IZMJEŠTANJE MISIJE

Pripadnici Hrvatske vojske izmješteni su iz Bagdada u Kuvajt, u skladu s odlukom NATO saveza o izmještanju misije.

Hrvatsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se vojnici nalaze na sigurnom i da je njihova bezbjednost najvažnija, prenijela je danas Hina.

U Kuvajt je izmješteno 14 pripadnika Hrvatske vojske, a sedam pripadnika 2. hrvatskog kontingenta kojima je misija završena biće vraćeni u Hrvatsku.

Ministarstvo odbrane Hrvatske saopštilo je da prati bezbjednosnu situaciju i da će u koordinaciji sa saveznicima donositi odgovarajuće odluke.

I njemačka vojska saopštila je danas da će povući dio svojih vojnika u Iraku gdje se nalaze u misiji obučavanja iračkih vojnika i dodala da će njene snage biti prebačene u Jordan i Kuvajt.

Njemački kontingent od oko 30 ljudi nalazi se u Badgadu i Tadžiju sjeverno od glavnog grada Iraka.

Odluka je donijeta zbog tenzija između SAD i Iran poslije ubistva iranskog generala Kasema Solejmanija u petak kod Bagdada.

OVP I ZELENI SE DOGOVORILI

Nova austrijska vlada kancelara Sebastijana Kurca, koju čine Narodna partija Austrije (OVP) i stranka Zelenih, položila je danas zakletvu i stupila na dužnost.

Tačno 100 dana od prijevremenih parlamentarnih izbora, Austrija je time dobila novu vladu od koje, kako je rekao predsjednik Aleksander van der Belen, građani imaju velika očekivanja.

Događaji od maja do danas, od korupcionaške afere “Ibica” i kasnije pada vlade, prema riječima Van der Belena, pokazali su da je demokratija u Austriji živa i da ima snagu obnove.

“Blagostanje svih mora biti u središtu i prioritet nove vlade. Ne samo ja već i građani od vas imamo velika očekivanja. Treba vraćeno povjerenje dalje produbiti. Naša demokratija i institucije se oslanjaju na povjerenje građana, a povjerenje nije nešto što se podrazumijeva, već je nešto na čemu se mora neprestano raditi”, poručio je Van der Belen.

Istakao je da od nove vlade očekuje da odgovorno rade u korist zemlje i pozvao članove da ostanu u dijalogu sa svim partijama, i civilnim društvom.

Kancelar Kurc, koji je drugi put na čelu vlade, ponovo je najmlađi državnik u svijetu. Ovo je, inače, najmlađa vlada i vlada s najvećim udjelom žena, koje čine više od 53 odsto ministara.

Zanimljivo je da je i sam Van der Belen, dok je bio na čelu Zelenih, 2003. pregovarao o učešću te stranke u jednoj vladi a OVP, do koje, međutim, nije došlo.

U novoj vladi su ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg, finansija Gernot Blimel, unutrašnjih poslova Karl Nehamer, a ministarka odbrane Klaudia Taner.

Lider Zelenih Verner Kogler je vicekancelar i ministar sporta, javne uprave, umjetnosti i kulture.

6,4 PO RIHTERU

Zemljotres jačine 6,4 stepeni po Rihteru pogodio je jugozapadnu Indoneziju.

Agencija za meteorologiju i geofiziku je saopštila da nema opasnosti od cunamija blizu ostrva Sumatra, prenosi Rojters.

Za sada nema podataka o povrijeđenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.

ŽRTVE IZ TADŽIKISTANA

U požaru koji je izbio na poljoprivrednom imanju u okolini Moskve osam osoba je stradalo i jedna je povređena, saopštila je ruska služba za vanredne situacije.

Sve žrtve su migranti iz Tadžikistana koji rade na imanju. Požar je izbio u jednoj od kućica gdje žive migranti, a za sada se ne zna uzrok.

Broj požara u kojima ima žrtava povećan je u Rusiji tokom novogodišnjih i božićnih praznika.

Služba za vanredne situacije često pripisuje te požare običaju da se ispaljuju petarde i organizuju vatrometi.

ODLUKA IRANSKIH VLASTI

Parlament Irana danas je usvojio hitan zakon prema kojem su sve američke oružane snage označene kao “terorističke” poslije ubistva iranskog generala Kasema Sulejmanija u američkom vazdušnom napadu u Iraku.

Parlament je nedavno usvojio zakon u kojem kao “teroriste” označava američke snage u dijelu Afrike, centralne Azije i na Bliskom istoku. Novi zakon se sada odnosi na Pentagon, odnosno sve američke snage i sve osobe uključene u ubistvo Sulejmanija.

Iranski general će danas biti sahranjen u rodnom gradu Kerman na jugoistoku, gdje je od jutros počelo okupljanje građana.

Sulejmani je ubijen u petak na aerodromu kod Bagdada u napadu američke bespilotne letjelice po nalogu predsjednika SAD Donalda Trampa.

SPORNI FIOKARI

Švedski proizvođač namještaja IKEA moraće da plati preko 41 milion eura roditeljima djeteta koje je poginulo kada je na njega pao fiokar te kompanije.

BBC piše da je Džozef Dudek (2) stradao u maju 2017. godine kada ga je poklopio dio namještaja u porodičnoj kući, u Kaliforniji.

Fiokar, težak 32 kilograma, godinu ranije povučen je iz prodaje zbog bezbjednosnih razloga-.

“Zbog porodice i svih uključenih u slučaj, zahvalni smo što je došlo do sporazuma”, kazala je portparolka IKEA. Dodala je da kompanija ostaje posvećena radu kako bi bezbjednost bila na prvom mjestu.

Porodica je odlučila da milion donira oranizacijama koje rade na zaštiti djece od opasnih proizvoda, piše BBC.

IKEA je 2016. povukla na milione fiokara švedske komoanije iz SAD, a mediji izvještavaju da je zbog tog proizvoda troje djece izgubilo život.

NIJE BILO POVRIJEĐENIH

Putnički avion skliznuo je rano jutros s piste u Istanbulu, nakon čega je aerodrom bio privremeno zatvoren.

Boing 737-800 na letu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u vlasništvu niskobudžetne turske kompanije Pegazus, skliznuo je s piste dok je slijetao na aerodrom “Sabiha Gokčen” u Istanbulu.

Privatna novinska agencija DHA izvijestila je da su putnici bili evakuisani po hitnom postupku. 

Kancelarija gradonačelnika Istanbula saopštila je da nije bilo žrtava ni povrijeđenih i da je 164 putnika bezbjedno evakuisano, navela je DHA.

Oluja i jaka kiša ometaju saobraćaj u Istanbulu od nedjelje uveče. 

KRIZA U AMERIČKOJ KOMPANIJI

Kompanija Boing razmatra planove o prikupljanju većih sredstava na tržištu duga kako bi ojačala svoje finansije nakon prizemljenja njenog aviona 737 max.

Tu informaciju je objavio “The Wall Street Journal” (WSJ) pozivajući se na ljude upoznate sa zbivanjima u kompaniji.

U tekstu se navodi da američki proizvođač aviona takođe razmišlja o odlaganju nekih kapitalnih troškova, zamrzavanju akvizicija i smanjenju izdataka za istraživanje i razvoj s ciljem da uštedi gotovinu, prenosi Tanjug.

Kompanija je, kako se podsjeća, najavila da će ovog mjeseca obustaviti proizvodnju modela 737 max, nakon što je taj njen najprodavaniji avion prizemljen u martu prošle godine poslije dvije fatalne nesreće u roku od pet mjeseci u kojima je poginulo 346 ljudi.

Tekst WSJ-a dolazi samo dan nakon što su Boing i američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo potvrdili da istražuju problem sa elektroinstalacijama na tom avionu koji bi mogao potencijalno da izazove kratak spoj.

Upravni odbor Boinga je prošlog mjeseca otpustio glavnog izvršnog direktora Denisa Milenburga, jer i pored više pokušaja nije uspio da suzbije posljedice krize, koja je kompaniju koštala devet milijardi dolara i koja je nanijela štetu dobavljačima i avio-prevoznicima.

Akcije Boinga pale su 1,1 odsto na 329 dolara na trgovanju prije zvaničnog otvaranja berze.

NOVA KRIZA U VENECUELI

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je zabrinutost zbog situacije u Venecueli u vezi sa izborom predsjednika Nacionalne skupštine.

Socijalisti predsjednika Nikolasa Madura izabrali su juče Luisa Paru za predsjednika Kongresa pošto je vojska spriječila opozicionog lidera Huana Gvaida da uđe u parlament, nakon čega je opozicija ispred zgrade održala sjednicu i ponovo ga izabrala na tu funkciju.

“Generalni sekretar UN poziva sve aktere da odmah učine korake ka smanjivanju tenzija i rade u pravcu pronalaženja mirnog i održivog rješenja političke krize“, rekao je portparol generalnog sekretara, prenosi Rojters.

Američke vlasti su najavile da planiraju sankcije Rusiji, jer podržava vlasti predsjednika Nikolasa Madura, izjavio je kasno sinoć američki zvaničnik zadužen za Venecuelu Eliot Abrams.

“Razmatramo kakvu ulogu ima Rusija i nećemo dozvoliti podršku (Venecueli) bez reakcije”, rekao je Abrams i dodao da se planiraju sankcije ruskim organizacijama i pojedincima.

SAD su uvele niz sankcija Venecueli poslije predsedničkih izbora 2018. godine na kojima je pobijedio Maduro. Opozicija, koja ima podršku SAD, ne priznaje te izborne rezultate.

Abrams je priznao da su SAD do sada “potcijenile” podršku Rusije i Kube Venecueli.

FINSKA PREMIJERKA PREDLAŽE

Finska premijerka Sana Marin (34), najmlađa je premijerka na svijetu, a ovih dana privlači pažnju i idejom za skraćeno radno vrijeme u Finskoj, što podrazumijeva da se radi četiri dana sedmično po šest sati.

Marin je istakla kako ljudi zaslužuju da provode više vremena sa svojom porodicom i voljenima, a da će uz ovakvo fleksibilno vrijeme uspijevati u tome.

“Osim toga, mogu se više posvetiti svojim hobijima i drugim aspektima svog života poput kulture”, navela je Marin.

Ova mlada premijerka je majka jednog djeteta i trenutno predvodi koaliciju lijevog centra sastavljenu od pet stranaka, a koje predvode žene. Tri od njih su mlađe od 35 godina.

Nova finska premijerka je bivša ministarka saobraćaja i komunikacija u ovoj državi, a dok je bila na toj funkciji takođe se zalagala za kraće radne sedmice kako bi se poboljšao odnos radnika, ali i povećala produktivnost.

Dok sve više kompanija nastoji povećati produktivnost uz zadržavanje naglaska na ravnoteži između radnog i privatnog života, ideja o kraćoj radnoj sedmici postaje sve više uobičajena.

Trenutno u Finskoj normalno radno vrijeme podrazumijeva osam sati dnevno i pet dana u sedmici, međutim, ideja o skraćenom radnom vremenu naišla je na odobravanje ministarke obrazovanja Li Anderson.

“Od velike je važnosti dopustiti građanima Finske da imaju skraćeno radno vrijeme. To pitanje nije povezano s tim što ga predlažu žene, već se odnosi na pružanje pomoći i ispunjavanja datog obećanja biračima”, rekla je Li Anderson.

U susjednoj Švedskoj, gdje je takođe testirano šestosatno radno vrijeme 2015. godine, rezultati su pokazali kako su radnici sretniji, produktivniji i bogatiji. Takođee, pojedine kompanije, poput Majkrosofta u Japanu, su uvele kraće radne dane sa četvorodnevnom radnom sedmicom i petosatnim radnim danom.

Države u Evropskoj uniji posebno su poznate po kulturama rada prilagođenim porodici i porodičnom životu, a Finska se nimalo ne razlikuje.