U AUSTRALIJI

Vlasti u Australiji su proglasile vanredno stanje duz velikog dijela istocne obale kontinenta, a stanovnike u visoko rizicnim podrucjima pozivaju na evakuaciju zbog nadolazecih “katastrofalnih” pozara.

U sumskim pozarima koji su harali Novim Juznim Velsom i Kvinslendom poginule su tri osobe, a unisteno je vise od 150 domova.

Vlasti ocekuju da ce nepovoljni vremenski uslovi, vrucina i vjetar u utorak dostici nevidene nivoe.

Sumski pozari su cesta i smrtonosna prijetnja u vrijeme vrucih i suvih ljeta u Australiji, ali trenutno izbijanje pozara mnoge je iznenadilo.

“Svi moraju biti na oprezu bez obzira gdje se nalazili i svi trebaju pretpostaviti najgore. Ne mozemo dopustiti opustanje”, rekla je premijerka Novog Juznog Velsa Gladis Berejiklian.

U Sidneju, najnaseljenijem gradu u zemlji, sa vise od pet miliona stanovnika proglasena je “katastrofalna opasnost od pozara” za utorak kada bi temperature od 37 Celzijevih stepeni u kombinaciji sa snaznim vjetrovima mogle stvoriti smrtonosne uslove.

“Sjutra je naglasak na zastiti zivota, imovine i osiguravanju sto vece sigurnosti za sve”, rekla je Berejiklian.

Vlasti su naglasile da cak ni kuce otporne na vatru nece moci izdrzati katastrofalne uslove, a u utorak ce biti zatvoreno vise od 100 skola.

Pozari su imali poguban uticaj na divlje zivotinje u Australiji. Strahuje se da je oko 350 koala stradalo.

VOJSKA BOLIVIJE PREDLOZILA

Predsjednik Bolivije Evo Morales je saopstio da ce podnijeti ostavku na mjesto predsjednika te juznoamericke drzave.

Komandant oruzanih snaga Bolivije Vilijams Kaliman izjavio je sinoc da je vojska sugerisala Moralesu da podnese ostavku, kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u drzavi.

Kaliman je istakao da je vojska trazila od predsjednika da podnese ostavku kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u drzavi.

“Nakon analize unutrasnjeg konflikta u drzavi, zatrazili smo od predsjednika drzave da se odrekne svog predsjednickog mandata kako bi se uspostavio mir i odrzala stabilnost za dobrobit Bolivije”, rekao je Kaliman novinarima, prenosi Rojters.

Protesti i nemiri u Boliviji poceli su nakon odrzavanja izbora krajem oktobra, na kojima je Evo Morales pobijedio, a u neredima je do sada ubijeno troje ljudi, a vise od 300 je povrijedeno.

Oruzane snage Bolivije saopstile su sinoc da su naredile vazdusne i kopnene operacije kako bi “neutralisali” oruzane grupe koje dkeluju van zakona.

Ranije danas, Organizacija americkih drzava (OAS) saopstila je da je revizijom utvrdeno da je bilo nepravilnosti na izborima odrzanim 20. oktobra, na kojima je Morales osvojio cetvrti mandat, prenosi Rojters.

Moralesova pobjeda na proslomjesecnim izborima pokrenula je proteste sirom zemlje.

Kako se navodi, Morales se slozio da se odrze novi izbori i zamijene clanovi izborne komisije.

IZBORI U SPANIJI

Spanska Socijalisticka radnicka stranka (PSOE) premijera Pedra Sanceza pobijedila je na vanrednim parlamentarnim izborima, na kojima je osvojila 120 od 350 mjesta u Donjem domu parlamenta, saopstilo je sinoc spansko Ministarstvo unutrasnjih poslova.

Rezultati su dobijeni nakon prebrojanih skoro 99 odsto glasova.

Konzervativna Narodna stranka osvojila je 88 mjesta, a desnicarska partija Voks 52 mjesta, sto je znatno vise nego na izborima odrzanim u aprilu ove godine, prenose agencije.

Stranka ljevice Podemos osvojila je 35 mjesta, dok je Republikanskoj ljevici Katalonije pripalo 13 mjesta u parlamentu.

Kako se navodi, stranka Siudadanos osvojila je 10 mjesta, sto je za 47 manje nego na prethodnim izborima.

Izlaznost na ovim vanrednim izborima bila je 69,94 odsto.

Na osnovu rezultata jasno je da nijedna stranka nema dovoljno za formiranje vladajuce vecine, sto znaci da ce doci do pregovarackog procesa medu strankama o formiranju vlade.

BERLIN

Njemacka kancelarka Angela Merkel i sef diplomatije Hajko Mas distancirali su se od francuskog predsjednika Makrona koji smatra da je NATO “mozdano mrtav”.

“NATO, Sjevernoatlantski savez, predstavlja noseci stub nase odbrane. Ipak, sve je jasnije da mi Evropljani, clanice EU koje su u NATO, u buducnosti treba da preuzmemo vise odgovornosti”, rekla je Merkel u emisiji posvecenoj 64. rodendanu nemacke vojske, Bundesvera.

Merkel ce se veceras sastati s Makronom u Berlinu, a veceri ce prisustvovati i predsjednik Njemacke Frank-Valter Stajnmajer.

Ona je navela da treba ojacati evropsku stranu u NATO.

“Zbog toga u EU postoji saradnja u domenu odbrane”, rekla je kancelarka.

Hajko Mas se izrazio u slicnom tonu u kolumni za list Spigl, gdje je naveo da Njemacka “zeli i potreban joj je NATO”.

“Bila bi greska dozvoliti urusavanje NATO. Bez SAD, ni Njemacka ni Evropa nisu u stanju da se efikasno brane”, ocijenio je on.

Emanuel Makron je ustalasao javnost kada je u cetvrtak ocijenio da je NATO u stanju “mozdane smrti”. U prilog tome je iznio odsustvo koordinacije SAD i Turske koja je, iako clanica NATO, nedavno samostalno vojno intervenisala u Siriji.

“Moramo razjasniti sta su strateski ciljevi NATO”, izjavio je tada francuski lider.

Merkel, koja je oduvek zastupala izuzetno atlantisticki stav, brzo je reagovala na Makronovu izjavu i rekla da ne dijeli Makronovu “radikalnu” viziju.

HONGKONG

Policija je danas ponovo bacala suzavac na antivladinim demonstracijama sirom Hongkonga ciji su ucesnici razbijali prozore prodavnica u trznim centrima, gnijevni zbog smrti studenta aktiviste i hapsenja prodemokratskih poslanika.

Protesti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriji Kini.

Policija je bacala suzavac da bi ocistila ulice u Cuen Vanu na sjeverozapadu Hongkonga, a prethodno je u toj oblasti jurila demonstrante po trznom centru Sitivok.

List Epl dejli javio je da je policija uhapsila cetiri muskarca i zenu zbog unistavanja prodavnica u Cuen Vanu.

Na sjeveroistoku Hongkonga, u oblasti Sa Tin, vlasti su zatvorile stanicu metroa posto su demonstranti polomili prozore i ostetili aparat za kupovinu karata.

Novinari su javili da je policija uhapsila tri muskarca u stambenom kompleksu u toj oblasti, ali da razlog njihovog privodenja nije jasan.

Unistavanja prodavnica u trznom centru bilo je i u oblasti Tuen Mun, na sjeverozapadu Hongkonga.

Protesti su dopirnijeli ekonomskom nazadovanju Hongkonga. Ekonomija te teritorije sa 7,5 miliona stanovnika zavrsila je trece tromjesecje ove godine u recesiji, prvoj u Hongkongu od svjetske finansijske krize.

Policija je juce objavila da je uhapsila sest poslanika zbog opstrukcije sednice lokalnog parlamenta 11. maja, na kojoj je razmatran sporni zakon o ekstradiciji. Svi uhapseni su pusteni na osnovu kaucije.

Demonstranti su takode oplakivali studenta Cou C-Loka koji je u petak podlegao povredama zadobijenim od pada sa parking-garaze posto je policija bacila suzavac na demonstrante.

Okolnosti njegove smrti nijesu jasne, a mnogi optuzuju policiju za koriscenje ostre taktike koja ukljucuje masovnu upotrebu suzavca. Policija negira da je gurnula tog 22-godisnjeg studenta s garaze tokom protesta u ponedjeljak i da je odlagala ukazivanje pomoci.

IZLAZNE ANKETE U RUMUNIJI

Sadasnji predsjednik Klaus Johanis izasao je na prvo mjesto u prvom krugu predsjednickih izbora u Rumuniji, a ocekuje se da ce se u drugom krugu suociti sa bivsom socijaldemokratskom premijerkom Viorikom Dancilom, pokazuju dvije izlazne ankete.

Biralista su zatvorena u 19 casova po lokalnom vremenu, a po izlaznim anketama tada je procijenjeno da Johanis ima 39, a Dancila 22,5 posto glasova.

Ako danas nijedan kandidat ne osvoji vise od 50 odsto glasova, drugi krug glasanja bice 24. novembra.

ROHANI

Predsjednik Irana Hasan Rohani rekao je danas da je na jugu zemlje otkriveno novo nalaziste nafte, koje prema procjenama sadrzi oko 50 miliona barela sirove nafte.

Tako su dokazane iranske naftne rezerve dodatno povecane. Iran je do sada imao dokazane rezerve od oko 150 miliona barela sirove nafte.

Rohani je naveo da je naftno polje otkriveno u naftom bogatoj provinciji Huzestan.

Predsjednik je govor odrzao u pustinjskom gradu Jazd.

Iranska energetska industrija je tesko pogodena americkim sankcijama.

BEZ PREPREKA

Iran je u subotu saopstio da obogacuje uranijum do pet odsto, nakon sto je u vise navrata odstupio od obaveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

Prema tom sporazumu, Iranu je bilo zabranjeno da obogacuje uranijum u Fordu, podzemnom postrojenju dugo cuvanom u tajnosti, kao i da obogacuje uranijumov izotop 235 preko 3,67 odsto.

Teheran je u cetvrtak aktivirao obogacivanje u postrojenju Fordo i naveo da centrifuge postepeno povecavaju snagu i da ce od danas moci da obogacuju uranijum na 4,5 odsto.

Prema nasim podacima “trenutno proizvodimo pet odsto”, rekao je novinarima portparol Iranske organizacije za atomsku energiju Beruz Kamalvandi.

On je naveo da je Iran imao “kapacitet da proizvede pet, 20, 60 ili bilo koji drugi procenat”.

Nivo od pet odsto je ispod obogacivanja od 20 odsto dokle je Iran ranije stigao i daleko od 90 odsto, koliko je neophodno za proizvodnju atomske bombe.

Nastavak aktivnosti u Fordu je izazvao zabrinutost u Parizu, Berlinu i Londonu, potpisnicima nuklearnog sporazuma, i oni su pozvali vlasti u Teheranu da povuku odluku.

Dalje obogacivanje uranijuma je cetvrta faza plana povlacenja iz obaveza prema nuklearnom sporazumu. Plan je poceo u maju, nakon ponovnog uvodenja americkih sankcija.

Prema sporazumu, Iran je obecao da nikada nece teziti tome da proizvede ili na drugi nacin dode do nuklearnog oruzja i pristao je na drasticno ogranicavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje medunarodnih sankcija.

Medutim, proslogodisnje istupanje SAD-a iz sporazuma i ponovno uvodenje sankcija su izmijenili situaciju.

Iran je od tada pokusavao da izvrsi pritisak na ostale zemlje potpisnice da mu pomognu u zaobilazenju americkih sankcije, ali posto to nije urodilo plodom Teheran je poceo da smanjuje izvrsavanje obaveza.

KATALONSKA KRIZA U FOKUSU

Spanci glasaju na drugim vanrednim parlamentarnim izborima ove godine, a cetvrtim u posljednje cetiri godine. Premijer Spanije Pedro Sances sinoc je sazvao sastanak vlade u nadi da ce uspjeti da ponudi rjesenje za krizu u zemlji u kojoj, kako pokazuju ankete, trecina glasaca ne zna za koga ce glasati. Politika Spanije razapeta je izmedu razlicitih frakcija, a istrazivanja javnog mnjenja pokazuju da nijedna partija nece osvojiti apsolutnu vecinu.

U atmosferi pojacanih bezbjednosnih mjera, Spanci odlucuju kome da poklone povjerenje. To, cini se, nikada nije bilo teze pa su cetvrti vanredni parlamentarni izbori neizvjesniji nego svi odrzani prethodnih godina. U njihovom fokusu je katalonska kriza.

Zahtjeva se oslobadanje nekadasnjih lidera osudenih na duge zatvorske kazne zbog uloge u organizovanju referenduma o nezavisnosti.

Stanovnici Barselone izrazili su nezadovoljstvo i bijes jer, kako kazu, pristalice nezavisnosti unistavaju grad, dok drugi smatraju da drzava treba da promijeni ophodenje prema gradanima.

“Prije svega vlada treba da stisa tenzije i prestane da koristi vojnu taktiku. Treba da obustavi nadlijetanje helikoptera koji nas bude svakog jutra u pola sedam. To je teror”, rekao je jedan od gradana prijestonice Katalonije.

“Glasaci koji razmisljaju kome da poklone glas, ako zele stabilnost, progresivnu vladu koja krajnjoj desnici stavlja kocnice – treba da izaberu ovu kucu, Socijalisticku partiju”, izjavio je premijer Pedro Sances.

Kandidat Narodne partije Pablo Kasado je rekao da ne zeli mrznju i bes u Spaniji.

“Muka mi je kada gledam kako ova zemlja eksplodira. Muka mi je od podijeljenog drustva. Od komsija i porodica koji se vrijedaju zbog politike”, naveo je Kasado.

Mala je vjerovatnoca da ce jedna partija ili blok uspjeti da osvoje vecinu u parlamentu sa 350 mesta. Sancesovi socijalisti vjerovatno ce dobiti najvise glasova, medutim, nedovoljno za samostalno formiranje vlade.

JOANIS FAVORIT

Glasanje je pocelo na predsjednickim izborima u Rumuniji, poslije mlake predizborne kampanje u sijenci politicke krize tokom koje je prije samo nekoliko dana postavljena manjinska vlada.

Za naklonost 18,2 miliona biraca nadmece se 14 kandidata.

Po nedavnim anketama, sadasnji predsjednik Klaus Joanis je favorit za osvajanje jos jednog petogodisnjeg mandata, ovog puta pod parolom “Za normalnu Rumuniju”.

Slijedi kandidatkinja lijevog centra Viorika Dancila koja je do proslog mjeseca bila premijerka.

Kandidati su i nezavisni Mircea Diakonu, nekadasnji glumac i pozorisni reziser, kao i Dan Barna, koji predvodi trecu po velicini stranku, Savez desnog centra “Spasimo Rumuniju”.