PRVI PUT U 20 GODINA

Dobavljači, kupci i finansijeri Boinga pripremili su se za moguće zamrzavanje proizvodnje Boinga 737, prvi put u više od 20 godina.

Prizemljenje najprodavanijeg Boingovog aviona maks će, izgleda, trajati i tokom velikog dijela naredne godine.

Dva dobavljača su rekla za Rojters da će Boing vjerovatno za sada obustaviti sklapanje ovog aviona, iako bi od nekih dobavljača mogao da traži da nastave sa proizvodnjom kako bi minimizirao poremećaje.

Upravni odbor Boinga trebalo bi da se sastane danas u Čikagu, drugi dan zaredom, kako bi procijenio odluku o proizvodnji, a očekuje se da će večeras objaviti saopštenje.

Jedan izvor informisan o tom pitanju izjavio je u nedjelju da Boing razmatra da li da smanji ili da na izvjesno vrijeme obustavi proizvodnju svog prizemljenog aviona 737 maks nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo prošle sedmice saopštila da neće odobriti njegovo vraćanje u upotrebu prije 2020. godine, navodi britanska agencija.

Kompanija je već smanjila proizvodnju ovog modela na 42 aviona mjesečno sa ranijih 52 komada, mjesec dana prije nego što su regulatori širom svijeta u martu naložili njihovo prizemljenje kao odgovor na dvije nesreće sa smrtnim ishodom.

Rojtersov neimenovani sagovornik je rekao da je privremena obustava vjerovatnija nego još jedno smanjenje proizvodnje, i da će za eventualno zaustavljanje produkcije biti potrebno nekoliko nedjelja.

KINESKI PREMIJER

Nemiri zbog amandmana na zakon o izručenju su naškodili društvu Hong Konga na svim frontovima, rekao je danas kineski premijer Li Kećijang prilikom susreta sa šeficom te poluautonomne oblasti Keri Lam.

Keri Lam došla je u Peking na razgovore sa kineskim premijerom Si Đinpingom.

To je njena prva posjeta Pekingu od kada su prodemokratski kandidati osvojili ubjedljivu pobjedu na hongkonškim izborima, odrazu kritike građana na njeno djelovanje za vrijeme višemjesečnih antivladinih protesta.

“U toku prošle godine naša politika, ekonomija i društvo zaista su se suočili sa velikim problemima”, rekla je Keri Lam tokom sastanka sa Lijem. Li je ponovio podršku kineske centralne vlade njenoj administraciji.

Veliki protesti u Hong Kongu počeli su u junu kao odgovor na predloženi zakon o izručenju koji bi dozvolio da se gradjanima Honkonga sudi u kopnenom delu Kine. Zakon je u medjuvremenu povučen ali demonstranti su nastavili da traže šire demokratske reforme i nezavisnu istragu o policijskoj brutalnosti prema demonstrantima.

Neki demonstrati su sve više pribjegavali nasilju. Zatišje od oko dvije nedjelje u sukobima između policije i demonstranata prekinuto je juče kada su demonstranti bacali cigle na policiju, čekićima lomili semafore i blokirali ulice dok je policija upotrijebila suzavac protiv njih.

Demonstranti u Hong Kongu kažu da ne očekuju da će vođe Pekinga otpustiti Lam u bliskoj budućnosti zato što bi to za njih bilo neprijatno i predstavljalo suviše veliku pobjedu za protestni pokret.

Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćen je Kini 1977, a gradu je obećano više demokratskih sloboda nego što je dozvoljeno u kopnenom dijelu Kine.

DŽONSON DONIO ODLUKU

Britanski premijer Boris Džonson je odobrio dugo očekivano objavljivanje osjetljivog izvještaja o mogućem ruskom uplitanju u britansku politiku, izjavio je u ponedjeljak njegov portparol.

Napisan u Odboru Parlamenta za obavještajne i bezbjednosne poslove (ISC), taj izvještaj na 50 stranica analizira aktivnosti Rusije, uključujući moguće miješanje u referendum o Bregzitu 2016. godine, kada je 52 odsto Brotanaca glasalo za odlazak iz EU.

Ali taj odbor je raspušten zbog polaničkih izbora održanih prošlog četvrtka i izvještaj ne može biti objavljen dok se ponovo ne odobrti, što bi moglo potrajati nekoliko nedjelja. Članove Odbora biraju premijer i šef laburističke opozicije, o čemu potom glasa Parlament.

Odbor je istragu pokrenuo u novembru 2017. i izvještaj podnio premijeru sredinom oktobra ove godine, rekao je bivši predsjednik tog tijela Dominik Griv.

Početkom novembra, vlada je kritikovana jer nije htjela da taj izvještaj objavi prije izbora 12. decembra, pozivajući se na interese nacionalne bezbjednosti.

Međutim, danas je portparol Borisa Džonsona izjavio da objavljivanje izvještaja “ne bi škodilo organizacijama koje štite našu nacionalnu bezbjednost”.

Istraga ISC-a bila je odgovor na zabrinutost zbog miješanja Rusije u američke izbore 2016. i uticaja kampanja dezinformacija iz Rusije.

Pomenuto je i trovanje bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja u britanskom gradu Solsberiju, koje London pripisuje Moskvi. Rusija je negirala bilo kakvu umiješanost, ali taj slučaj je doveo do talasa proterivanja diplomata Londona i njegovih saveznika i Moskve.

BRITANSKI PARLAMENT

Britanski premijer Boris Džonson u petak će svoj sporazum o Bregzitu, postignut sa Evropsko unijom (EU), podnijeti donjem domu Parlamenta.

Time će početi proces usvajanja tog dokumenta da bi Velika Britanija iz EU izašla kako je planirano, posljednjeg dana januara, rekao je danas portparol Vlade.

“Planiramo da počnemo proces prije Božića u skladu s Ustavom” i u dogovoru s predsjednikom donjeg doma koji, poslije prošlonedjeljnih izbora, tek treba da bude izabran u utorak, rekao je on.

Poslije parlamentarnih izbora prošlog četvrtka Džonsonovi Torijevci osvojili su ubjedljivu većinu u Parlamentu, najveću od 1980-ih godina, kada ih je predvodila Margeret Tačer.

Sporazum o Bregzitu će biti prvi dokument kojeg će Parlament razmatrati u svom novom sazivu. Trebalo bi da bude odobren prije Božića da bi Evropski parlament mogao da ga ratifikuje.

Time bi se ispunio i posljednji formalni uslov za razlaz Velike Britanije i EU poslije 47 godina pod zajedničkim krovom koji je London počeo da napušta referendumom iz 2016.

Džonson danas treba da objavi sastav svoje rekonstruisane vlade, dok se njena veća rekonstrukcija očekuje pošto Bregzit bude sproveden 31. januara.

BIVŠI AMERIČKI PREDSJEDNIK

Žene nijesu savršene, ali su nesporno bolje od muškaraca i svijet bi bio mnogo bolji kada bi one vodile sve zemlje, rekao je bivši američki predsjednik Barak Obama.

Obama je u Singapuru rekao da većina problema na svijetu potiče od starih ljudi, uglavnom muškaraca, koji drže pozicije moći, prenosi BBC.

On je rekao da je dok je bio šef Bijele kuće razmišljao o tome kako bi izgledao svijet kada bi ga žene vodile.

“Žene, samo želim da znate, vi nijeste savršene, ali mogu da kažem, prilično je neosporno da ste bolje od nas (muškaraca)”, rekao je on.

Na pitanje da li razmišlja o povratku u politički vrh, Obama je rekao da vjeruje u lidere koji se povuku kad dođe vrijeme.

“Za političke lidere je važno da se podsjete da su tu da obave posao, ali ne doživotno, da nijesu tu da na svojoj moći grade osjećaj sopstvene važnosti”, zaključio je Obama.

GIDEON SAAR

Izraelski političar Gideon Saar večeras je zvanično pokrenuo kampanju da smijeni premijera Izraela Benjamina Netanjahua sa čela konzervativne partije Likud.

Netanjahu je premijer duže od 13 godina, više od bilo kog svog prethodnika, ali je oslabljen optužnicom za korupciju zbog čega će možda morati da se povuče.

On takođe nije uspio da nakon dvije runde parlamentarnih izbora, u aprilu i septembru, obrazuje vladajuću koaliciju pa će se u Izraelu održati treći izbori za manje od godinu dana.

Saar mu je prvi ozbiljni partijski rival, a izbori u Likudu zakazani su za 26.decembar.

Pozivajući večeras na promjenu u rukovodstvu Saar je pohvalio Netanjahua jer je, kako je rekao, doveo na vlast Likud četiri puta, ali je upozorio da se to peti put neće desiti.

Saar je nekada bio Netanjahuov saradnik i ministar u vladi, a već dugo se smatra njegovim mogućim nasljednikom.

I dok drugi strpljivo čekaju da se Netanjahu sam povuče, Saar je jedini javno govorio šta mu je namjera.

Netanjahu je suočen s optužbama za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri korupcionaška slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On poriče da je bilo šta loše učinio i optužuje medije i ljevičare da su vodili “lov na vještice” protiv njega.

Članovi Likuda su ga snažno podržavali i pridružili se tvrdnjama da se radi o pokušaju udara liberalne elite protiv premijera. Međutim, Saarova pobuna je uticala da se otkrije da postoje podjele.

Oko 500 partijskih aktivista prisustvovalo je početku kampanje tog bivšeg ministra obrazovanja.

On im se obratio s podijuma na kojima su bili transparenti sa porukom “Samo Saar može”.

“Glas za mene će osigurati vladavinu Likuda i formiranje nove vlade predvođene nama. Glas za Netanjahua je glas za narednog vođu opozicije”, rekao je Saar.

I dok su razni Netanjhuovi politički protivnici pozivali da podnese ostavku zbog pravnih problema, Saar je ponavljao da je stranci potreban novi lider jer Netanjahu nije bio u stanju da obrazuje stabilnu koalicionu vladu.

Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da bi Saar kao vođa Likuda obrazovao snažniji blok sa prirodnim saveznicima te stranke, partijama ultraortodoksnih Jevreja i nacionalista.

On bi takođe bio u boljoj poziciji da oformi vladu nacionalnog jedinstva sa savezom partija centra Plavo i bijelo ako nakon izbora u martu ponovo ne bude jasnog pobjednika.

Taj savez je isključio mogućnost da bude u vladi koju predvodi Netanjahu zbog optužnice protiv njega.

Ipak Saarov izazov Netanjahuu je rizični manevar u partiji koja poštuje lojalnost i imala je samo četiri lidera za 70 godina koliko postoji.

BELGIJSKI SUD

Belgijski sud je odgodio za najmanje dva mjeseca donošenje odluke o izručenju bivšeg katalonskog lidera Karlesa Pućdemona Španiji.

Sud u Briselu odlučio je da će novo saslušanje biti održano 3. februara, pošto Evropski sud pravde presudi da li Pućdemon treba da dobije imunitet jer je izabran za poslanika Evropskog parlamnta.

Pućdemon je s nekoliko saradnika, bivših katalonskih zvaničnika, pobjegao iz Španije u Belgiju u oktobru 2017. godine, kako bi izbjegao hapšenje zbog pokušaja odvajanja Katalonije i referenduma o nezavisnosti tog španskog regiona, koji je vlada u Madridu proglasila nelegalnim.

Bivši predsjednik Katalonije predao se belgijskim vlastima u oktobru pošto je Španija izdala nalog za njegovo hapšenje, poslije presude kojom je devet bivših katalonskih zvaničnika osuđeno na kazne zatvora od devet do 13 godina, zbog uloge koju su imali u pokušaju odvajanja Katalonije od Španije 2017.

Pućdemon je u maju izabran za poslanika Evropskog parlamenta, ali mu mandat nije dodijeljen. On je potom pokrenuo proces pred Evropskim sudom pravde, a danas je izjavio da ima povjerenja u evropsko pravosuđe.

MOSKVA

Deset škola u Moskvi je evakuisano dok se ispituje da li su istinite prijetnje o postavljenim bombama, rekli su iz ruske službe za vanredne situacije.

“Izvještaje o prijetnji bombom primilo je još pet moskovskih škola, tako da se trenutno provjerava desetak škola”, rekao je izvor za TAS S.

Tokom dana, hitne službe pregledale su deset drugih škola u glavnom gradu, a sve prijetnje su se pokazale kao lažne.

Prijetnje o postavljenim bombama stigle su i na adrese deset moskovskih sudova, jednoj dečjoj bolnici, u sva četiri moskovska aerodroma, kao i na željezničkim terminalima Kijevski, Lenjingradski, Kurski, Bjeloruski i Paveletski.

Ovo je nastavak talasa prijetnji, za koje će se ispostaviti da su lažne, a zbog kojih je u protekle dvije nedjelje pregledano gotovo 3.000 zgrada, a 300.000 ljudi evakuisano.

CJELOVITOST ZEMLJE DOVEDENA U PITANJE

Dok izlazak Velike Britanije iz EU djeluje izvjesno poslije ubjedljive pobjede Konzervativne stranke na izborima, opstanak cjelovitosti zemlje doveden je u pitanje.

U Škotskoj je pobijedila stranka koja se snažno zalaže za ostanak u EU, ali i za nezavisnost, i koja insistira na novom referendumu o odvajanju tog regiona, pišu svjetski mediji.

Poslije Bregzita, ali i zbog Bregzita, najveći izazov za Džonsona biće Škotska, gdje je dobar rezultat na izborima ostvarila Škotska nacionalna partija (SNP), ocjenjuje Gardijan u uredničkom komentaru poslije britanskih parlamentarnih izbora 12. decembra.

Džonson treba da se angažuje oko Škotske, ukazuje Gardijan i dodaje da će, ako to ne bude uradio, njegovom erom dominirati prijetnje po uniju, posebno pošto je sada prvi put u Sjevernoj Irskoj izabrano više nacionalista nego unionista.

U prvim reakcijama poslije objavljivanja izbornih rezultata, ističe Njujork tajms u uredničkom komentaru, već su postavljena pitanja kakav svijet oni nagovještavaju.

Opstanak riječi “Ujedinjeno” u nazivu zemlje Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske dovedeno je u pitanje poslije dobrog rezultata SNP koja traži novi referendum o nezavisnosti, kao i neizvjesne sudbine Sjeverne Irske po Džonsonovom planu za Bregzit, ocjenjuje Njujork tajms.

Dobri rezultati partija koje žele da preoblikuju ili čak rastave Ujedinjeno Kraljevstvo znače da će pitanja o budućnosti druge po veličini evropske privrede biti sve glasnija, dok će obuzdavanja secesionističkog duha biti akutni politički izazov za premijera Džonsona, ocjenjuje Volstrit džurnal.

Uz ocjenu da su rezultati prošlonedjeljnih izbora dobra vijest za Džonsona, ali loša vijest za pristalice unije Engleske, Škotske, Velsa i Sjeverne Irske, Volstrit džurnal ukazuje da su rezultati u Engleskoj i Škotskoj sasvim drugačiji.

U Engleskoj – najvećem i najmnogoljudnijem dijelu Ujedinjenog Kraljevstva – konzervativci su dobili 345 od 533 mjesta, dok je u Škotskoj SNP osvojila 48 od 59 mjesta. U Sjevernoj Irskoj stranke koje zagovaraju ujedinjenje s Irskom dobile su devet, a unionističke osam poslanika. Osnovni razlog za takav rezultat je Bregzit, objašnjava njujorški list.

Za razliku od Engleske i Velsa, Škotska i Sjeverna Irska su na referendumu o izlasku iz Evropske unije 2016. glasale za ostanak i sad se oba regiona suočavaju s izgledima da budu izvučena iz EU zajedno s ostatkom zemlje.

To, ukazuje Volstrit džurnal, gura deio glasača ka strankama koje zagovaraju prije izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva nego napuštanje EU. Uprkos snažnom podsticaju s prošlonedjeljnih izbora za pristalice izlaska iz Ujedinjenog Kraljevstva, za bilo kakav potez u tom smjeru biće potrebna dozvola Londona.

Džonson ima ugodnu većinu u donjem domu i malo je vjerovatno da će odobriti tako nešto uz argument da bi izjašnjavanje o nezavisnosti Škotske bila izdaja rezultata škotskog referenduma iz 2014. na kojem je odbačena nezavisnost.

Praktične poteškoće vjerovatno neće utišati secesionističke glasove, ocjenjuje Volstrit džurnal. Iako je SNP smatrala da je referendum 2014. bio događaj koji se dešava jednom u generaciji, poslije referenduma o Bregzitu 2016. promijenila je stav, tvrdeći da je uticaj na Škotsku toliko veliki da je novo glasanje o nezavisnosti opravdano i od suštinskog značaja.

Mada rezultati izbora možda mogu da pojačaju argumente za novi referendum o nezavisnosti, nije izvjesno da bi pristalice odvajanja Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva pobijedile na tom glasanju, ocjenjuje časopis Ekonomist.

SNP je od neuspjelog referenduma 2014. gradila slučaj za novo glasanje. Prošle nedjelje je povećala broj poslanika sa 35 na 48 od ukupno 59 iz škotskih izbornih jedinca i uz sve veći jaz između engleske i škotske politike, što je, ističe časopis, dodatni osnov za još jedan referendum o škotskoj nezavisnosti. Sada su unionističke partije u Škotskoj skoro nevidljive, dok je na referendumu o Bregzitu 2016. godine 62 odsto glasača iz tog regiona bilo za ostanak u EU.

S druge strane, na referendumu o nezavisnosti 55 odsto je bilo za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 45 odsto za izlazak. Iako se javno mnjenje izgleda pomjerilo ka nezavisnosti, ankete sugerišu da je sada po tom pitanju odnos 50 prema 50. S druge strane, SNP je svom biračkom tijelu poručivala da je glasanje za nju najbolji način da se izbjegne Bregzit.

Utoliko je pitanje, ukazuje Ekonomist, da li je dobar rezultat te stranke na izborima prošle nedjelje posljedica taktičkog glasanja da se izbjegne Bregzit ili predstavlja promjenu u škotskoj javnosti o budućem odnosu s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva. Mada put do novog škotskog referenduma o nezavisnosti za sada djeluje nejasno, situacija bi mogla djelovati drugačije poslije sljedećih škotskih izbora 2021. godine, ističe Ekonomist.

UPOZORENJE TURSKOG PREDSJEDNIKA

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan upozorio je Sjedinjene Američke Države (SAD) da će Turska “ako bude potrebno” zatvoriti dvije baze u Turskoj u kojima su stacionirani američki vojnici.

“Razgovaraćemo sa svim našim delegacijama i ako bude potrebno, možemo zatvoriti Incirlik (vazdušna baza u južnoj provinciji Adana) i Kurecik (radarska stanica u istočnoj provinciji Malatja)”, rekao je Erdogan u televizijskom intervjuu, prenosi Rojters.

Govoreći o rezoluciji donesenoj u američkom Senatu o armenskim navodima o događajima iz 1915. godine, Erdogan je rekao da je prijedlog zakona “potpuno politički”.

“Za obje strane vrlo je važno da SAD ne preduzme nepopravljive korake u našim odnosima. Žalimo što je polarizacija u američkoj unutrašnjoj politici imala negativne posljedice za nas i što neke grupe zloupotrebljavaju razvoj događaja o našoj zemlji radi vlastitih interesa, kako bi oslabile predsjednika Donalda Trampa”, rekao je on.

Senat Kongresa SAD-a, koji predvode republikanci, u četvrtak je usvojio rezoluciju kojom se događaji s Armencima početkom 20. vijeka priznaju kao genocid.

Turska se protivi prikazivanju događaja kao genocida i opisuje ih kao tragediju u kojoj su obje strane pretrpjele žrtve.