AVGANISTAN I PAKISTAN

Obilni snijeg, kiše i bujične poplave koje su pogodile djelove Avganistana i Pakistana odnijele su najmanje 48 života, objavili su danas zvaničnici koji pokušavaju da raščiste autoputeve i evakuišu ljude na bezbjednija mjesta.

U Pakistanu gdje je prema izvještajima stradalo 30 ljudi, nateže je pogođena jugozapadna provincija Balučistan.

Imran Zarkon, direktor pokrajinske agencije za upravljanje katastrofama rekao je da je 14 ljudi poginulo u toj provinciji u posljednja 24 časa, uglavnom kada su se srušili krovovi njihovih kuća zbog velikog snijega.

Zbog snijega su zatvoreni mnogi auto-putevi i neki djelovi pokrajine su pod petnaestak centimetara dubokim snegom. Jedanaest ljudi poginulo je u istočnoj provinciji Pendžab pogođenoj jakim kišama, a pet u pakistanskom dijelu Kašmira, naveli su zvaničnici.

U tom podijeljenom dijelu Himalaja posljednjih dana pao je veliki snijeg koji je izazvao prekide struje u više oblasti. Hitne službe javljaju da pokušavaju da dostave hranu i sve drugo što je najneophodnije oblastima pogođenim snijegom.

U Avganitanu najmanje 18 ljudi, uključujući žene i djecu, umrlo je zbog teških vremenskih uslova, saopštili su zvaničnici. Većina auto-puteva u Avganistanu su zatvoreni zbog obilnog snijega i straha od lavina, rekao je predstavnik za štampu državnog ministarstva za upravljanje kastastrofama.

Među žrtvama u Avganistanu, osam ljudi je poginulo u južnoj provinciji Kandahar, rekao je portparol guvernera te provincije.

U zapadnoj provinciji Herat poginulo je sedam ljudi, uključujući pet članova jedne porodice, a troje je poginulo u južnoj provinciji Helmand.

Stanovnici glavnog grada Avganistana Kabula gdje su temperature pale na minus 15 stepeni Celzijusa, odustali su od vožnje ili s teškoćama stižu do posla po snijegom pokrivenim putevima.

OLUJE U SAD-U

Ledeni putevi, tornada i nevrijeme tokom vikenda odnijeli su 11 života i pričinili veliku materijalnu štetu u djelovima srednjeg zapada, juga i sjeveroistoka SAD.

Desetine hiljada ljudi ostalo je u nedjelju bez električne energije poslije nevremena dan ranije, dok su zvaničnici na udaljenim lokacijama procjenjivali štetu.

Oluje su rušile stabla i čupale krovove, dok je Nacionalna meteorološka služba potvrdila da je tornado sa udarima od oko 210 metara na sat gotovo srušio jednu srednju školu u Južnoj Karolini, prenosi AP.

Služba je saopštila da je u Alabami tornado jačine 215 kilometara na sat ubio troje ljudi.

U sjeverozapadnoj Luizijani stradalo je troje – jedan muškarac čija se kuća obrušila kada je na nju palo drvo, kao i par čija je prikolica uništena.

U Teksasu je dvoje stradalo u saobraćanoj nesreći zbog klizavih puteva, a u sličnim uslovima je stradao još jedan čovjek u Ajovi, gdje se prevrnula prikolica.

Još jedna žrtva nevremena je zabilježena u Oklahomi, gdje se čovjek utopio u bujičnim poplavama.

U Viskonsinu su jaki vjetrovi i poplave uzrokovale štetu oko milion dolara na jezeru Mičigen, a zbog nevremena je otkazano više od 1.200 letova u subotu na dva glavna aerodroma u Čikagu.

Snažni vjetrovi i ledeno vrijeme bili su faktori nestanka struje koji su pogodili desetine hiljada ljudi na jugu i sjeveroistoku, a najviše domaćinstava je pogođeno u državama Misisipi i Arkansas.

RAZGOVARAO SA PUTINOM

Francuski predsjednik Emanuel Makron insistira na potrebi da primirje između sukobljenih strana u Libiji bude “vjerodostojno, trajno i provjerljivo”, saopštila je danas Jelisejska palata.

Makron je to rekao u telefonskom razgovoru sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom koji će danas u Moskvi okupiti Fajeza al-Saradža šefa libijske Vlade nacionalnog jedinstva (GNA), koju priznaju Ujedinjene nacije, i njegovog rivala komandanta Kalifa Haftara.

Dva libijska rivala danas će se sastati u Moskvi da potpišu primirje, izjavio je visoki libijski zvaničnik, a to je potvrdilo i rusko ministarstvo spoljnih poslova.

Turski ministri spoljnih poslova i odbrane danas će razgovarati sa svojim ruskim kolegama u Moskvi u okviru zajedničkog napora da se posreduje u mirovnom sporazumu.

Pregovori slijede poslije primirirja koje su predložili Rusija i Turska a koje je počelo da se primjenjuje u nedjelju, u prvom prekidu neprijatelstava u više mjeseci. Obje strane su odmah počele da prijavljuju kršenje primirja što je povećalo strahovanje da se neće održati.

Razne strane snage podržavaju dvije libijske rivalske vlade i u posljednje vrijeme počele su više da se uključuju u sukob u toj zemlji.

Vladu na istoku zemlje podržavaju Francuska, Rusija i ključne arapske zemlje uključujući Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju. Turska, Italija i Katar podržava vladu i Tripoliju koja je pod ofanzivom Haftarovih snaga.

Putin je juče telefonom razgovarao sa Makronom i italijanskim premijerom Đuzepeom Konteom. Kremlj je saopštio da su naglasili potrebu da se poštuje prekid vatre koji je stupio na snagu u nedjelju i podržali su planirani samit o Libiji u Berlinu.

Putin je o Libiji razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je posjetila Moskvu u subotu. On je pozdravio njemački plan da se održi mirovni samit o Libiji u Berlinu početkom ove godine.

U MAĐARSKOJ

Mađarska je detektovala virus ptičjeg gripa tip H5N8 na jednoj velikoj farmi ćurki u sjeverozapadnom dijelu zemlje, saopštila je danas mađarska Nacionalna agencija za bezbjednost lanca ishrane, javlja Rojters.

U saopštenju se navodi da će sav fond ćurku na toj farmi, više od 50.000 komada, biti uništen i da će se preduzeti druge mjere predostrožnosti kako bi se spriječilo širenje zaraze.

U KENIJI

Pripadnici ekstremističke grupe Al Šebab danas su u napadu na istoku Kenije ubili tri nastavnika i oteli jednog, djelimično uništili telekomunikacioni stub i zapalili policijski punkt, saopštili su policijski izvori.

Oko 2.00 jutros naoružani pripadnici grupe šebab napali su osnovnu školu u mjestu Kamute, policijski punkt u tom mjestu i ubili tri nastavnika i oštetili telekomunikacioni stub, saopštila je kenijska policija.

Jedan nastavnik je otet, a bolničarka iz te oblasti je pošteđena, dodala je policija.

Kako je navedeno, telekomunikacioni stub je djelimično oštećen, ali i dalje funkcioniše.

Kamute se nalazi 40 kilometara južno od grada Garise, na jugoistoku Kenije.

“Tri nastavnika koja nijesu iz te oblasti ubijena su, a jedan iz tog regiona je otet. Oni su poštedjeli jednu bolničarku iz regiona zbog njenog pola”, navodi se u saopštenju policije.

Od početka godine grupa Al Šebab, povezana sa Al Kaidom, pojačala je napade na istoku Kenije blizu granice sa Somalijom i kenijska policija je na najvišem stepenu pripravnosti.

VLADA AUSTRALIJE

Australijska vlada je opredijelila danas 50 miliona dolara za hitni program oporavka divljih životinja, poslije požara koji su u toj zemlji doveli do “ekološke katastrofe” koja prijeti uništenju nekoliko vrsta, uključujući koale i valabije.

Ogromni požari uništili su više od 11,2 miliona hektara, što je površina jednaka polovini Velike Britanije.

Neke procjene govore da je čak milijardu životinja, uključujući stoku, domaće životinje i kućne ljubimce, stradalo u plamenu ili im prijeti opasnost zbog nedostatka hrane i skloništa, prenosi Rojters.

“Ovo je bila ekološka katastrofa koja se i dalje razvija”, rekao je šef trezora Džoš Frajdenberg tokom posjete bolnici za koale Port Mekvari, gdje je liječeno 45 ovih životinja od opekotina.

Slike spaljenih kengura, koala i oposuma, zajedno sa snimcima ljudi koji rizikuju život da bi spasili domaće životinje, širene su preko društvenih mreža i medija širom svijeta, a ljudi širom planete su se uključili u akciju pletenja hiljada zaštitnih torbica i ćebadi za povrijeđene divlje životinje.

Australijski ogranak Svjetskog fonda za prirodu (WWF) savjetovao je vladu za 13 životinja čija su staništa ili uništena ili teško oštećena, među kojima su kritično ugrožene vrste žabe, ptica medojeda i močvarnog papagaja.

Među ugroženim životinjama su i populacije koala širom jugoistoka, kenguri, crni kakadu, dugonogi potoru, zapadni močvarni papagaj i mali kengur valabi.

U jednoj od organizovanih misija, osoblje nacionalnog parka koristilo je helikoptere kako bi spustilo hiljade kilograma šargarepe i slatkog krompira za valabije u udaljenim područjima Južnog Velsa.

“Ovi mali kenguri obično preživljavaju požar, ali stradaju zbog nedostatka hrane, jer je vatra uništila vegetaciju oko njihovog kamenitog staništa”, navodi ministar okoline te australijske države.

Frajdenberg je rekao da će koala kao “simbol Australije” biti u središtu finansiranja nacionalne vlade, a procjenjuje se da je uništeno 30 odsto njihovog staništa – šuma eukalpitusa, koje koale koriste i za hranu i za sklonište.

Ipak, kako se navodi, puni obim štete će biti poznat tek poslije gašenja svih požara, a to bi moglo da se dogodi i za nekoliko mjeseci.

ODBRANA CELIBATA

Penzionisani papa Benedikt XVI stao je u odbranu celibata sveštenika u Rimokatoličkoj crkvi u trenutku kada njegov nasljednik Papa Franjo razmišlja o ublažavanju zabrane oženjenim muškarcima da služe kao sveštenici.

Papa Benedikt je uputio ovaj apel u knjizi “Iz dubine našeg srca – sveštenstvo, celibat i kriza Rimokatoličke crkve” napisanoj zajedno sa gvinejskim kardinalom Robertom Sarahom.

Francuski list Figaro objavio je kasno sinoć odlomke knjige koja će izaći danas.

To je odgovor na predlog da se dozvoli oženjenim muškarcima da budu rukopoloženi za sveštenike u regionu Amazona da bi se nadoknadio manjak sveštenika u tom regionu.

Papa Benedikt koji se povukao 2013. rekao je da ne može da ćuti o toj temi. Ovo istupanje je izuzetno za Benedikta koji je, kada se povukao, obećao da će “ostati skriven od svijeta” i obećao poslušnost novom papi. On je uglavnom održao to obećanje mada je prošle godine napisao esej o skandalu o seksualnom zlostavljanju.

U knjizi papa Benedikt navodi da celibat, tradicija duga više vjekova u crkrvi, ima veliki značaj jer dozvoljava sveštenicima da se usredsrede na svoje dužnosti, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Devedestdvogodišnji papa Benedikt smatra da “ne izgleda moguće ostvariti obje vokacije istovremeno (sveštenstvo i brak)”.

Za penzionisanog papu Benedikta, koji je bio prvi papa koji je podnio ostavku u gotovo 600 godina, karakteristično je da je rijetko istupao o crkvenim pitanjima.

Njegovo mišljenje o pitanju celibata ulazi u središte politike koju papa Franjo treba da razmotri narednih sedmica i moglo bi da predstavlja javni pokušaj bivšeg pape da utiče na razmišljanje sadašnjeg, navodi AP.

Papa Franjo je rekao da će napisati dokument na osnovu rezultata sinoda biskupa o Amazonu u oktobru 2019.

Većina biskupa je na tom sastanku tražila rukopoloženje oženjenih muškaraca kao rješenje za manjak sveštenika u Amazonu, gdje može da prođe više mjeseci prije nego što se održi misa. Papa Franjo je izrazio razumijevanje za situaciju u Amazonu.

Iz Vatikana još nema komentara na Benediktovu knjigu.

RAD DO 64 GODINE

Francuska Vlada spremna je da povuče iz svog plana penzione reforme mjeru koja podstiče na rad do 64 godine, koju su sindikati jednoglasno odbili, naveo je premijer Eduar Filip u pismu upućenom sindikatima i poslodavcima.

On je poručio i da se socijalni partneri moraju dogovoriti o mjerama koje bi trebalo sprovesti u cilju obezbjeđenja finansijske ravnoteže penzionog sistema do 2027, jer će se u protivnom ta mjera ponovo uvesti, prenosi SEEbiz.

Starosna granica za punu starosnu penziju od 64 godine bila je najspornija mjera planirane penzione reforme. Cilj joj je bio da Francuze postepeno podstiče na odlazak u penziju sa 64 godine ili bi im u protivnom panzija bila manja. Trenutno je zakonska granica za odlazak u penziju 62 godine.

Najveći sindikat CFDT pohvalio je povlačenje starosne granice za punu starosnu penziju od 64 godine iz nacrta zakona o penziji, koje, kako smatraju njegovi predstavnici, govori o spremnosti Vlade na postizanje nagodbe.

CFDT će, kako je najavljeno, nastaviti pregovore u ponuđenom okviru kako bi odgovorio na nejasnoće u vezi s budućim jedinstvenim sistemom.

Ne zna se da li će nagodba omogućiti prekid štrajka. Sindikati koji predvode proteste, CGT i FO, zahtijevaju bezuslovno povlačenje predloga penzione reforme.

SJEVERNO OD BAGDADA

Četiri iračka vojnika ranjena su noćas u raketnom napadu na njihovu bazu sjeverno od Bagdada gdje su do skoro bili prisutni američki instruktori, izjavili su irački bezbjednosni zvaničnici.

Napad je izveden na vazdušnu bazu Balad sa najmanje šest raketa i nije bilo poginulih.

On je uslijedio samo nekoliko dana pošto je Iran ispalio balističke rakete na dvije baze u Iraku gdje su stacionirane američke snage kao odmazdu na to što su Amerikanci u napadu dronom ubili visokog iranskog generala.

Trenutno u vazduhoplovnoj bazi Balad, koja se nalazi 80 kilometara sjeverno od Bagdada, nema Amerikanaca i nije ih bilo za vrijeme napada, rekao je portparol koalicije.

U bazi su ranije bili američki instruktori, savjetnici i grupa koja je pružala usluge održavanja za avione F-16, rekao je jedan irački vojni zvaničnik koji nije želio da mu se navede ime u skladu sa propisima.

U napadu su ranjeni jedan irački oficir i tri vojnika, rekli su irački bezbjednosni zvaničnici. Neke rakete pale su na restoran u bazi.

Ni jedna grupa nije preuzela odgovornost za taj napad.

U ŠPANIJI

Dok nova lijeva koaliciona vlada predvođena premijerom Pedrom Sančezom ulazi u kabinet, desetine hiljada Španaca izašlo je na ulice strahujući od mogućeg “razbijanja” Španije.

Desetine hiljada Španaca izašlo je u koordinirani protest protiv vlade u kojoj se prvi put nalazi Unidas Podemos, jedina velika stranka koja podržava referendum o nezavisnosti Katalonije.

Španska socijalistička radnička stranka (PSOE) i manji lijevi Unidas Podemos u nedjelju su predstavili kralju Filipeu VI svoje ministre nakon što su prošle sedmice tijesnom većinom dobili zeleno svjetlo u parlamentu. Za tu vladu ruku je podiglo 167 zastupnika, a protiv je bilo njih 165, mahom desnice.

Sančez, koji je na vlasti od juna 2018, dobio je novi mandat, jer se 18 zagovornika nezavisnosti pokrajina Katalonije i Baskije, suzdržalo od glasanja. Oni nijesu glasali, jer im je Sančez obećao pregovore oko budućnosti Katalonije, pokrajine sa 7,5 miliona stanovnika na sjeveroistoku.

U gradiću Talavera de la Reina, udaljenom 120 kilometara od Madrida, oko hiljadu osoba sa španskim zastavama izašlo je pred gradsku skupštinu.

“Dugo smo ćutali, ali konačno je vrijeme da kažemo što mislimo. Ova vlada bi mogla dovesti do razbijanja Španije”, rekao je 50-godišnji Žoze Moreno za Hinu tokom protesta.

Slična okupljanja organizovala su civilna udruženja, a podržala ih je desna stranka Vox, širom zemlje.

Premijer Sančez je s Katalonskom republikanskom ljevicom (ERC), najvećom strankom za nezavisnost Katalonije, dogovorio uspostavljanje pregovaračkog stola. No rekao je kako “Španija neće biti razbijena”, te da će se razgovori voditi u skladu s ustavom koji ne dopušta referendum. ERC je pak rekao da će razgovarati o svemu, uključujući “samoodređenje”.

“Sančez je u rukama katalonskih i baskijskih separatista. Mi mu ne vjerujemo. Zabrinuti smo ovom situacijom”, istaknuo je jedan od demonstranata.

Španija je prošle sedmice dobila prvu koalicionu vladu nakon 80 godina, a novi ministri će danas preuzeti svoja mjesta.

Biće to manjinska vlada, jer PSOE i Unidas Podemos imaju ukupno 155 zastupnika ispod natpolovične većine od 176 mjesta.

Prilikom donošenja zakona mogli bi zavisiti o manjim regionalnim strankama, poput katalonskog ERC-a i baskijskog EH Bildua, zagovornika odcjepljenja Katalonije i Baskije.