“ADMIRAL KUZNJECOV”

Ruski nosac aviona “Admiral Kuznjecov” zapalio se za vrijeme popravke na doku u Murmansku i pri tome su povrijedene tri osobe, saopstio je izvor iz hitne sluzbe.

“Prema prvim podacima, vatra je zahvatila prvu jedinicu za napajanje. S gornje palube se vidi gusti oblak crnog dima”, rekao je izvor, prenosi Tas.

Vatrogasci pokusavaju da ugase pozar, a vjeruje se da je on nastao zbog nepostovanja pravila o bezbjednosti tokom popravke.

Remont ruskog nosaca, koji je koriscen u vojnoj kampanji Rusije u Siriji kao podrska sirijskom predsjedniku Basaru el Asadu, poceo je prosle godine.

“Admiral Kuznjecov” je jedini aktivni ruski nosac aviona.

Izgraden je i porinut za mornaricu Sovjetskog saveza i trebalo je da bude prvi nosac aviona svoje klase.

ODGOVOR RUSIJE

Moskva je danas saopstila da protjeruje dvoje njemackih diplomata kao odgovor na odluku Berlina o protjerivanju dvoje ruskih drzavljana.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je danas na razgovor njemackog ambasadora u Moskvi Gezu Andreasa fon Gejra i saopstilo mu da je dvoje saradnika njemacke ambasade nepozeljno (persona non grata).

Njemacke diplomate imaju sedam dana da napuste Rusiju.

Njemacko ministarstvo spoljnih poslova saopstilo je pocetkom decembra da je protjerano dvoje ruskih diplomata, navodeci da ruske vlasti nijesu dovoljno saradivale u istrazi u ubistvu Gruzijca u Berlinu u avgustu.

SPANIJA

Spanski kralj Felipe Sesti dao je mandat lideru socijalista Pedru Sancesu da pokusa da formira vladu, iako nema dovoljnu politicku podrsku drugih stranaka.

Sancesova Socijalisticka partija osvojila je najvise glasova na izborima i ima 120 od ukupno 350 mjesta u parlamenta.

Sances sada pregovara sa rivalskim strankama kako bi dobio njihovu podrsku, prenose agencije.

On se dogovorio sa ljevicarima iz partije Ujedinjeni koja ima 35 poslanika, ali to nije dovoljno za parlamentarnu vecinu.

Spanija je za cetiri godine imala cetiri izborna ciklusa, a ako nijedna partija ne bude uspjela da formira vladu, novi izbori mogli bi da se odrze sledece godine.

SVAJCARSKA ODOBRILA

Svajcarski parlament odobrio je automatsku razmjenu bankarskih podataka sa jos 18 zemalja pocevsi od 2021. godine.

U utorak je Senat posredstvom Predstavnickog doma odobrio novu grupu zemalja za automatsku razmjenu finansijskih informacija (AEOI).

To znaci da ce Svajcarska pruziti detalje o bankarskim racunima koje imaju njihovi drzavljani, ili onih sa fiskalnim prebivalistem u Svajcarskoj.

Zauzvrat, Svajcarska ce dobiti informacije o bankarskim detaljima racuna koji imaju drzavljani/rezidenti Svajcarske u tim partnerskim zemljama.

Medu novih 18 zemalja sa kojima ce Svajcarska razmjenjivati ove informacije su Albanija, Azerbejdzan, Gana, Kazahstan, Nigerija, Oman, Pakistan, Peru, i druge.

Turska je takode bila na razmatranju, ali Senat je odlucio da jos nije spreman za automatsku razmjenu. Nedavni upad Turske u Siriju stvorio je sumnju u njenu sposobnost da garantuje zastitu podataka, prenosi Bankar.

Do sada, Svajcarska prima finansijske podatke od 75 zemalja i dijeli podatke sa 63.

To zbog toga sto pojedine nijesu ispunile zahtjeve za sigurnoscu i povjerljivoscu podataka (Bugarska, Kostarika, Rumunija, Kipar) ili su odlucile da ne primaju svajcarske podatke.

Nedavno su svajcarske vlasti otkrile da su zemljama porijekla ili prebivalista dostavile detalje o oko 3,1 miliona bankovnih racuna koje drze stranci ili oni koji imaju fiskalno prebivaliste u inostranstvu.

Zauzvrat je dobila podatke o bankarskim detaljima o oko 2,4 miliona racuna koje imaju drzavljani/rezidenti Svajcarske u 75 partnerskih zemalja.

MEDUNARODNA TRZISTA

Cijene nafte pale su u srijedu na medunarodnim trzistima na 64 USD, buduci da su najnoviji podaci iz Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) neocekivano pokazali skok zaliha nafte, a trgovci sa zebnjom ocekuju vikend zbog najave novih americkih sankcija na kineski uvoz.

Na londonskom trzistu cijena barela pala je 34 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 64 dolara.

Na americkom trzistu barelom se trgovalo po 21 cent nizoj cijeni od 59,03 dolara, prenosi SEEbiz.

Paznju trgovaca privukao je izvjestaj Americkog instituta za naftu (API) koji je neocekivano pokazao rast zaliha sirove nafte u SAD-u prosle sedmice za 1,4 miliona barela.

Analiticari su ocekivali njihov pad za 2,8 miliona barela.

Zalihe benzina i ostalih derivata takode su porasle.

Trgovci ujedno sa zebnjom ocekuju vikend buduci da su SAD najavile nove carine na kineski uvoz.

Trgovinski sukob dvije vodece svjetske ekonomije podstice zabrinutost za potraznju, sa obzirom na slabljenje ekonomije.

U takvom okruzenju u drugi plan je pao dogovor vodecih proizvodaca na celu sa Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom o dodatnom ogranicenju snabdijevanja za 500 hiljada barela dnevno, na ukupno 1,7 miliona barela dnevno.

Analiticari iz PVM-a naveli su da je jos svjeze sjecanje na uzlet cijena nakon OPEC-ovog sastanka.

“Uzlet je ove sedmice splasnuo buduci da je u prvi plan ponovo izbila zabrinutost za potraznju”, dodaju oni.

Na strani ponude, paznju je privukla procjena vlade u Vasingtonu da ce SAD sljedece godine vjerovatno prvi put u istoriji postati neto izvoznik nafte i goriva zahvaljujuci skoku proizvodnje kojim se dramaticno smanjila zavisnost od inostrane nafte.

Ulagaci ce pazljivo pratiti i druge vazne dogadaje u ovoj sedmici, ukljucujuci izbore u Velikoj Britaniji i sjednicu Evropske centralne banke (ECB) i americkog Feda.

Odvojeno je OPEC izvijestio da je cijena barela referentne korpe nafte njegovih clanica iznosila 65,66 dolara, sto znaci da se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni dan trgovanja.

U TEKSASU POGUBLJEN OSUDENIK

Zatvorenik osuden na smrt pogubljen je sinoc u americkoj saveznoj drzavi Teksas, javile su agencije.

Trevis Ranels (46) je 22. osudenik u SAD koji je ubijen od pocetka godine. Ovo je i posljednje izvrsenje smrtne kazne u 2019.

Osudenik je pogubljen smrtonosnom inekcijom u zatvoru u Hantsvilu.

Ranels je sluzio kaznu zatvora zbog oruzane pljacke, a zatim osuden za ubistvo cuvara tokom rada u zatvorskoj fabrici.

U SAD smrtna kazna je na snazi u oko 30 drzava.

IZRAEL

U Izraelu ce se odrzati novi izbori, treci za manje od godinu dana, jer nijedna stranka nije uspjela da dobije vecinu neophodnu za formiranje vlade.

Rok za formiranje vlade istekao je u ponoc, a poslanici Likuda i Plavo-bijelih podnijeli su u srijedu uvece predlog zakona o raspustanju Kneseta i zakazali izbore za 2. mart, prenosi BBC.

Aktuelni premijer Benjamin Netanijahu i njegov glavni rival Beni Ganc nijesu uspjeli da formiraju vladu, iako su njihove stranke Likud i Plavo bijeli osvojile 32, odnosno 33 mjesta, od postojecih 120 mjesta u parlamentu.

Nijesu uspjeli ni da formiraju vladu nacionalnog jedinstva, iako ih je predsjednik Ruven Rivlin pozvao da to ucine.

Netanjahu je inace optuzen za primanje mita, krsenje povjerenja i prevaru.

Za sada Netanjahu nije trazio od parlamenta da mu garantuje imunitet od sudenja, ali kako se navodi, on to ocekuje.

BOLSONARO SAOPSTIO

Predsjednik Brazila Zair Bolsonaro izjavio je danas da je moguce da ima rak koze.

On je to izjavio nakon posjete ljekaru gdje su mu odstranili mladez sa uha, prenosi Rojters.

U predsjednickom kabinetu rekli su da nema znakova da Bolsonaro ima rak i samo potvrdili da je on u toku popodneva bio kod ljekara.

“Predsjednik je dobrog zdravlja, bez indikacija da ima rak koze i nastavlja sa sastancima zakazanim za ovu nedjelju”, receno je u kabinetu.

Bolsonaro je ranije izjavio da mu je savjetovano da otkaze put u Salvador, jer se osjecao iscrpljeno.

PRIJEVREMENI IZBORI

Gradani Velike Britanije glasace danas na vanrednim parlamentarnim izborima.

Na njima se ne odlucuje samo ko ce upravljati zemljom, vec i da li ce, kada i kako ona izaci iz Evropske unije.

Glavni rivali na izborima su vladajuca Konzervativna stranka premijera Borisa Dzonsona i opoziciona Laburisticka partija Dzeremija Korbina.

Izbori su raspisani dvije godine prije vremena, posto je na tome insistirao Dzonson, premijer manjinske vlade, nadajuci se da ce osvojiti apsolutnu vecinu i izvesti zemlju iz politickog corsokaka oko Bregzita.

Dzonson navodi da ce, ako njegova stranka osvoji vecinu, parlament ratifikovati sporazum o Bregzitu koji je on sredinom oktobra postigao s EU i da ce nova vlada izvesti zemlju iz EU do 31. januara, kada istice rok za Bregzit.

S druge strane, Korbinovi laburisti obecavaju da ce ponovo otvoriti pregovore s EU o sporazumu o Bregzitu, a potom dati sansu biracima da na referendumu glasaju ili za napustanje EU pod tim novim uslovima razlaza ili za ostanak u bloku.

Gradani danas biraju svih 650 clanova donjeg doma parlamenta, primjenom jednokruznog vecinskog sistema – zemlja se dijeli na 650 izbornih jedinica, a kandidati koji osvoje najvise glasova u svakoj od njih postaju poslanici.

Ankete sprovedene u prethodne tri nedjelje pokazuju da konzervativci imaju ubjedljivu prednost, ali se njihova prednost smanjuje kako se blize izbori.

Prema najnovijem istrazivanju agencije Jugov (YouGov), koje nije obuhvatilo izborne jedinice u Sjevernoj Irskoj, konzervativci ce osvojiti 339 mandata, sto bi im bilo dovoljno da samostalno formiraju vladu, a laburisti 231 mandat, prenosi Gardijan.

Skotska nacionalna partija moze prema toj anketi da racuna na 35 mandata, Liberalne demokrate na 12, velski nacionalisti na cetiri, a Zeleni na jednog poslanika.

Biralista se zatvaraju u 22.00 (23.00 po centralnoevropskom).

TESKA POLITICKA GODINA

Izraelski parlament, Kneset, danas ce, kako se ocekuje, usvojiti zakon o sopstvenom raspustanju sto ce oznaciti kraj 22. sastava.

Ova godina ostace upamcena kao najteza u politickoj istoriji Izraela, pisu izraelski mediji.

Tom odlukom ce se otvoriti put trecim izborima u roku od 11 mjeseci, ako se u posljednjem trenutku ne objavi da je postignut preokret u dogovoru o novoj vladajucoj koaliciji.

Posto je je Izrael podijeljena drzava i da je duboko nepovjerenje izmedu rivalskih grupa, nema garancija da ce se novim glasanjem prevazici nestabilnost koja traje od prvih izbora ove godine, odrzanih u aprilu.

Nova izborna kampanja i izborni dan koji je nacionalni praznik kostace izraelsku ekonomiju milijarde, navodi AP.

Izrael ima prelaznu vladu koja ne moze da donosi zakone i budzet, ni da imenuje funkcionere, sto vec kosta zemlju, objasnjava Johanan Plesner, predsjednik Demokratskog instituta Izrael.

Jedinim izlazom iz politickog zastoja smatra se vlada nacionalnog jedinstva izmedu konzervativnog Likuda premijera Izraela Benjamina Netanjahua i njegovog glavnog rivala, lidera saveza partija centra Plavo i belo Benija Ganca, bivseg komandanta izraelske vojske.

Oni bi zajedno imali solidnu vecinu medu ukupno 120 poslanika Kneseta.

Ganc, medutim, nece da bude u vladi na cijem je celu Netanjahu protiv koga je u novembru podignuta optuznica zbog prevare, zloupotrebe povjerenja u tri korupcionaska slucaja, ukljucujuci mito u jednom od njih.

Netanjahu, premijer duze od 13 godina, najvise u istoriji Izraela, ocajnicki nastoji da ostane na vlasti kako bi se iz kabineta predsednika vlade branio od optuzbi.

A ako se ipak formira vlada nacionalnog jedinstva, on zahtijeva da u okviru eventualnog dogovora o rotaciji na mjestu premijera, on na njemu bude prvi – iz istih razloga.

Takode odbija da odustane od saveznistva s drugim desnicarskim i partijama ultraortodoksnih Jevreja.

Ganc je medutim izrazio spremnost da se dogovori o vladi nacionalnog jedinstva ako na celo Likuda dode neko drugi, umjesto Netanjahua.

Partijski izbori u Likud zakazani su danas za 26. decembar, ali je Netnjahu je za sada uspio da suzbije svaku pobunu unutar svoje partije.

On ima samo jednog rivala – Gideona Sara koji tvrdi da je sposoban da obezbijedi izvornu pobjedu Likudu ako postane voda stranke.

Uz Netanjahua su svi najvisi funkcioneri Likuda te se ocekuje da on ipak pobijedi Sara na partijskim izborima.

Netanjahu ne mora da se povuce zbog optuznice, ali izraelski zakon ne navodi sasvim jasno da li moze dobiti mandat da oformi vladu nakon novih izbora, te ce o tome morati da odluci vrhovni tuzilac.

Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se ocekuje da se poslije izbora nastavi politicki zastoj u Izraelu slican dosadasnjem.