Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pozvao je poslaničke klubove u Skupštini da podrže smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) kako bi se snizile cijene osnovnih životnih namirnica - hrane, ljekova i goriva.

Admiral Dragan Samardžić odgovorio je na objavu poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, u kojoj je, kako je naglasio, predstavio kao senzaciju podatke o njegovim primanjima i troškovima zakupa stanova tokom službe u inostranstvu. Ističe da ništa protiv zakona nije uradio ni koristio, i naglasio da je zatražio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i podatke o primanjima i troškovima stanovanja za svakog pripadnika Vojske i svako lice iz Ministarstva koje je službovalo ili i dalje službuje u inostranstvu, kao i za diplomate, gdje će se jasno vidjeti da nije ni u top deset.

Poruke predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da otvorena bilateralna pitanja između Crne Gore i Hrvatske ne bi trebalo da predstavljaju prepreku evropskom proširenju potvrđuju značaj principa za koji se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zalaže u intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji sa evropskim partnerima, uključujući i tokom Samita Evropske političke zajednice u Dablinu, ocijenjeno je iz Kabineta predsjednika.

Odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević istakao je da je DPS nakon skoro četiri decenije postojanja predložio uvećanje penzija za 30 odsto, čime je poslije neosnovane panike koju je širio, priznao da je Euro Model održiv program.

Novi pokušaj sređivanja biračkog spiska ponovo je otvorio pitanje političke volje za reformu izbornog procesa. Dok iz vladajuće većine poručuju da treba podržati svako rješenje koje može doprinijeti većoj uređenosti i pouzdanosti biračkog spiska, u DPS-u inicijativu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića ocjenjuju kao politički populizam, dok u URA smatraju da je prioritet trebalo da bude donošenje Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

Izostanak konačnog dogovora Hrvatske i Crne Gore o otvorenim bilateralnim pitanjima ne bi trebalo da zaustavi proces proširenja Evropske unije, poručeno je nakon razgovora hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa evropskim zvaničnicima na marginama neformalnog samita EU u Dublinu, prenosi HRT.

Bilateralni sporovi o utvrđivanju linija razgraničenja među državama su se rešavali pred Međunarodnim sudom pravde po nekoliko godina, kaže za Euronews Montenegro profesor međunardnog javnog prava Nebojša Vučinić komentarišući pitanje utvrđivanja granice na Prevlaci koje je tačka sporenja između Crne Gore i Hrvatske.

Od crnogorskih vlasti očekujemo napredak u rješavanju pitanja koja se odnose na uvažavanje evropskih vrijednosti i načela dobrosusjedskih odnosa u okviru poglavlja 23 i 31. Pritom je ključna politička volja s crnogorske strane, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon trilateralnog sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Dablinu.

Malo podsjećanje da je prije 13 godina javno saopštena mogućnost da će Hrvatska blokirati Crnu Goru. S crnogorske strane tada i sada išla je pjesmica: „Nama se ne žuri, idemo na bilateralne dogovore, ako to ne ide, idemo na međunarodni sud“. I zatim ništa, nikakav rad i obmanjivanje građana. Od Vujanovića i mnogih ministara DPS vlasti... do Ibrahimovića i Filipa Ivanovića. Hrvatska je čekala svoj trenutak i dočekala.

Iz Evropskog saveza navode da je, prema najnovijem podatku MONSTAT-a, u oktobru zabilježena najviša godišnja inflacija u Crnoj Gori (5,9%) još od novembra 2023. Ukazuju da je potrebna aktivna, a ne pasivna uloga države odnosno da su neophodne mjere koje se tiču stabilizacije cijena i uključuju privremeno redefinisanje poreske politike.