NESREĆNI PAR

Otišli su u Teheran kako bi se vjenčali okruženi najbližima, ali je njihova ljubav okončana padom aviona kojim su se vraćali u Kanadu. Bračna idila kratko je trajala za par koji je poginuo u avionskoj nesreći u blizini Teherana dok se vraćao kući za Kanadu.

 

Arash Pourzarabi i Pouneh Gorji bili su među 176 poginulih putnika na letu ukrajinske aviokompanije čiji avion se srušio u iranskoj prijestonici.

Njih dvoje su se vjenčali samo nekoliko dana prije nesreće, 1. januara, u Teheranu, gdje su proslavili s prijateljima i porodicom, piše CNN.

“Oni su bili najbolji ljudi koje sam poznavao. Da ste ih upoznali, odmah biste vidjeli da su stvoreni jedno za drugo”, kaže njihov prijatelj za CTV News.

Ovaj mladi par otputovao je u Teheran zbog vjenčanja, kako bi sudbonosno “da” izgovorili u krugu najbližih, nakon čega su se uputili u Kanadu, gdje žive i rade.

Oboje su imali oko 25 godina i studirali su informatiku, u čemu su bili veoma uspješni.

Prijatelji i porodica još se ne mogu da se oporave od šoka, što se može vidjeti i na nevjestinoj Facebook stranici, koja je preplavljena komentarima.

“Vi ste željeli bolji život, ali Bliski istok nije vas želio pustiti.” i “Da je barem vrijeme stalo onog dana, ali nije.”, samo su neki od komentara prijatelja na spomenutoj društvenoj mreži.

Među žrtvama avionske nesreće su još jedan svježe vjenčani par, četvoročlana porodica s maloljetnom djecom, majka s dvije kćerke, kao i mnogi studenti.

Većina poginulih je iz Irana, a nastradala su i 63 Kanađanina.

PRINC VILIJAM

Vojvoda od Kembridža je rekao da je tužan zbog odluke princa Harija da se odvoji od kraljevske porodice i što kraljevska porodica “više nije tim”.

“Cijelog života sam podržavao brata i štitio sam ga, ali više ne mogu. Mi smo sada dva odvojena svijeta. Tužan sam zbog toga. I sve što možemo da uradimo, sve što ja mogu da uradim, to je da ih podržimo i da se nadamo će doći dan kada ćemo ponovo misliti isto. Želim da svi budemo u jednom timu”, rekao je princ Vilijam jednom prijatelju, u prvoj izjavi nakon što su princ Hari i njegova supruga Megan odlučili da se odreknu svih kraljevskih dužnosti i time zaprepastili britanski dvor.

Britanska kraljica Elizabeta II će održati sjutra sastanak s princom Harijem u nastojanju da riješi krizu izazvanu iznenadnom najavom njega i njegove supruge Megan o povlačenju sa važnih kraljevskih dužnosti i najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, prenose britanski mediji.

Britanska kraljica Elizabeta II će održati sjutra sastanak s princom Harijem u nastojanju da riješi krizu izazvanu iznenadnom najavom njega i njegove supruge Megan o povlačenju sa važnih kraljevskih dužnosti i najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, prenose britanski mediji.

Princ Hari će se u privatnoj kraljevskoj rezidenciji na imanju Sandringem sastati sa svojom bakom kraljicom Elizabetom, a sastanku će prisustvovati i njegov otac princ Čarls i brat princ Vilijam sa kojim ima zategnute odnose, najavljuju mediji.

Megan koja je otputovala u Kanadu će komunicirati posredstvom konferencijskog poziva.

Među temama dnevnog reda, navodi Sandej tajms, naći će se i iznos finansijske donacije princa Čarlsa koji bi trebalo da pripadne tom paru od prihoda sa njegovih privatnih imanja, pitanje njihovih kraljevskih titula i opseg komercijalnih transakcija za koje će princ Hari i Megan biti ovlašćeni.

Hari, Megan i njihov sin Arči proveli su Božić u Kanadi, a bivša američka glumica vratila se u Kanadu ove nedjelje. Otišli su na produženi odmor nakon što su iskazali nelagodu zbog snažne kritike britanskih tabloida koji kritikuju navodne ćudljivosti Megan Markl i njen luksuzni način života.

Odluka princa Harija i Megan da se distanciraju od monarhije je u Britaniji izazvala buruj a britanski mediji su ih žestoko optužili za licemjerje.

Hari i Megan najavili su u po povratku sa odmora da nadalje neće biti “viši” članovi kraljevske porodice, da žele da rade na tome da budu finansijski nezavisni i da hoće da dijele svoje vrijeme izmedju Sjeverne Amerike i Velike Britanije “nastavljajući da poštuju dužnosti prema kraljici”.

Njihova objava je, prema nekim izvorima, povrijedila kraljevsku porodicu. Prema navodima medija kraljica je tražila od članova porodice da narednih dana nađu “rješenje” za želju njenog unuka, šestog u nasljednom redu, da stekne svoju finansijsku nezavisnost i živi dio godine u Sjevernoj Americi. 

List Tajms smatra da postupak Harija i Megan “ima sva obilježja sebičnosti i naglosti po kojoj je Hari zloglasno poznat”. Mediji iznad svega kao veliko licemjerje kritikuju njihovu želju da budu finansijski nezavisni.

Kraljevska apanaža, koje žele da se odreknu, samo je pet odsto njihovih zvaničnih troškova. Ostalo im plaća Harijev otac, princ Čarls od prihoda sa svojih privatnih imanja.

Istovremeno će troškovi njihovog osiguranja, budu li živjeli na dva kontinenta, znatno porasti. A to plaćaju poreski obveznici. Baš kao što su platili 2,4 miliona funti za nedavnu obnovu njihove rezidencije.

Hari (35) i Megan (38), vjenčali su se u maju 2018. na raskošnoj svečanosti u dvorcu Vindzor zapadno od Londona, a  Megan je prošle godine rodila njihovo prvo dijete, Arčija Harisona Mauntbaten-Vindzora za koga Hari nije želio kraljevsku titulu.

Par je posljednjih mjeseci govorio o tome da im teško pada medijski pritisak povezan s njihovim dužnostima.

TRAMP PORUČIO

Američki predsjednik Donald Tramp odao je poštu preminulom omanskom sultanu Kabusu bin Saidu al Saidu, navodeći da je bio “istinski partner i prijatelj SAD”.

Prva dama “Melanija i ja smo tužni zbog smrti sultana Kabusa bin Saida al Saida”, naveo je Tramp i dodao da je sultan (80) donio mir i prosperitet u Omanu i “bio je svima prijatelj” koji je saradjivao sa devet američkih predsjednika.

Najdugovječniji zalivski monarh, koji je na vlast došao dvorskim udarom 1970. godine, bio je poznat po diplomatskom balansiranju u Persijskom zalivu i često je bio posrednik u razgovorima SAD i Irana.

OBORENI UKRAJINSKI AVION

Crne kutije ukrajinskog putničkog aviona, koji je oborila iranska vojska kod Teherana, biće poslate u Francusku na dekodiranje.

To je izjavio šef istražnog odbora iranske službe civilne avijacije Hasan Rezajefar, kako ga je citirala agencija Irna.

Iranska televizija IRIB je objavila, pozivajući se na neimenovane izvore, da konačna odluka o slanju crnih kutija u inostranstvo još nije donijeta, prenosi Tas s.

Iran je danas objavio da je vojska te zemlje “nenamjerno oborila” ukrajinski putnički avion, navodeći da je u pitanju bila ljudska greška.

U saopštenju iranske vojske se navodi da je greškom procijenjeno da je avion “neprijateljska meta” pošto se letilica okrenula ka “osjetljivom vojnom centru” Revolucionarne garde.

IMENOVANA

Bivša indonežanska ministarka, Mari Elka Pangestu, imenovana je za novu generalnu direktoricu Svjetske banke (SB).

Kako prenosi agencija Anadolija, 63-godišnja Pangestu će novu funkciju preuzeti 1. marta.

Predsjednik SB, David Malpass, uvjeren je da je ona pravi izbor i da će dati veliki doprinos radu institucije.

Pangestu je svojevremeno u Indoneziji obavljala funkcije ministara trgovine i turizma i kreativne ekonomije.

Takođe je predsjednica Upravnog odbora Instituta za istraživanja o međunarodnoj prehrambenoj politici (IFPRI), čije je sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

NIJE PLATIO ČLANARINU

Liban je danas izrazio žaljenje zbog toga što mu je ukinuto pravo glasa u Generalnoj skupštini UN zbog kašnjenja u plaćanju članarine UN i založio se za brzo nalaženje rješenja.

Odluka UN “bi mogla da naškodi interesima Libana, njegovom prestižu i ugledu”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova, objavila je nacionalna novinska agencija.

Ministarstvo je izrazilo “žaljenje” i pozvalo da se problem riješi “što je prije moguće”, ocijenivši da situacija “može da se izmijeni”.

UN su juče objavile da suspenduju pravo glasa Libana, Jemena, Venecuele i još četiri zemlje za 74. zasijedanje Generalne skupštine, jer nijesu na vrijeme platile svoje doprinose organizaciji.

Po Članu 19. Povelje UN, zemlje-članice koje nijesu platile iznos jednak ili viši od dvogodišnje članarine, mogu da izgube pravo glasa u Generalnoj skupštini. Izuzete su samo zemlje koje mogu da dokažu da ne mogu da plate iz razloga koji ne zavise od njih.

Libansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da su “ispunili sve obaveze i pokrenuli sve procedure u datim rokovima”. Ono međutim nije ukazalo na to ko je odgovoran i nije navelo zašto sredstva nijesu prebačena u UN.

Liban prolazi kroz svoju najgoru ekonomsku i političku krizu od građanskog rata 1975-1990. Svjetska banka nedavno je upozorila da bi polovina stanovništva mogla da zapadne u siromaštvo.

Usporavanje ekonomske aktivnosti podudara se sa protestnim pokretom bez presedana od 17. oktobra. Demonstranti traže odlazak političara na vlasti koji se smatraju nesposobnim i korumpiranim.

NOVI VLADAR OMANA

Novi vođa Omana sultan Hajtam bin Tarik al-Said obećao je danas da će nastaviti spoljnopolitički pristup svog prethodnika sultana Kabusa bin Saida, koji je vodio tu arapsku zemlju kroz uzburkane vode Persijskog zaliva balansirajući bliske odnose sa SAD i Iranom.

Novi vladar koji je bio ministar kulture Omana govorio je pošto je imenovan za nasljednika sultana Kabusa bin Saida koji je preminuo jutros u 80. godini. Kabus, najdugovječniji zalivski monarh, koji je na vlast došao dvorskim udarom 1970. godine, bio je poznat po diplomatskom balansiranju u Persijskom zalivu i često je bio posrednik u razgovorima SAD i Irana.

Poruka novog sultana Hajtama sunarodnicima i svijetu je jasna: Oman će nastaviti putem koji je postavio Kabus kao neki mirovni posredinik.

“Slijedićemo istu liniju kao pokojni sultan, i principe koje je utvrdio za spoljnu politiku naše zemlje, mirnog suživota među nacijama i ljudima i dobrosusjedsko ponašanje nemiješanja u poslove drugih”, rekao je Hajtam u prvim izjavama kada je postao sultan.

Porodica Al Said vlada Omanom od 18. vijeka. Nekada je vladala i Zanzibarom kod obale Tanzanije.

U skladu sa islamskom tradicijom sultan Kabus sahranjen je prije nego je pao mrak, a ime njegovog nasljednika objavljeno je danas popodne.

Brzina kojom je nasljednik imenovan ukazuje da porodica Al Said želi da pokaže osjećanje jedinstva, kontinuiteta i stabilnosti u vrijeme kada vladaju visoke tenzije u Persijskom zalivu posebno između SAD i Irana posljednjih dana Kabusovog života.

Saudijska Arabija opisala je Kabusa kao čovjeka koji je modernizovao Oman. Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat su ga opisali kao “mudrog vođu”. Ujedinjeni Arapski Emirati koji su sa njim imali napete odnose u prošlosti objavili su tri dana žalosti.

U zajedničkom saopštenju visoki zvaničnici EU izrazili su danas saučešće porodici, narodu i vladi Omana zbog smrti sultana Kabusa bin Saida.

“Njegova vizija je rukovodila spoljnom politikom koja je postavila Oman među najbliskijim partnerima EU, u regionu zahvaćenom konfliktima i tenzijama, navodi se u zajedničkom saopštenju predsjednika Evropskog savjeta Šarl Mišela, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, i visokog predstavnika EU Žozepa Borela.

Kako se navodi EU će nastaviti da radi na učvršćivanju snažnog i trajnog partnerstva sa Omanom i njegovim narodom.

Britanski premijer Boris Džonson rekao je da je Kabus bio “izuzetno mudar i poštovan vođa koji će svima jako nedostajati”.

U SAD-u bivši predsjednik Džordž Buš izdao je saopštenje u kome je naveo da je Kabus bio stabilna snaga na Bliskom istoku i jak američki saveznik.

PORTORIKO

Jak zemljotres magnitude 6,0 potresao je danas Portoriko, uzrokujući dodatnu štetu duž južne obale tog ostrva, gdje su nedavni prethodni zemljotresi srušili kuće i škole.

Američki geološki institut USGS saopštio je da se zemljotres u 8:54 sati (12:54 GMT) dogodio 13 kilometara južno od Indiosa na maloj dubini od 10 kilometara ispod dna mora.

Ima prekida snabdijevanja strujom na velikom dijelu južnog Portorika, a vlasti procjenjuju moguću štetu u elektranama.

Zasad nema izvgeštaja o povredama.

Bio je to najjači potres poslije udara u utorak u zoru magnitude 6,4 – najjačeg za sto godina koji je pogodio to ostrvo.

Tada su mnogi ostali i bez struje i bez vode, a više od 2.000 ljudi je i dalje u skloništima jer se mnogi plaše povratka svojim kućama, a drugi i ne mogu zbog velike štete.

Stotine potresa potresle su to ostrvo od Nove godine, mada je većina bila preslaba da bi se osjetila.

NASA je u petak na osnovu satelitskih snimaka prije i poslije zemljotresa izvijestila da su oni premjestili zemljište u djelovima južnog Portorika čak 14 santimetara.

Viktor Uerfano, direktor Seizmološke mreže Portorika, rekao je za agenciju AP da očekuje još udara poslije današnjeg koji će ponovo aktivirati ionako nestabilno tlo, rekao je on, dodavši da seizmolozi proučavaju koje su pukotine aktivirane.

Stotine hiljada Portorikanaca i dalje su bez struje i vode, a hiljade borave u skloništima i spavaju na ulicama od potresa u utorak. Taj udar je ubio jednu osobu, povrijedio devet i oštetio ili uništio stotine kuća i nekoliko škola i preduzeća u jugoistočnom dijelu ostrva.

FRANCUSKA

Francuska vlada je večeras izrazila spremnost da povuče sporni dio reforme penzija koja se odnosi da starosnu granicu od 64 godine za odlazak u penziju, izjavio je premijer Eduar Filip.

Predsjednik francuske vlade u pismu upućenom sindikalnim organizacijama koje su se posebno bunile na starosnu granicu u nacrtu reforme, obećao je da će pokušati da pronađe rješenje kako bi se okončao petonedjeljni štrajk željeznice koji parališe zemlju, posebno Pariz i okolinu.

Filip je zatražio od sindikata da se dogovore o mjerama za uspostavljanje finansijske ravnoteže penzija do 2027. godine jer će u protivnom sporna mjera biti ipak uvedena.

Starosna granica od 64 godine bila je mjera na koju su se sindikati i građani najviše bunili. Ta mjera imala je za cilj da Francuze ohrabri da ide u penziju od 64. godine jer bi u protivnom mogli da imaju neke nepovoljnosti u isplati penzija. Trenutno je zakonski propisana starosna granica za penzionisanje 62 godine.

Sindikat CFDT je pozdravio odluku vlasti i dodao da će biti nastavljeni pregovori o drugim mjerama reforme kao što je univerzalni način isplate penzije umjesto trenutno 42 režima isplate za različite profesije.

I pored Filipove najave o konkretnim predlozima za rješavanje krize nastale zbog reforme penzija, francuske sindikalne organizacije pozvale su danas na proteste u Parizu i cijeloj Francuskoj. U Parizu su počela okupljanja tokom poslije podneva.

List Figaro prenio je ranije danas da i pored eventualnog postizanja kompromisa, štrajk željeznice neće tek tako biti prekinut, jer sindikat željeznice traži potpuno povlačenje reforme penzionog sistema.

  • U Briselu u petak kreću razgovori o ukidanju rominga za zemlje Zapadnog Balkana
    on 05/03/2026 at 06:33

    Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora sa šest zemalja Zapadnog Balkana kako bi ih uključila u režim EU "Roam Like at Home" (Roming kao kod kuće), a ta odluka biće predstavljena u petak na sjednici Radne grupe EU za proširenje.

  • Barska plovidba: Investitor iz UAE najavljuje ulaganja od 60 miliona eura
    on 05/03/2026 at 05:47

    Ukoliko investitor iz Dubaija “Faminas Investment Group”, kako je predviđeno Memorandumom o razumijevanju koji je pripremilo Minisarstvo pomorstva, kupi 22 odsto akcija Barske plovidbe zajedno sa državom Crnom Gorom, imaće dvotrećinsko vlasništvo u našoj brodarskoj kompaniji i mogućnost donošanja stateških odluka. Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović očekuje da će investitor iz Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) otkupiti akcije od manjinskih akcionara, koji inače tuže domaću brodarsku kompaniju, a nakon toga uložiti oko 60 miliona eura za nabavku novih brodova i rekonstrukciju gata 5 u barskoj luci.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.