POJAS GAZE

Palestinski Islamski dzihad iz pojasa Gaze objavio je rano jutros da je postignut prekid vatre s Izraelom kako bi se okoncala dva dana zestokih sukoba u kojima su poginula najmanje 34 Palestinaca.

Portparol te ekstremisticke organizacije Musab al Berim, rekao je da je dogovor kojem je posredovao Egipat stupio na snagu u 5,30 sati po lokalnom vremenu.

Nije odmah bilo potvrde Izraela, koji rijetko objavljuje dogovore s ekstremistickim organizacijama u Gazi, ali su neke restrikcije ukinute za stanovnike juzne izraelske teritorije uprkos ispaljivanju nekoliko raketa.

Al Berim je rekao da je prekid vatre zasnovan na listi zahtjeva koje je organizacija predstavila kasno sinoc, ukljucujuci prestanak ciljanih ubistava njenih lidera.

Sukobi su izbili rano u utorak nakon sto je izraelska vojska u udaru iz vazduha ubila komandira visokog ranga Islamskog dzihada koga je Izrael smatrao odgovornim za niz nedavnih raketnih napada i vjerovao da planira ubacivanje preko granice.

To ciljano ubistvo izazvalo je najzesce sukobe s ekstremistima u Gazi od maja.

Islamski dzihad je ispalio oko 400 raketa ka Izraelu,a ta zemlja je odgovorila desetinama udara iz vazduha. Ministar spoljnih poslova Izrael Kac je ocenio da se politika ciljanih ubistva pokazala kao efektivna i da ce se nastaviti uprkos tvrdnjama o prekidu vatre.

Islamski ekstremisticki hamas koji vlada Gazom i mnogo je veci i jaci od Islamskog dzihada nije se mijesao u najnoviji sukob, sto je nagovjestavalo da on nece dugo trajati.

Palestinski zvanicnci su rekli da je u Gazi poginulo 34 ljudi, ukljucujuci jednog sedmogodisnjeg djecaka i sest clanova jedne porodice. Medu poginulima je najmanje 16 ekstremista.

Raketiranje iz Gaze u znak odmazde za ubistvo komandira Islamskog dzihada je paralisalo zivot sirom juznog dela Izraela, nastava je otkazana, sirene za raketnu uzbunu su se oglasavale bez prestanka i ljudi nisu izlazili napolje.

TURSKA

Najmanje 17 osoba povrijedeno je u eksplozijama u skladistu oruzja na jugoistoku Turske.

Dvije eksplozije su odjeknule kasno sinoc u skladistu komande mehanizovane brigade u provinciji Sanliurfa, koja se granici sa Sirijom.

Povrijedeno je 16 pripadnika brigade i jedan civil, koji je bio na terasi svoje kuce u blizini mjesta eksplozije.

Guverner provincije Abdulah Erin je izjavio da je poslije eksplozija izbio pozar koji je brzo stavljen pod kontrolu.

Erin je naveo da je pokrenuta istraga koja bi trebalo da utvrdi uzrok nesrece, dodajuci da se vjeruje da je u pitanju bila “tehnicka greska”.

RUSIJA

Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene kada je student otvorio vatru na koledzu u Blagovescensku, na dalekom istoku Rusije u regionu Amur.

Nakon sto je izvrsio zlocin, student je izvrsio samoubistvo.

“Tijela dvojice mladica, medu kojima i napadaca, pronadena su na mjestu incidenta. Prema preliminarnim informacijama, tri osobe su ranjene”, saopstilo je Ministarstvo unutrasnjih poslova te oblasti.

U saopstenju se navodi da je jedan mladic naisao na putu na policijsku patrolu i rekao im za pucnjavu na koledzu.

Policija je uocila naoruzanog napadaca na drugom spratu zgrade koledza koji je i na njih pucao.

Tass prenosi da je policija uzvratila vatrom i da niko od njihovih pripadnika nije povrijeden.

Policija vjeruje da je sukob koji je napadac imao sa kolegama sa koledza moguci motiv napada.

Izvori sluzbe za vanredne situacije su ranije rekli ruskoj agenciji da je napadac poceo da puca nakon sto mu je receno da napusti ucionicu posto je kasnio na cas.

Jedan ranjeni tinejdzer je u kriticnom stanju.

Ruski istrazni odbor je objavio da su dosadasnji rezultati istrage pokazali da je 19-godisnji student sa gradevinskog koledza otvorio vatru u toj obrazovnoj ustanovi.

Ranjena su tri mladica, od 17, 19 i 20 godina.

HONGKONG

Honkonska policija saopstila je da su demonstranti gadali strijelama policajce koji patroliraju u blizini Politehnickog Univerziteta.

Nakon toga, demonstranti su bacali saksije sa visine kada su drugi policajci stigli.

Policija je odgovorila suzavcem, a demonstranti su ih ponovo gadali strijelama, a kasnije je doslo i do treceg napada ovim oruzjem. Niko od policajaca nije povrijeden.

Policija kaze da su na mjestu dogadaja zaplijenili sest strijela.

Studenti i drugi demonstranti su se ove nedjelje okupili u glavnim univerzitetskim kampusima u Hong Kongu, spremajuci se za odbranu u slucaju da policija pokusa da ih istjera odatle.

Prodemokratski protesti zapoceli su prije vise od pet mjeseci i podijelili stanovnike Hong Konga.

Ovaj grad od 7,5 miliona ljudi vec cetvrti dan za redom nalazi se saobracajnom sa masovnim prekidima tranzita jer su demonstranti blokirali neke vece ulice i zeljeznicke linije.

Na hiljade je onih koji nijesu uspjeli da dodu na posao, pa je vlada danas apelovala na poslodavce da pokazu fleksibilnost.

Sve skole u Hong Kongu ce zbog prekida saobracaja takode obustaviti nastavu od petka do nedjelje, saopstila je nadlezna sluzba za obrazovanje, koja je pozvala studente da se suzdrze od daljeg nasilja, javlja Rojters.

Kineski univerzitet obustavio je nastavu za ostatak godine, a drugi su trazili od studenata da se prebace na onlajn ucenje.

Australijske vlasti izrazile su duboku zabrinutost zbog nasilja u Hong Kongu i “sve vece podjele izmedu vlasti i ljudi u Hong Kongu” i dodale da je “kljucno da policija proporcionalno reaguje na proteste”.

UPRKOS POZIVIMA

Vlada Velike Britanije odbila je da objavi izvjestaj koji je istrazivao mijesanje Rusije u njen demokratski proces, prenosi danas Glas Amerike (VOA).

Vlada je odbila da objavi izvjestaj uprkos pozivima da se on objavi prije opstih izbora zakazanih za 12. decembar.

Izvjestaj parlamentarnog odbora za obavjestajne poslove i bezbjednost sacinjen je prije vise mjeseci, a predsjednik odbora je izjavio da je dokument spreman za objavljivanje.

Odlaganje podstice sumnju da bi izvjestaj mogao da bude stetan za vladajucu Konzervativnu partiju, navodi VOA.

U izvjestaju su navedeni rezultati istrage o optuzbama da je Moskva pokusala da se umijesa u britansku demokratiju, ukljucujuci referendum o napustanju Evropske unije 2016. i opste izbore 2017. Izvjestaj je zavrsen u martu, ali je vlada odlozila njegovo objavljivanje do poslije izbora.

“U nedostatku izvjestaja, zbog odlaganja, glasine i nagadanja se sire”, kaze Endru Foksal, strucnjak za Rusiju u Drustvu “Henri Dzekson”.

Postoji mogucnost da bi izvjestaj mogao da naglasi vezu Rusije i vladajucih konzervativaca.

Konzervativci odbacuju tvrdnje da bi izvjestaj mogao da bude neprijatan.

“Nema dokaza koji bi sugerisali da su Rusija ili Kremlj bili uspjesno angazovani u mijesanje u nas izborni proces”, rekao je visoki zvanicnik ministarstva spoljnih poslova Kristofer Pincer.

Vlada naglasava da se ceka da izvjestaj prode bezbjednosnu provjeru, ali predsjedavajuci odbora koji ga je sacinio Dominik Griv kaze da je izvjestaj vec dobio dozvolu za objavljivanje.

Poslanici opozicije, medu kojima i ministarka spoljnih poslova u sijenci Emili Tornberi, tvrde da je u pitanju zavjera.

U SAD, Malerova istraga zakljucila je da se Rusija mijesala u predsjednicke izbore 2016. Hilari Klinton, koja je izgubila od Donalda Trampa, dovela je u pitanje odluku britanske vlade.

“Zapanjena sam zbog cinjenice da britanska vlada nece da objavi izvjestaj o ruskom uticaju, zato sto svaka osoba koja glasa u zemlji ima pravo da vidi izvjestaj prije odrzavanja izbora”, rekla je Klinton.

Premijer Velike Britanije Boris Dzonson odbacio je sumnje da je izvjestaj stetan za njegovu partiju i najavio da ce biti objavljen poslije izbora.

MINISTARKA OBECALA

Socijalisticka vlada Portugalije koja se obavezala da ce minimalnu platu povecati za 25 odsto za cetiri godine, povecace je iduce godine za skoro sest procenata, rekla je danas ministarka za rad Ana Mendes Godinjo.

Minimalna plata ce u roku od 12 mjeseci biti povecana na 740 eura bruto mjesecno, dok je sada 700 eura.

U Portugaliji minimalnu platu ima 720.000 ljudi.

Socijalisticki premijer Antonio Kosta koji je na vlasti od 2015. godine, a mandat mu je obnovljen na posljednjim parlamentarnim izborima u oktobru, obavezao se na revalorizaciju minimalne zarade svake godine kako bi kumulativno porasla za 25 odsto 2023. godine.

Povecanje je “previse ambiciozno”, kritikovao je predsjednik Konfederacije portugalskih preduzeca (CIP) Antonio Saraiva.

Za Armenija Karlosa, lidera CGTP-a, glavne portugalske konfederacije sindikata, iznos povisice je, ipak, “nedovoljan” jer su ekonomske prilike povoljne.

Socijalisticka vlada namjerava da nastavi socijalnu politiku uporedo sprovodeci konsolidaciju javnih finansija zapocetu u prethodnom mandatu zahvaljujuci poboljsanju stanja privrede.

To je omogucilo da se obustavi politika stednje koju je vodila vlada desnice kada se Portugalija koju je tesko pogodila duznicka kriza 2011. godine, nasla pod nadzorom Evropske unije i Medunarodnog monetarnog fonda.

UOCI PROTESTA

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pojacao je patrole civilne zastite sirom zemlje dok njegovi rivali pozivaju na masovne proteste protiv njega.

Maduro je u jucerasnjem obracanju naredio da 3,2 miliona pripadnika civilne zastite patrolira ulicama gradova. Naredenje je izdao dok su oko njega sedjeli najvisi oficiri.

Ta naredba je data u trenutku kada je opozicioni lider Hun Gvaido, koji se u januaru na mitingu proglasio za predsjednika drzave i za to dobio podrsku i priznanje SAD-a i jos 50 zemalja, pozvao na protest u subotu.

Gvaido tokom prethodnih mjeseci nije uspjevao da okupi veci broj demonstranata.

Ipak, vise juznoamerickih zemalja je pogodeno talasom politickih nemira, a predsjednik Bolivije Evo Morales koji u nedelju podnio ostavku, napustio je zemlju i azil dobio u Meksiku.

Maduro je izjavio da “imperijalisticke” snage koje su rusile Moralesa zele da sruse i njega.

PRIPREMAJU SE ZA NOVE SUKOBE

Hongkong se danas priprema za nove sukobe jer antivladini demonstranti vec treci dan za redom planiraju da paralizuju djelove azijskog finansijskog cvora.

Zbog toga ce djelovi javnog prevoza, skole i mnoga preduzeca biti zatvoreni nakon eskalacije nasilja koje se ocekuje.

Policija je ispalila suzavac dok su aktivisti palili vozila, bacali benzinske bombe u policijsku stanicu i voz u podzemnoj zeljeznici i provalili u trzni centar, prenosi Rojters.

Novi sukobi izbili su dan nakon sto je policija pucala na jednog ucesnika protesta, dok je jedan covjek posut benzinom i zapaljen, sto je medu najgorim nasilnim incidentima u Hongkongu u posljednjih vise decenija, prenosi Glas Amerike.

Vise od hiljadu demonstranata, mnogi sa maskama, protestovalo je drugi dan zaredom u finansijskoj cetvrti, a blokirani su i putevi oko nekih od najvisih solitera u gradu i najskupljih nekretnina.

Nakon sto su protesti zavrseni, policija je ispalila suzavac na demonstrante koji su odbili da se razidu, a uhapseno je i vise od deset osoba, prenosi AP.

Mnoge podzemne i zeljeznicke stanice zatvorene su nakon sto su demonstranti blokirali putnicke brodove i napali vozove.

Nastava je obustavljena na univerzitetima, a roditeljima je savjetovano da ne pustaju djecu napolje.

Policija je saopstila da su maskirani “buntonici” pocinili “ludacka” djela, da su bacali dubre i bicikle na prugu podzemne zeljeznice i na vozove i da su paralisali saobracaj u bivsoj britanskoj koloniji.

Na jednom video snimku, aktivisti sa nadvoznjaka bacaju teske objekte na automobile.

“Nase drustvo je gurnuto na ivicu potpunog kolapsa”, saopstio je na konferenciji za novinare visoki policijski zvanicnik Kong Ving-cung, aludirajuci na dvodnevno nasilje.

Sukobi su izbili i na nekoliko drugih mjesta, kod Gradskog i Kineskog univerziteta, gdje su ucesnici protesta bacali Molotovljeve koktele i cigle na policiju.

Policajci su ispalili suzavac i gumene metke na demonstrante.

Studenti u slemovima i gas maskama podigli su i barikade oko Gradskog univerziteta, dok su aktivisti postavili cigle i Molotovljeve koktele na mostove i druge prilaze.

Demonstranti protestuju od juna zbog, kako vjeruju, mijesanja Pekinga u slobode koje su gradanima Hong Konga garantovane u okviru pravila “jedna zemlja, dva sistema”, uspostavljenog poslije povratka kineske uprave 1997. godine.

Nezadovoljstvo demonstranata podstakle su i ostre policijske mjere, usmjerene protiv ucesnika protesta.

Kina demantuje optuzbe i tvrdi da zapadne zemlje, medu kojima i Britanija i Sjedinjene Drzave, podsticu nemire.

Vasington je u ponedjeljak osudio “neopravdanu upotrebu smrtonosne sile” u Hong Kongu i pozvao policiju i civile da rade na smirivanju situacije.

TRAMP S ERDOGANOM

Turska i SAD ce nastaviti trgovinsku saradnju, kazao je predsjednik SAD Donald Tramp na sastanku s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom u Vasingtonu, u trenutku kada su odnosi te dvije saveznice iz NATO na najnizem nivou posljednih decenija.

Tramp i Erdogan su razgovarali o teskim temama – o odluci Ankare da kupi ruski odbrambeni sistem S-400 uprkos clanstvu u NATO i turskom napadu na kurdske borce na sjeveru Sirije, americke saveznike u borbi protiv Islamske drzave.

Uprkos tim sporenjima, Tramp je rekao da su dvije zemlje spremne da povecaju trgovinsku razmjenu koja je u 2017. godini iznosila 24 milijarde dolara.

“Nastavicemo da sirimo (saradnju). Mislimo da veoma brzo mozemo da dovedemo trgovinsku razmjenu do oko 100 milijardi dolara”, kazao je Tramp.

On je branio odluku da pozove Erdogana u posjetu, uprkos siroko kritikovanoj turskoj ofanzivi u Siriji.

Tramp je rekao da su on i Erdogan dugo vremena “veoma dobri prijatelji” i da obojica razumiju probleme s kojima se druga zemlja suocava.

“Razumijem probleme koje su imali, ukljucujuci ubijanje velikog broja ljudi iz Turske u oblasti o kojoj govorimo i on mora nesto da ucini povodom toga”, naveo je americki predsjednik.

Predstavnicki dom Kongresa SAD u oktobru je ubjedljivom vecinom usvojio zakon o uvodenju sankcija visokim turskim zvanicnicima i njenoj vojsci zbog invazije na Siriju.

Ankara je 9. oktobra zapocela ofanzivu prodiv sirijskih Kurda u Siriji koje smatra teroristima zbog njihove povezanosti s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Vise desetina Kurda i njihovih pristalica protestovale su danas ispred Bijele kuce zbog Trampovog sastanka s Erdoganom, masuci kurdskim i americkim zastavama.

Demonstranti su uzvikivali slogane zahtijevajuci povlacenje snaga koje imaju podrsku Turske iz sjeverne Sirije.

KATALONSKI SEPARATISTI

Katalonski separatisti nastavili su blokadu auto-puta kod grada Dirone i ostavili zaglavljene hiljade automobila i kamiona.

Demonstracije su pocele u utorak kada su demonstranti sjeli na auto-put i blokirali ga, a zatim su u srijedu ujutru postavili barikade.

Nakon nekoliko sati stigla je policija koja je rastjerala demonstrante, koji su u meduvremenu zapalili neke barikade.

Lokalne civilne sluzbe su u toku noci brinule o ljudima koji su ostali zaglavljeni u svojim automobilima. Oko 80 ljudi odvedeno je u obliznji sportski centar kako bi se odmorili nekoliko sati.

Protest je prouzrokovan bijesom separatista zbog presuda katalonskim politicarima koji su osudeni zbog pokusaja proglasavanja nezavisnosti Katalonije 2017.

Nezadovoljstvo je podstaknuto i nacionalnim izborima koji su u nedjelju odrzani u Spaniji.