NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

  • EK: Deficit i javni dug ostaju visoki
    on 17/11/2026 at 13:07

    Privreda Crne Gore trebalo bi da raste po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028, dok će budžetski deficit ostati iznad tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug iznad 60 odsto, procijenila je Evropska komisija (EK) u jesenjim ekonomskim prognozama.

  • Konatar: Hrana može odmah da pojeftini ako se usvoji predlog URE za smanjenje PDV-a
    on 17/11/2026 at 09:42

    Hrana može odmah da pojeftini ukoliko se usvoji predlog Građanskog pokreta URA za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, poručio je potpredsjednik te partije Miloš Konatar, navodeći da bi četvoročlana porodica, prema njihovim proračunima, zahvaljujući predloženim mjerama mogla da uštedi oko 60 eura mjesečno.

  • Gorivo od danas jeftinije: Benzin sedam, dizel tri centa
    on 17/11/2026 at 06:27

    Sve vrste goriva u Crnoj Gori od ponoći su jeftinije, pa će narednih sedam dana litar eurosupera 95 koštati 1,63 eura, eurosupera 98 1,66 eura, eurodizela 1,92 eura, a lož ulja 1,85 eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Koncesionari MHE koji u Plavu traže 50 miliona gube sporove
    on 17/11/2026 at 06:19

    Niko od koncesionara na vodotocima u Plavu koji zbog toga što su navodno onemogućeni da izgarde male hidroelektrane potražuju samo u ovoj sjevernoj opštini oko pedeset miliona eura, neće sasvim je izgledno, dobiti ništa od države.

  • Osam četvorki za Crnu Goru: U većini oblasti ispred država regiona na putu ka EU
    on 17/11/2026 at 05:41

    Crna Gora ostvaruje dobar nivo spremnosti za članstvo u Evropskoj uniji u osam posmatranih oblasti, pokazuju podaci iz uporedne tabele koja je dio Informacije o Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2026. godinu, o kojoj je Vlada odlučivala prošle sedmice.

  • Udruživanjem ribara do evropskih fondova, boljeg plasmana ribe i zaštite mora
    on 16/11/2026 at 15:13

    Osnivanje lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG) moglo bi crnogorskim ribarima da donese bolje uslove za rad, lakši plasman ulova i pristup novim izvorima finansiranja, uz jačanje saradnje sa lokalnim zajednicama i organizacijama za zaštitu životne sredine radi očuvanja sve ugroženijih morskih resursa, rečeno je na radionici o organizacijama proizvođača i lokalnoj akcijskoj grupi u ribarstvu.

  • Vuković: Euro model treba da spriječi odliv radne snage i očuva konkurentnost privrede
    on 16/11/2026 at 14:57

    Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o "Euro modelu" i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković. Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića (DPS), nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.

  • Ministarstvo energetike i međunarodni partneri dogovorili bolju koordinaciju reformi i korišćenja evropskih sredstava
    on 16/11/2026 at 14:56

    Usklađivanje međunarodne podrške sa prioritetima Crne Gore u energetskom sektoru, bolje povezivanje reformi sa dostupnim evropskim i razvojnim sredstvima i izbjegavanje preklapanja projekata bile su ključne teme prvog koordinacionog sastanka Ministarstva energetike i rudarstva sa predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija i razvojnih partnera, istaknuto je u saopštenju ovog ministarstva.

  • Vuković: Rast BDP-a do kraja godine projektovan na četiri odsto, rebalansom više novca za zdravstvo, penzije i prosvjetu
    on 16/11/2026 at 11:14

    Predlogom izmjena Zakona o budžetu za 2026. godinu predviđeno je povećanje sredstava za više potrošačkih jedinica, uključujući Fond za zdravstveno osiguranje, Fond PIO, Zavod za zapošljavanje i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kako bi se obezbijedilo njihovo finansiranje do kraja godine, saopštio je ministar finansija Novica Vuković na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. On je naveo da je prognoza ekonomskog rasta za ovu godinu povećana sa 3,1 na četiri odsto.

  • Crna Gora postala članica Međunarodnog partnerstva za vodonik
    on 16/11/2026 at 10:21

    Crna Gora zvanično je postala punopravna članica Međunarodnog partnerstva za vodonik i gorivne ćelije u ekonomiji (IPHE), koje okuplja 29 država i Evropsku komisiju. Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović poručio je da članstvo otvara mogućnosti za povezivanje domaćih institucija i univerziteta sa međunarodnim partnerima, kao i za razvoj istraživačkih i pilot-projekata.