Federacije i Turske.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov kazao je da je nakon više od osam sati pregovora Fajez al-Saraj potpisao sporazum, dok je Kalifa Haftar napustio pregovore ne potpisavši sporazum i vratio se u Libiju, zatraživši prethodno još jedan dan kako bi razmislio o sporazumu.

PODMIRILI DUG

Liban je ponovo dobio puno pravo glasa u Generalnoj skupštini UN, pošto je platio dio duga svjetskoj organizaciji, saopštio je danas portparol UN Stefan Dižarik.

Dižarik je u petak rekao da su Liban, Venecuela, Centralnoafrička Republika, Gambia, Lesoto, Tonga i Jemen izgubili pravo glasa u Generalnoj skupštini UN zbog velikih dugovanja svjetskoj organizaciji.

Rojters navodi da za sada nije poznato koliko je Liban platio, niti koliko i dalje duguje UN.

Dižarik je rekao da su UN posljednjih nedjelja bile u kontaktu sa stalnom misijom Libana u UN kako bi im pomogle da izmire dugovanje, dodajući da su Ujedinje nacije takođe svjesne da su skorašnji događaji u Libanu doveli do poteškoća u funkcionisanju bankarskog sistema te zemlje.

Rojters navodi da je Liban suočen sa najgorom ekonomskom krizom od kraja građanskog rata, koji je trajao od 1975. do 1990. godine, kao i da od ostavke premijera Saada Haririja u oktobru nema funkcionalnu vladu.