DOČEK 2020.

Više od milion ljudi uz prizore veličanstvenog vatrometa u Sidneju, jednom od najvećih turističkih centara Australije, dočekalo je Novu godinu.

Jedna od najvećih svjetskih novogodišnjih atrakcija je upravo vatromet u Sidneju.

Vatromet je trajao 12 minuta u Sidneju gdje se okupilo oko milion ljudi.

Građani su bili pozvani na oprez zbog vjetra koji duva na ulici.

Vatromet je ove godine trebao da bude otkazan zbog velikih požara u Australiji. Peticiju je potpisalo više od 280.000 ljudi, ali vatrogasci su juče dali zeleno svjetlo da se on ipak može održati.

Ljudi su se još u zoru počeli da se okupljaju u luci kako bi ugrabili najbolja mjesta za gledanje vatrometa.

Uprkos velikim požarima koji haraju Australijom, gradonačelnik ovog grada kazao je kako je proslava uz vatromet simbol nade i sreće.

Vatromet u glavnom gradu Kanberi kao i na periferiji Sidneja otkazani su zbog vremenskih prilika koje mogu da podstaknu šumske požare. 

Prije Australije, u 2020. ušli su Kiribati, Tonga, Samoa i Novi Zeland.

PROTESTI

Predsjednik SAD Donald Tramp optužio je danas Iran da je kriv za upad iračkih demonstranata u kompleks američke ambasade u Bagdadu i pozvao iračke vlasti da zaštite ambasadu.

“Iran je ubio američkog vojnog snabdjevača, i ubio mnoge. Mi smo odgovorili snažno i uvek ćemo tako uraditi. Sada Iran organizuje napad na američku ambasadu u Iraku, i oni će se u potpunosti smatrati odgovornim”, napisao je Tramp u Tviter poruci.

On je dodao da SAD “očekuju od Iraka da upotrijebi svoje snage da zaštiti ambasadu”.

Tramp je poslao Tviter poruku sa svog imanja u Palm Biču na Floridi gdje je na odmoru. Ova Tviter poruka je prvi njegov komentar na američke vazdušne napadu u Iraku i Siriji tokom vikenda.

Američka vojska izvela je napad u nedjelju protiv oružane grupe Kataeb Hezbolah u znak odmazde za ubistvo jednog američkog vojnog snabdjevača prošle nedjelje u raketnom napadu na iračku vojnu bazu.

Desetine pripadnika iračke šiitske paravojne grupe i njihovih pristalica upalo je danas u kompleks američke ambasade u Bagdadu, bijesni zbog američkih vazdušnih udara na proiransku miliciju, provalili su kroz glavni ulaz i zapalili prostor za prijem, što je izazvalo upotrebu suzavca i šok bombi.

Prethodno su stotine demonstranata krenuli ka američkoj ambasadi u Bagdadu poslije sahrane 25 pripadnika proiranske šiitske oružane grupe, ubijenih u američkom vazdušnom udaru u nedjelju. Kad su stigli do ambasade lomili su bezbjednosne kamere na zidu oko zgrade, rukama i nogama napadali na glavnu kapiju i zapalili tri prazne prikolice koju koriste čuvari.

Nema izvještaja o nastradalim, ali ovaj upad je jedan od najgorih napada na ambasadu u posljednje vrijeme.

Irački premijer u ostavci Adel Abdel Mahdi pozvao je danas stotine pristalica proiranske paravojne grupe koji su napali američku ambasadu u Bagdadu da se povuku dalje od te zgrade.
Iračke bezbjednosne snage nisu se potrudile da zaustave demonstrante dok su marširali ka teško obezbijedjenoj Zelenoj zoni, gdje je ambasada, poslije sahrane ubijenih pripadnika paravojne grupe u američkim vazdušnim udarima.

MAROKANSKI NOVINAR

Marokansko pravosuđe danas je na privremenu slobodu pustilo novinara i aktivistu Omara Radija koji je od prošle nedjelje u pritvoru jer je na Tviteru kritikovao jednu sudsku odluku.

Radi (33) će se braniti sa slobode, a naredno ročište je zakazano za 2. januar, rekao je njegov advokat.

Novinar je uhapšen 26. decembra i njegovo suđenje je počelo istog dana. Sudi mu se zbog poruke na Tviteru u kojoj je kritikovao presudu pripadnicima protestnog pokreta za vrijeme demonstracija 2016. i 2017. godine u Maroku. Oni su dobili kazne do 20 godina zatvora.

“Zvaničnicima bez dostojanstva ne treba ništa oprostiti”, naveo je tada novinar koji je za sudiju koji je izrekao kazne naveo da je “dželat”.

Radi se bavi istraživačkim novinarstvom i piše o raznim malverzacijama, a prijeti mu do godinu dana zatvora “zbog vrijeđanja sudije”.

IZ KUĆNOG PRITVORA

Bivši generalni direktor Reno-Nisana Karlos Gon, koji je bio u kućnom pritvoru u Japanu gdje je čekao suđenje za finansijske malverzacije, pobjegao je iz Japana i stigao u Liban.

On je doputovao sinoć na aerodrom u Bejrutu, rekao je za Frans pres jedan bezbjednosni izbor, čime je potvrdio izvještaje libanskih medija.

Drugi libanski zvaničnik je takođe potvrdio tu informaciju dodajući da nije jasno kako je napustio Japan.

Prema libanskom listu Al Džumhurija, koji je prvi objavio vijest, smenjeni šef saveza Reno-Nisan-Micubiši stigao je u Bejrut avionom iz Turske.

Gon je bio u kućnom pritvoru u Japanu gdje je trebalo da mu se sudi od iduće godine za navodne finansijske malverzacije.

Njegov japanski advokat Juniširo Hironaka izjavio je danas da je šokiran Gonovim odlaskom iz Japana i negira bilo kakvu umiješanost u to.

Advokat je rekao da nije imao nikakav kontakt sa Gonom od njegovog odlaska.

“To je potpuno iznenađenje, ja sam šokiran”, rekao je novinarima Hironaka i dodao da je preko televizije saznao da je bivši šef Reno-Nisana pobjegao iz Japana. Okolnosti njegovog odlaska su i dalje misterija.

“Karlos Gon ne pokušava da pobjegne od svojih odgovornosti, ali bježi od nepravde japanskog sistema”, rekao je za Frans pres izvor blizak tom slučaju, koji nije želeo da mu se navede ime.

Od kada je uhapšen, 19. novembra u Tokiju, Gonovi advokati i porodica žustro kritikuju njegove uslove pritvora, ophođenje prema njemu i način na koji janapanski sudovi vode proces protiv njega.

On je sredinom novembra mogao na daljinu, preko videa, da razgovara sa svojom suprugom Karol, prvi put poslije osam mjeseci.

Nekoliko dana prije toga njegova djeca tražila su pravedan proces za njihovog oca u članku objavljenom na portalu francuskog javnog radija Fransenfo (Franceinfo).

Prema njegovom timu za komunikacije, Gon je tražio potpuno ukidanje raznih zabrana prema njemu koje je smatrao “pretjeranim, svirepim i nehumanim” da bi se poštovala njegova osnovna prava kao i prava njegove supruge.

Čovek koji je pozdravljan kao “spasilac Nisana” kada je došao u tu japansku grupu 1999. godine proveo je ukupno 130 dana u zatvoru od novembra 2018. On je prvi put pušten uslovno na proljeće ove godine, zatim ponovo uhapšen, a od kraja aprila je u kućnom pritvoru u Tokiju.

Protiv Gona su podignute četiri optužnice, dvije za neprijavljivanje prihoda kod Nisana berzanskim vlastima, i dvije za iznevjeravanje poverenja.

Kao posljedica sudskog gonjenja, Gon, koji je francusko-libansko-brazilskog porijekla izbačen je sa mjesta predsjednika Nisana i Micubiši motorsa, ubrzo poslije njegovog pritvaranja prije 13 meseci. Zatim je podnio ostavku sa mjesta predsjednika Renoa, prije nego što su protiv njega u Francuskoj pokrenute druge istrage.

Od početka slučaja, Karlos Gon je govorio o zavjeri Nisana, kako bi se spriječio plan o većoj integraciji Nisana s Renoom.

RUSKI MINISTAR

Gasovod Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020. uprkos američkim sankcijama protiv kompanija povezanih sa njegovom izgradnjom, rekao je danas ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak.

“Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020,” rekao je Novak novinarima.

Predsjednik SAD Donald Tramp prošle nedjelje potpisao je zakon kojim se uvode sankcije kompanijama povezanim sa izgradnjom gasovoda Sjeverni tok dva i još jednim ruskim gasovodom Turski tok, smatrajući da će ti projekti povećati zavisnost Evropljana od ruskog gasa i uticaj Moskve.

Sankcije je osudila Njemačka, glavna zemlja koja će profitirati od tog gasovoda, kao i Evropska unija koja je osudila američko “miješanje u evropska pitanja.

Sjeverni tok dva koji je skoro završen, treba da udvostruči direktne isporuke prirodnog ruskog gasa ka zapadnoj Evropi ispod Baltičkog mora do Njemačke.

Kao prva posljedica najavljenih američkih sankcija švajcarska firma “Olsis” (Allseas) zadužena za postavljanje gasovoda pod morem već je objavila da prekida svoje učestvovanje u projektu dok čeka “razjašnjenja”.

Novak je rekao da Rusija za završetak gasovoda može da koristi ruski brod koji postavlja cijevi “Akademik Čerski”.

On je dodao da će ipak biti potrebne dodatne pripreme da bi se upotrebila ta opcija i to će trajati izvjesno vrijeme.

Izvor u ruskom ministarstvu energetike rekao je da u tom slučaju treba da se postavi potrebna oprema na brodu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov već je ove nedjelje rekao da Rusija ima određene kapacitete da završi projekat u “ne tako dalekoj budućnosti”.

RUSKI MINISTAR

Gasovod Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020. uprkos američkim sankcijama protiv kompanija povezanih sa njegovom izgradnjom, rekao je danas ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak.

“Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020,” rekao je Novak novinarima.

Predsjednik SAD Donald Tramp prošle nedjelje potpisao je zakon kojim se uvode sankcije kompanijama povezanim sa izgradnjom gasovoda Sjeverni tok dva i još jednim ruskim gasovodom Turski tok, smatrajući da će ti projekti povećati zavisnost Evropljana od ruskog gasa i uticaj Moskve.

Sankcije je osudila Njemačka, glavna zemlja koja će profitirati od tog gasovoda, kao i Evropska unija koja je osudila američko “miješanje u evropska pitanja.

Sjeverni tok dva koji je skoro završen, treba da udvostruči direktne isporuke prirodnog ruskog gasa ka zapadnoj Evropi ispod Baltičkog mora do Njemačke.

Kao prva posljedica najavljenih američkih sankcija švajcarska firma “Olsis” (Allseas) zadužena za postavljanje gasovoda pod morem već je objavila da prekida svoje učestvovanje u projektu dok čeka “razjašnjenja”.

Novak je rekao da Rusija za završetak gasovoda može da koristi ruski brod koji postavlja cijevi “Akademik Čerski”.

On je dodao da će ipak biti potrebne dodatne pripreme da bi se upotrebila ta opcija i to će trajati izvjesno vrijeme.

Izvor u ruskom ministarstvu energetike rekao je da u tom slučaju treba da se postavi potrebna oprema na brodu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov već je ove nedjelje rekao da Rusija ima određene kapacitete da završi projekat u “ne tako dalekoj budućnosti”.

ZATVORSKA KAZNA

Turski sud osudio je šest novinara i jednog zaposlenog jednog nezavisnog lista zbog pomaganja organizaciji sveštenika Fetulaha Gulena iz SAD-a optuženog za pokušaj puča 2016. godine, javila je danas državna novinska agencija.

Kolumnisti lista “Sezdžu” Emin Ćolasan and Nedžati Dogru osuđeni su na tri i šest mjeseci zatvora.

Glavni urednik lista Metin Jilmaz i izvršni urednik internet izdanja lista Mustafa Cetin dobili su nešto više od tri godine zatvora. Urednik internet vesti Jičel Ari, finansijski direktor Jonča Jučelan i novinar Gokmen Ulu osuđeni su na po dvije godine zatvora, prenosi novinska agencija Anadolu.

Zaposleni u tom listu su optuženi da su podržavali puč, jer su pisali kritički o vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Oni odbacuju optužbe i očekuje se da će se žaliti na presude.

Sud u Istanbulu oslobodio je optužbi jednu novinarku, Medihu Olgun.

Anadolija navodi da se slučaj protiv vlasnika lista, Buraka Akbaija koji živi u inostranstvu i sudi mu se u odsustvu, nastavlja odvojeno.

Režim muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena krivi za pokušaj državnog udara 2016.

Gulen živi u SAD i odbacuje umiješanost u državni udar.

Prema Komitetu za zaštitu novinara Turska je, nakon Kine, druga zemlja sa najviše novinara u zatvoru na svijetu.

Turski sindikat novinara navodi da je u zatvoru trenutno najmanje 108 novinara ili zaposlenih u medijima.

ZATVORSKA KAZNA

Turski sud osudio je šest novinara i jednog zaposlenog jednog nezavisnog lista zbog pomaganja organizaciji sveštenika Fetulaha Gulena iz SAD-a optuženog za pokušaj puča 2016. godine, javila je danas državna novinska agencija.

Kolumnisti lista “Sezdžu” Emin Ćolasan and Nedžati Dogru osuđeni su na tri i šest mjeseci zatvora.

Glavni urednik lista Metin Jilmaz i izvršni urednik internet izdanja lista Mustafa Cetin dobili su nešto više od tri godine zatvora. Urednik internet vesti Jičel Ari, finansijski direktor Jonča Jučelan i novinar Gokmen Ulu osuđeni su na po dvije godine zatvora, prenosi novinska agencija Anadolu.

Zaposleni u tom listu su optuženi da su podržavali puč, jer su pisali kritički o vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Oni odbacuju optužbe i očekuje se da će se žaliti na presude.

Sud u Istanbulu oslobodio je optužbi jednu novinarku, Medihu Olgun.

Anadolija navodi da se slučaj protiv vlasnika lista, Buraka Akbaija koji živi u inostranstvu i sudi mu se u odsustvu, nastavlja odvojeno.

Režim muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena krivi za pokušaj državnog udara 2016.

Gulen živi u SAD i odbacuje umiješanost u državni udar.

Prema Komitetu za zaštitu novinara Turska je, nakon Kine, druga zemlja sa najviše novinara u zatvoru na svijetu.

Turski sindikat novinara navodi da je u zatvoru trenutno najmanje 108 novinara ili zaposlenih u medijima.

NAJVIŠI STEPEN UZBUNE

Australijske vlasti proglasile su najviši stepen uzbune zbog velike vrućine u saveznoj državi Južna Australija pošto je u njenom glavnom gradu Adelejdu temperatura danas dostigla 42 stepena Celzijusa.

Vatrogasci koji pokušavaju da zasustave širenje požara u saveznoj državi Novi Južni Vels, imaju danas nešto bolje uslove jer je temperatura tamo nešto niža, ali još jedan toplotni talas je najavljen od subote.

U požarima je prošle nedjelje izgorjelo 86 kuća u Južnoj Australiji, a Adelejd izmjerio 46 stepeni Celzijusa vrućine.

Ova nedjelja je bila izvjestan predah od velike vrućine, ali otopljavanje koje je danas počelo, otežava život i tako će ostati bar do ponedjeljka.

Zbog talasa vreline vlada Južne Australije proglasila je najviši stepen uzbune koji između ostalog znači da se beskućnicima obezbijedi zaštita od štetnih posljedica.

U Novom Južnom Velsu i dalje bukti 70 požara, a gotovo polovina je obuzdana, mada ne i ugašena.

NAJVIŠI STEPEN UZBUNE

Australijske vlasti proglasile su najviši stepen uzbune zbog velike vrućine u saveznoj državi Južna Australija pošto je u njenom glavnom gradu Adelejdu temperatura danas dostigla 42 stepena Celzijusa.

Vatrogasci koji pokušavaju da zasustave širenje požara u saveznoj državi Novi Južni Vels, imaju danas nešto bolje uslove jer je temperatura tamo nešto niža, ali još jedan toplotni talas je najavljen od subote.

U požarima je prošle nedjelje izgorjelo 86 kuća u Južnoj Australiji, a Adelejd izmjerio 46 stepeni Celzijusa vrućine.

Ova nedjelja je bila izvjestan predah od velike vrućine, ali otopljavanje koje je danas počelo, otežava život i tako će ostati bar do ponedjeljka.

Zbog talasa vreline vlada Južne Australije proglasila je najviši stepen uzbune koji između ostalog znači da se beskućnicima obezbijedi zaštita od štetnih posljedica.

U Novom Južnom Velsu i dalje bukti 70 požara, a gotovo polovina je obuzdana, mada ne i ugašena.

  • Vuković: Eko-industrijski parkovi novi standard razvoja u regionu
    on 05/03/2026 at 12:23

    Ulaskom u regionalni program Eko-industrijskih parkova, Crna Gora jasno potvrđuje da želi da bude dio savremenih evropskih tokova, ne deklarativno, već kroz konkretne projekte i mjerljive rezultate. To je kazao ministar finansija, Novica Vuković, na događaju "Eko-industrijski parkovi", održanom danas u Hotelu Hilton u Podgorici.

  • Nenezić: Feribot "AF Francesca" otišao u staro gvožđe, spriječena velika šteta
    on 05/03/2026 at 11:36

    Predsjednik Skupštine opštine Bar i poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić saopštio je da je odluka da se odustane od kupovine feribota "AF Francesca" bila ispravna, uz navode da bi realizacija tog posla nanijela veliku štetu Barskoj plovidbi i budžetu države.

  • Raspisan tender za rekonstrukciju tribine stadiona u Bijelom Polju
    on 05/03/2026 at 08:12

    Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izradu Glavnog projekta rekonstrukcije i natkrivanja zapadne tribine gradskog stadiona u Bijelom Polju.

  • U Briselu u petak kreću razgovori o ukidanju rominga za zemlje Zapadnog Balkana
    on 05/03/2026 at 06:33

    Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora sa šest zemalja Zapadnog Balkana kako bi ih uključila u režim EU "Roam Like at Home" (Roming kao kod kuće), a ta odluka biće predstavljena u petak na sjednici Radne grupe EU za proširenje.

  • Barska plovidba: Investitor iz UAE najavljuje ulaganja od 60 miliona eura
    on 05/03/2026 at 05:47

    Ukoliko investitor iz Dubaija “Faminas Investment Group”, kako je predviđeno Memorandumom o razumijevanju koji je pripremilo Minisarstvo pomorstva, kupi 22 odsto akcija Barske plovidbe zajedno sa državom Crnom Gorom, imaće dvotrećinsko vlasništvo u našoj brodarskoj kompaniji i mogućnost donošanja stateških odluka. Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović očekuje da će investitor iz Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) otkupiti akcije od manjinskih akcionara, koji inače tuže domaću brodarsku kompaniju, a nakon toga uložiti oko 60 miliona eura za nabavku novih brodova i rekonstrukciju gata 5 u barskoj luci.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.