HONGKONG

Policija je danas ponovo bacala suzavac na antivladinim demonstracijama sirom Hongkonga ciji su ucesnici razbijali prozore prodavnica u trznim centrima, gnijevni zbog smrti studenta aktiviste i hapsenja prodemokratskih poslanika.

Protesti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriji Kini.

Policija je bacala suzavac da bi ocistila ulice u Cuen Vanu na sjeverozapadu Hongkonga, a prethodno je u toj oblasti jurila demonstrante po trznom centru Sitivok.

List Epl dejli javio je da je policija uhapsila cetiri muskarca i zenu zbog unistavanja prodavnica u Cuen Vanu.

Na sjeveroistoku Hongkonga, u oblasti Sa Tin, vlasti su zatvorile stanicu metroa posto su demonstranti polomili prozore i ostetili aparat za kupovinu karata.

Novinari su javili da je policija uhapsila tri muskarca u stambenom kompleksu u toj oblasti, ali da razlog njihovog privodenja nije jasan.

Unistavanja prodavnica u trznom centru bilo je i u oblasti Tuen Mun, na sjeverozapadu Hongkonga.

Protesti su dopirnijeli ekonomskom nazadovanju Hongkonga. Ekonomija te teritorije sa 7,5 miliona stanovnika zavrsila je trece tromjesecje ove godine u recesiji, prvoj u Hongkongu od svjetske finansijske krize.

Policija je juce objavila da je uhapsila sest poslanika zbog opstrukcije sednice lokalnog parlamenta 11. maja, na kojoj je razmatran sporni zakon o ekstradiciji. Svi uhapseni su pusteni na osnovu kaucije.

Demonstranti su takode oplakivali studenta Cou C-Loka koji je u petak podlegao povredama zadobijenim od pada sa parking-garaze posto je policija bacila suzavac na demonstrante.

Okolnosti njegove smrti nijesu jasne, a mnogi optuzuju policiju za koriscenje ostre taktike koja ukljucuje masovnu upotrebu suzavca. Policija negira da je gurnula tog 22-godisnjeg studenta s garaze tokom protesta u ponedjeljak i da je odlagala ukazivanje pomoci.

IZLAZNE ANKETE U RUMUNIJI

Sadasnji predsjednik Klaus Johanis izasao je na prvo mjesto u prvom krugu predsjednickih izbora u Rumuniji, a ocekuje se da ce se u drugom krugu suociti sa bivsom socijaldemokratskom premijerkom Viorikom Dancilom, pokazuju dvije izlazne ankete.

Biralista su zatvorena u 19 casova po lokalnom vremenu, a po izlaznim anketama tada je procijenjeno da Johanis ima 39, a Dancila 22,5 posto glasova.

Ako danas nijedan kandidat ne osvoji vise od 50 odsto glasova, drugi krug glasanja bice 24. novembra.

ROHANI

Predsjednik Irana Hasan Rohani rekao je danas da je na jugu zemlje otkriveno novo nalaziste nafte, koje prema procjenama sadrzi oko 50 miliona barela sirove nafte.

Tako su dokazane iranske naftne rezerve dodatno povecane. Iran je do sada imao dokazane rezerve od oko 150 miliona barela sirove nafte.

Rohani je naveo da je naftno polje otkriveno u naftom bogatoj provinciji Huzestan.

Predsjednik je govor odrzao u pustinjskom gradu Jazd.

Iranska energetska industrija je tesko pogodena americkim sankcijama.

BEZ PREPREKA

Iran je u subotu saopstio da obogacuje uranijum do pet odsto, nakon sto je u vise navrata odstupio od obaveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

Prema tom sporazumu, Iranu je bilo zabranjeno da obogacuje uranijum u Fordu, podzemnom postrojenju dugo cuvanom u tajnosti, kao i da obogacuje uranijumov izotop 235 preko 3,67 odsto.

Teheran je u cetvrtak aktivirao obogacivanje u postrojenju Fordo i naveo da centrifuge postepeno povecavaju snagu i da ce od danas moci da obogacuju uranijum na 4,5 odsto.

Prema nasim podacima “trenutno proizvodimo pet odsto”, rekao je novinarima portparol Iranske organizacije za atomsku energiju Beruz Kamalvandi.

On je naveo da je Iran imao “kapacitet da proizvede pet, 20, 60 ili bilo koji drugi procenat”.

Nivo od pet odsto je ispod obogacivanja od 20 odsto dokle je Iran ranije stigao i daleko od 90 odsto, koliko je neophodno za proizvodnju atomske bombe.

Nastavak aktivnosti u Fordu je izazvao zabrinutost u Parizu, Berlinu i Londonu, potpisnicima nuklearnog sporazuma, i oni su pozvali vlasti u Teheranu da povuku odluku.

Dalje obogacivanje uranijuma je cetvrta faza plana povlacenja iz obaveza prema nuklearnom sporazumu. Plan je poceo u maju, nakon ponovnog uvodenja americkih sankcija.

Prema sporazumu, Iran je obecao da nikada nece teziti tome da proizvede ili na drugi nacin dode do nuklearnog oruzja i pristao je na drasticno ogranicavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje medunarodnih sankcija.

Medutim, proslogodisnje istupanje SAD-a iz sporazuma i ponovno uvodenje sankcija su izmijenili situaciju.

Iran je od tada pokusavao da izvrsi pritisak na ostale zemlje potpisnice da mu pomognu u zaobilazenju americkih sankcije, ali posto to nije urodilo plodom Teheran je poceo da smanjuje izvrsavanje obaveza.

KATALONSKA KRIZA U FOKUSU

Spanci glasaju na drugim vanrednim parlamentarnim izborima ove godine, a cetvrtim u posljednje cetiri godine. Premijer Spanije Pedro Sances sinoc je sazvao sastanak vlade u nadi da ce uspjeti da ponudi rjesenje za krizu u zemlji u kojoj, kako pokazuju ankete, trecina glasaca ne zna za koga ce glasati. Politika Spanije razapeta je izmedu razlicitih frakcija, a istrazivanja javnog mnjenja pokazuju da nijedna partija nece osvojiti apsolutnu vecinu.

U atmosferi pojacanih bezbjednosnih mjera, Spanci odlucuju kome da poklone povjerenje. To, cini se, nikada nije bilo teze pa su cetvrti vanredni parlamentarni izbori neizvjesniji nego svi odrzani prethodnih godina. U njihovom fokusu je katalonska kriza.

Zahtjeva se oslobadanje nekadasnjih lidera osudenih na duge zatvorske kazne zbog uloge u organizovanju referenduma o nezavisnosti.

Stanovnici Barselone izrazili su nezadovoljstvo i bijes jer, kako kazu, pristalice nezavisnosti unistavaju grad, dok drugi smatraju da drzava treba da promijeni ophodenje prema gradanima.

“Prije svega vlada treba da stisa tenzije i prestane da koristi vojnu taktiku. Treba da obustavi nadlijetanje helikoptera koji nas bude svakog jutra u pola sedam. To je teror”, rekao je jedan od gradana prijestonice Katalonije.

“Glasaci koji razmisljaju kome da poklone glas, ako zele stabilnost, progresivnu vladu koja krajnjoj desnici stavlja kocnice – treba da izaberu ovu kucu, Socijalisticku partiju”, izjavio je premijer Pedro Sances.

Kandidat Narodne partije Pablo Kasado je rekao da ne zeli mrznju i bes u Spaniji.

“Muka mi je kada gledam kako ova zemlja eksplodira. Muka mi je od podijeljenog drustva. Od komsija i porodica koji se vrijedaju zbog politike”, naveo je Kasado.

Mala je vjerovatnoca da ce jedna partija ili blok uspjeti da osvoje vecinu u parlamentu sa 350 mesta. Sancesovi socijalisti vjerovatno ce dobiti najvise glasova, medutim, nedovoljno za samostalno formiranje vlade.

JOANIS FAVORIT

Glasanje je pocelo na predsjednickim izborima u Rumuniji, poslije mlake predizborne kampanje u sijenci politicke krize tokom koje je prije samo nekoliko dana postavljena manjinska vlada.

Za naklonost 18,2 miliona biraca nadmece se 14 kandidata.

Po nedavnim anketama, sadasnji predsjednik Klaus Joanis je favorit za osvajanje jos jednog petogodisnjeg mandata, ovog puta pod parolom “Za normalnu Rumuniju”.

Slijedi kandidatkinja lijevog centra Viorika Dancila koja je do proslog mjeseca bila premijerka.

Kandidati su i nezavisni Mircea Diakonu, nekadasnji glumac i pozorisni reziser, kao i Dan Barna, koji predvodi trecu po velicini stranku, Savez desnog centra “Spasimo Rumuniju”.

BIJELA KUCA

Americki predsjednik Donald Tramp sastace se u cetvrtak u Vasingtonu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, saopstila je Bijela kuca.

Tramp i Stoltenberg ce razgovarati o napretku koji su ucinile zemlje clanice Alijanse za “povecanje budzeta odbrane i sto pravilnije rasporedivanje (finansijskog) tereta”, navodi se u saopstenju.

Americki predsjednik stalno pritiska saveznike, posebno Njemacku, da odvajaju vise novca za NATO.

Stoltenberg i Tramp ce razgovarati i o kontraterorizmu, mrezi 5G i hakerskim napadima.

Taj sastanak ce biti odrzan sedmicu poslije izjave francuskog predsjednika Emanuela Makron britanskom nedjeljniku Ekonomist u kojoj je ocijenio da se NATO nalazi u stanju “mozdane smrti”, osudujuci nedostatak koordinacije izmedu SAD i Evrope, kao i jednostrano ponasanje Turske u Siriji.

PREZADUZENI ITALIJAN

Jedan prezaduzeni Italijan je minirao svoju seosku kucu da bi dosao do para od osiguranja, ali je greskom ubio tri vatrogasca koji su mu pritekli u pomoc.

Tuzilac Enriko Ceri je iznio da je Dovani Vincenti istraziteljima rekao da je namjeravao da eksplozijom raznese svoju seosku kucu u Pijemontu, na sjeverozapadu Italije, tako sto bi minirao kante s benzinom, ali navodno je pogrijesio s tajmerom povezanim s kantama i time izazvao dvije eksplozije.

Kada su, poslije prve eksplozije, u utorak ujutro, vatrogasci dosli do seoske kuce, dogodila se druga, jaca eksplozija.

Vincenti je pritvoren u petak.

Tuzilac je Cieri je danas rekao novinarima da je Vincenti rekao istraziteljima da nije namjeravao da ubije vatrogasce.

Tuzilac je rekao da je palikuca mogao da sprijeci pogibiju da je vatrogascima rekao sta je uradio – da u kuci ima miniranih kanti s benzinom.

Istrazitelji su u kuci nasli prirucnik za tajmer s kojim je Vincenti petljao i pogresno ga podesio.

Televizija “Skaj TG24” je javila da je seoska zgrada bila renovirana i da je dvije godine bila neuspjesno nudena na prodaju.

Sahrani tri vatrogasca u petak su prisustvovali italijanski premijer Duzepe Konte i drugi zvanicnici.

AUSTRIJA

Vlasti na jugu Austrije saopstile su da su dva skijasa poginula u lavini u Alpima, prvoj ove sezone.

Austrijski servis ORF javio je da su se oni skijali van obiljezenih staza u regionu Octal.

Sluzba za upozorenje na opasnost od lavina u austrijskoj drzavi Tirol juce je izdala saopstenje o povecanom riziku zbog obilnih snijeznih padavina, javio je Rojters.

HAPSENJA, ZAPLIJENE

Grcka policija je saopstila da je tokom velike antiteroristicke operacije u Atini uhapsila tri osobe i zaplijenila eksploziv i oruzje.

Izmedu ostalog zaplijenjena je i puska koriscena u napadima ekstremno ljevicarskih grupa.

Jedna od tih grupa, “Organizacija revolucionarne samozastite”, preuzela je odgovornost za bacanje rucne bombe na Ambasadu Francuske u Atini 10. novembra 2016.

U eksploziji je lakse povrijeden grcki policajac i nanijeta manja materijalna steta.

Ista grupa je u julu 2014. pucala na Ambasadu Meksika.

Danas su uhapsena dva muskarca i jedna zena, osumnjiceni za terorizam. Policija je navela da je treci osumnjiceni u bjekstvu.

Pretresene su tri kuce, a policija je zaplijenila vise kalasnjikova, dinamit, detonatore, rucne bombe.

Jedna od automatskih pusaka je koriscena u napadu na sjediste grcke socijalisticke partije PASOK u Atini i u napadu na meksicku ambasadu.

Grcki premijer Kirijakos Micotakis je pozdravio taj “vazan uspjeh” policije i ponovio “rijesenost da se nepovratno i definitivno stane na kraj domacem terorizmu”.

Napadi na javne institucije, medije, banke i diplomatska predstavnistva su relativno cesti u Grckoj, a u pozadini su ekstremno ljevicarske i anarhisticke grupe.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.

  • Turković: Građani neće morati sami da uplaćuju doprinose da bi ostvarili pravo na penziju
    on 19/11/2026 at 14:12

    Radnici neće morati sami da uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju, jer Euro model predviđa ukidanje preostalih doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i finansiranje penzija direktno iz državnog budžeta, poručio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković. On je istakao da će formula za obračun penzija ostati ista, da će sadašnji penzioneri zadržati stečena prava, a da će svako ko ispuni zakonske uslove ostvariti pravo na penziju.

  • "Osnivanje agencije za evropske fondove važan korak u pripremi za članstvo"
    on 19/11/2026 at 06:30

    Plan Vlade da osnuje agenciju za evropske fondove važan je korak u pripremi Crne Gore za članstvo u Uniji, ocijenila je za naš radio Andrea Milošević iz organizacije Master. Takva agencija naročito će, kaže, biti značajna kako bi se lokalnim samoupravama pomoglo da kreiraju kvalitetne projekte i povuklo što više sredstava iz budžeta Evropske unije.

  • Poslije višegodišnje borbe: Bivši radnici "Košute" dobiće dokup staža i šest plata
    on 19/11/2026 at 05:57

    Za 63 bivših radnika cetinjske "Košute" biće omogućen dokup radnog staža i isplata šest zaostalih plata. Ono što ostaje je socijalni program, akcije, stambeni fond, koji će se razmatrati na Skupštini, saopštila je predstavnica radnika Dijana Vujović nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva rada i ministarkom Naidom Nišić.

  • Žabljak: Raspisan konkurs za izgradnju gradskog centra
    on 18/11/2026 at 18:08

    Iz Opštine Žabljak saopštili su da je, na njihovu inicijativu, raspisan nacionalni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje gradskog trga, podzemne garaže sa pristupnim saobraćajnicama i pratećim objektima.

  • Drakić: Poljska značajan partner za Crnu Goru
    on 18/11/2026 at 17:49

    Poljska je značajan partner za Crnu Goru, a njeno tržište od posebnog interesa zbog dinamičnog ekonomskog razvoja, industrijske snage i iskustva u korišćenju mogućnosti koje pruža članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić u Varšavi.

  • Đeljošaj sa predstavnicima MMF-a: Jačanje domaćih preduzeća ključno za održiv ekonomski rast
    on 18/11/2026 at 15:12

    Razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća jedan je od prioriteta ekonomske politike Vlade, a za dugoročno održiv privredni rast neophodno je jačanje proizvodnih kapaciteta, povećanje produktivnosti i lakši pristup finansiranju, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj tokom sastanka sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).