NAUCNICI DOKAZALI

Svaka generacija u proslom vijeku odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali se posljednjih 20 godina nesto promijenilo, pa testovi naucnika pokazuju da su nove generacije gluplje od prethodnih.

Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u vecini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navise. Ono sto je bio prosjecan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.

Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naucniku Dzejmsu Flinu, Novozelandaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend.

Flinov efekat vrijedio je tokom veceg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve vise podataka ukazuje na zabrinjavajuci kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, cini se, poceo je da opada sirom svijeta.

Koeficijent inteligencije globalo opada

Od pocetka devedesetih godina proslog vijeka do danas koeficijent inteligencije poceo je da pada sirom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveski naucnici, koji su proucavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izmedu 1950. i 2002. godine. Podaci iz proslog vijeka vecinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije poceo je da opada.

Uslijedile su zabrinjavajuce potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosjecan koeficijent inteligencije 14-godisnjih Britanaca pao je za oko dva boda izmedu 1980. i 2008. godine.

Rast inteligencije nestao u devedesetim proslog vijeka

Prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat poceo je da usporava u osamdesetim godinama proslog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Covjecanstvo je, cini se, doslo do vrhunca kolektivne inteligencije.

Za razvoj inteligencije vazni su geni ali i spoljni uticaji – okruzenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo cesto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija moze da se uporedi sa visinom. Tokom proslog vijeka generacije su takode odrastale u sve vise i vise, dok je prosecna visina rasla.

Kontroverzni naucnik Ricard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom misljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato sto ljudi sa nizim koeficijentom inteligencije u modernom drustvu imaju vise djece.

Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosjecan koeficijent inteligencije nizi nego u zemljama u kojima je opazen pad, poput Britanije, Norveske i Danske, ali najnovija norveska studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujuci na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima zivotne sredine.

Pad IQ i kod djece iz iste porodice

Norveski naucnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proucavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – izmedu brace i sestara koji pripadaju razlicitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogada i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.

Primjera radi, brat i sestra rodeni poslije 1990. godine, izmedu kojih je deset godina razlike, imace u prosjeku izmedu pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri cemu mladi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveski naucnici proucili su i eliminisali sve druge mogucnosti, poput veceg broja djece rodene u porodicama ciji roditelji imaju prosjecan ili nizi IQ, ili uticaja migracija, za koji su zakljucili da je zanemarljiv.

Inteligencija mladih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, vec se taj pad primjecuje u svakoj prosjecnoj porodici. Jedino preostalo objasnjenje jeste da postoji nesto u sredini u modernom drustvu sto djecu sputava u razvoju.

Problem telefoni, racunari i video igre ili zagaden vazduh?

Flin pretpostavlja, iako za to jos nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izrazava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, racunare i video-igre, umjesto na citanje i medusobne razgovore.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima jos jedno jednostavnije i jezivije objasnjenje: porast zagadenja vazduha. Zagadenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikrocestica u vazduhu utice na zdravlje cak 90 odsto svjetske populacije.

Globalno zagadenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nesto hitno ne ucinimo, pitanje je kakav cemo svijet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu cemo djecu ostaviti tom svijetu.

NAUCNICI TVRDE

Oni koji barem dva puta sedmicno spavaju popodne pomazu sebi u sprjecavanju srcanog udara, rezultati su novog istrazivanja objavljenog u British Medical Journalu.

Naucnici su pet godina prikupljali podatke od cak 3.462 ljudi, izmedu 35 do 75 godina starosti, koji su zivjeli u Svajcarskoj. U tom periodu, doslo je do 155 slucajeva srcanog ili mozdanog udara.

Istrazivaci su uvidjeli vezu izmedu popodnevnog spavanja i zdravstvenih problema koji su se javili, na osnovu cega su zakljucili da popodnevno spavanje, samo jednom ili dva puta sedmicno, smanjuje rizik od srcanog udara za cak 48 odsto.

“Ova veza se ispostavila kao tacna nakon sto smo uracunali uticaj potencijalnih faktora poput godina, spavanja tokom noci i kardiovaskularnih rizika, kao sto su visok krvni pritisak i holesterol”, rekla je glavna autorka istrazivanja, doktorka Nadin Hausler sa Univerziteta u Lozani.

Ipak, sa rezultatima ovog istrazivanja se nije slozio profesor metabolicke medicine na Univerzitetu u Glasgovu Navid Satar, koji je dodao da mozda postoji drugo objasnjenje za razliku u stopi rizika.

“Cini se da oni koji spavaju jednom do dva puta nedjeljno vode zdraviji i organizovaniji zivot koji im dopusta da spavaju popodne”, rekao je Satar.

BORBA PROTIV OPAKE BOLESTI

Kenija je danas ukljucila vakcinu protiv malarije kao rutinsku imunizaciju za djecu do dvije godine, i tako postala treca zemlja u Africi koja je uvela vakcinu protiv ove bolesti od koje svaka dva minuta u svijetu umire jedno dijete.

“Malarija je bolest koja je najopasnija za djecu mladu od pet godina, a vakcina je najvaznija, jer se ostale mjere kao sto su mreze protiv komaraca nisu pokazale adekvatnim”, izjavio je generalni direktor kenijskog ministarstva zdravlja Vekesa Masasabi za Rojters.

“Jos uvijek imamo 27 odsto djece zarazene malarijom”, rekao je Masasabi.

Gana i Malavi su vec pokrenule pilot program uvodenja vakcine ranije ove godine.

Malarijom se 2017. godine zarazilo oko 219 miliona ljudi, a umrlo je vise od 400.000, vecinom djece mlade od pet godina i to u najsiromasnijim dijelovima Afrike.

BRZO I LAKO

Kada imate veliku bol u ledima lagana istezanja mogu vam biti od velike pomoci da se oslobodite boli i osjecate ugodnije. Nekoliko vjezbi iz pilatesa u tom slucaju su pun pogodak.

Donosimo vam tri vjezbe uz koje mozete jacati ledne misice te u isto vrijeme osloboditi se napetosti i boli.

Gluteuski most

Lezite na leda s nogama na podu savijenim u koljenima i razmaknutim u sirini kukova. Vjezbu izvodite tako sto podizete bokove s poda te vracate kicmu nazad na pod, radeci na donjem dijelu leda da izolujete i ojacate gluteus i potkoljenice.

Ova vjezba pomaze vam da ojacate misice donjeg dijela leda. Pocetnici bi trebali odraditi tri serije po 12 ponavljanja.

Plank

Lezite ravno na prednju stranu tijela s laktovima prema dolje. Podignite se na vrhove prstiju tako da samo vasi nozni prsti i podlaktice dodiruju pod. Glavne misice koje koristite u ovoj vjezbi su grudni misici, ali stiskanjem butina aktiviraju se i misici gluteusa. Zadrzite taj polozaj planka 30 sekundi.

Istezanje

Ova vjezba jaca vas donji dio leda. Lezite na prednju stranu tijela sa rukama prema dolje savijenim u laktovima. Podizite se uz pomoc grudi i leda. Vrat istegnite, bradu gurajte prema unutra, a lopatice na ledima stisnite zajedno. Zatim se polako spustite prema dolje, a potom ponovite vjezbu.

DOBAR ANTIDEPRESIV

Plavi caj koristi se vjekovima na Tajlandu. Pravi se od cvjetova plave orhideje koji ima tri latice i limunske trave. To je posebna vrsta orhideje, koja raste samo na podrucju tajlandskog kraljevstva.

Naziva se jos cajem od plavog graska. Kada se u u caj doda voda, tamnoplava tecnost mijenja boju na osnovu pH vrijednosti onoga sto se sljedece doda u caj.

Procijedite li malo limuna ili nekog drugog citrusa plava boja postaje ljubicasta.

Ovaj caj najcesce se konzumira poslije vecere. Sluzi se vruc ili hladan, a obicno se mijesa s medom, dumbirom, mentom ili pasiranim vocem.

Zahvaljujuci svojim cudotvornim dejstvima i lijepom izgledu postao je popularan u drzavama sirom svijeta. Osuseni listovi plavog caja cesto se koriste i u koktelima.

Njezni pupoljci tajlandskih orhideja skupljaju se u rano jutro i suse deset sati.

Bas poput zelenog caja i plavi caj pun je antioksidanasa, a cak je i proucavan zbog svoje sposobnosti da stiti kozu od preranog starenja.

Takode, postoje dodatne studije koje govore da caj pomaze u borbi protiv unutrasnjih upala. Tradicionalno se koristi i kada imate problem s ocima poput konjuktivitisa, preporucuje se osobama koje mnogo vremena provode ispred racunara.

Pomaze u borbi protiv odredenih vrsta karcinoma, te pospjesuje rad mozga. Sadrzi vitamine B, D, K, E i C koji doprinose jacanju tijela i poboljsanju imuniteta.

Regulise krvni pritisak i eliminise hipertenziju i hipotenziju. Zbog obilja vitamina podstice rast kose i smanjuje njen gubitak. U sebi sadrzi i mangan, fosfor i gvodze.

Poboljsava cirkulaciju krvi u mozgu te pomaze u poboljsanju pamcenja i borbi protiv nesanice. Smirujuce djeluje na nervni sistem, opusta i pomaze u borbi protiv stresa, pa cak i hronicnog umora.

Ubrzava metabolizam i pomaze gubitku tjelesne tezine. Ukus mu je slican nezasladenom zelenom caju.

Priprema caja je vrlo jednostavna.Vrelom vodom prelijete nekoliko latica caja, sacekajte nekoliko minuta dok voda ne postane plava, procijedite i caj je spreman za konzumiranje.

IMA KORISTI

Cokolada ima losu reputaciju zbog svoje slatkoce, ali i zbog toga sto ima mnogo kalorija. Medutim, mnoga istrazivanja ukazuju na to da ima impresivan raspon zdravstvenih koristi, pise Independent.

Milioni ljudi grickaju cokoladu svaki dan, a prosjecni Amerikanac konzumira 4,5 kilograma cokolade godisnje.

Iako se konzumacija cokolade cesto povezuje s gojaznoscu, kvalitetna cokolada (koja sadrzi najmanje 70 posto kakaa) je zapravo puna antioksidanasa i vitamina. Sto znaci da ukoliko se konzumira redovno i umjereno mozete imati i neke koristi.

Stoga dvije do tri kockice kvalitetne cokolade dnevno donijece vam ovih deset pogodnosti.

Cokolada podize raspolozenje, jer sadrzi triptofan koji pomaze u proizvodnji serotonina. Serotonin vas cini srecnim.

Kakao maslac koji se nalazi u cokoladi zapravo pokriva zube zastitinim filmom koji moze pomoci protiv nakupljanja kamenca i bakterija.

Osim toga istrazivaci su jos 2012. godine otkrili da cokolada pomaze protoku krvi oko vasih vena. To zapravo znaci da moze sniziti krvni pritisak.

Tamna cokolada prepuna je antioksidansa, vitamina, mikroelemenata i flavonoida. Oni poboljsavaju protok krvi u kozu, povecavaju gustocu i hidrataciju te pomazu u zastiti od ostecenja od sunca.

Osim toga kvalitetna cokolada moze utoliti vasu zelju za slatkim sto ce vas sprijeciti da jedete slatkise bogate nezdravim secerima. Osim toga prema naucniku Willu Cloweru, jedna mala kockica cokolade prije obroka pokrece hormone koji mozgu govore da ste siti, sto pomaze sprecavanju prejedanja i grickanja.

Prema studijama Medicinskog fakulteta na Harvardu cokolada poboljsava protok krvi u mozak, a samim tim i kognitivnu funkciju. Takode pomaze da bolje pamtite, posebno osobama starijim od 70 godina.

Pomaze i da smanjite nivo hormona stresa.

Studija Drustva za medicinu majke i fetusa iz 2016. godine pokazala je da konzumacija cokolade moze biti korisna za pravilan rast i razvoj fetusa.

STUDIJA

Djeca zena koje su izlozene velikom stresu tokom trudnoce imaju gotovo deset puta vecu vjerovatnocu da ce razviti poremecaj licnosti do 30. godine zivota, sugerise novo istrazivanje.

Cak i umjereni produzeni stres moze imati uticaja na razvoj djeteta i nastaviti se nakon rodenja djeteta.

Vise od 3.600 trudnica u Finskoj bilo je ispitivano o njihovom nivou stresa, a i njihova djeca su bila pracena. Psihijatri kazu da buduce majke moraju imati pristup podrsci za mentalno zdravlje.

Poznati su i drugi vazni faktori, kao sto su vaspitanje djece, finansijska situacija u porodici i traume koje su prozivjele u djetinjstvu, a koji bi mogli igrati neku ulogu.

Sta je poremecaj licnosti?

Poremecaj licnosti podrazumijeva da odredeni aspekti necije licnosti otezavaju zivot i njima i drugim ljudima. Oni mogu biti pretjerano anksiozni ili emocionalno nestabilni, naprimjer, ili paranoicni i antisocijalni.

Smatra se da poremecaji licnosti pogadaju otprilike jednu od 20 osoba. Vjerovatnije je da imaju druge probleme u vezi s mentalnim zdravljem, poput depresije ili problema s drogama i alkoholom. Kao i drugi mentalni poremecaji, i odgoj, problemi sa mozgom i geni mogu igrati ulogu u njihovom razvoju.

Sta je uradila studija?

Svakog mjeseca tokom trudnoce studija, koja je objavljena u casopisu British Journal of Psychiatry, trazila je od zena da odgovore na pitanja o njihovom nivou mentalnog stresa. Tacnije, morali su reci jesu li stalno bili pod velikim stresom, umjerenim stresom ili ga nijesu nikako imali.

Zene su zivjele oko Helsinkija u Finskoj, a njihove bebe rodene su izmedu 1975. i 1976. godine. Kada su ta djeca kasnije navrsila 30 godina, primijecene su neke od dijagnoza poremecaja licnosti, tj. ukupno ih je bilo 40, a sve su to bili teski slucajevi koji su ukljucivali cak i prijem u bolnicu.

Zasto je stres stetan?

Nije poznato kako stres kod trudnica moze povecati rizik od poremecaja licnosti, ali pretpostavljaju kako on dovodi do promjena u mozgu ili kao rezultat naslijedenih gena. Dosadasnja istrazivanja otkrila su takode vezu izmedu stresa u trudnoci i razvoja depresije, anksioznosti i sizofrenije.

Istrazivaci su pokusali sami da otkriju konkretne efekte stresa, kontrolisuci druge faktore poput psihijatrijske anamneze trudnica, da li su pusile tokom trudnoce i jesu li imale depresiju.

Sta se moze uciniti?

Profesorica Trudi Seneviratne rekla je da bi trudnoca mogla biti stresno vrijeme i da je majkama potrebna podrska.

“Ukoliko se stresa ne rijesite, postoji velika vjerovatnoca da ce se preliti i u postnatalni period. To je zaista osjetljiva stvar o kojoj treba razgovarati. Ne zelimo da roditelji misle da stete svojoj djeci, ali visoki nivo stresa utice na trudnice”, rekla je ona.

Kako se stres moze smanjiti tokom trudnoce?

Zene bi trebalo biti podrzavane kod kuce i na poslu tokom trudnoce i davati im strategije za suocavanje sa stresom, rekla je Seneviratne.

“Trebaju nauciti da se odmaraju, traziti podrsku i razgovarati s nekim o tome kako se osjecaju”, istakla je.

Preporucuje se i konzumiranje uravnotezene ishrane, prestanak pusenja i redovno spavanje.

STUDIJA

Istrazivanje koje je obuhvatilo vise od 400 hiljada odraslih osoba u Evropi utvrdilo je da je rizik rane smrti povecan kod ljudi koji su konzumirali dvije ili vise casa gaziranih pica zasladenih secerom ili vjestackim zasladivacima dnevno, objavljeno je u strucnom casopisu JAMA Internal Medicine.

“Nasi rezultati za zasladena gazirana pica pruzaju dodatne argumente za ogranicavanje njihove konzumacije i zamjene drugim zdravijim picima, po mogucnosti vodom. Sto se tice vjestacki zasladenih gaziranih pica moramo bolje prouciti mehanizme koji se skrivaju iza te veze i istrazivanja poput nasih, nadajmo se, podstaknuce te napore”, rekao je autor studije Nejl Marfi i dodao da mozda sama gazirana pica nijesu u korijenu problema.

Kao primjer naveo je kako konzumiranje velikih kolicina gaziranih pica moze biti znak uopsteno nezdrave prehrane.

Ispitanici su popunjavali upitnike o svojoj prehrani, stilu zivota, obrazovanju, pusenju, konzumaciji alkohola i fizickoj aktivnosti. Iz ispitivanja su iskljucene osobe koje su oboljele od karcinoma, srcanih bolesti i dijabetesa.

U istrazivanju je ucestvovalo tacno 451.743 osoba prosjecne zivotne dobi od 51 godine. Tokom 16 godisnjeg istrazivanja umrlo je 41.693 ispitanika.

Kad su naucnici proucili njihove podatke, uzeli u obzir faktore koji bi mogli povecati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pusenja utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili vise casa zasladenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 posto vece izglede od rane smrti u poredenju s onima koji su konzumirali manje od jedne case tih gaziranih pica mjesecno.

Oni koji su konzumirali dvije ili vise casa secerom zasladenih gaziranih pica dnevno imali su osam posto vece izglede od ranije smrti s onima koji su pili manje od case mjesecno, a oni koji su konzumirali dvije ili vise casa vjestacki zasladenih gaziranih pica dnevno imali su 26 posto vece sanse ranije umrijeti u odnosu na one koji su konzumirali manje od case vjestacki zasladenih gaziranih napitaka mjesecno.

“Oni koji su pili mnogo gaziranih pica imali su visi indeks tjelesne mase i imali su veci izgled da su pusaci. Statisticki smo uzeli u obzir u nasim analizama Indeks tjelesne mase, pusenje i druge rizike smrtnosti koji su mogli uticati na nase rezultate no veza je ostala. No ne mozemo iskljuciti mogucnost da su ti faktori uticali na nasa otkrica stoga ne mozemo tvrditi da su otkrivene veze uzrocno-posljedicne”, kazao je Marfi.

  • Anketa: Većina Izraelaca smatra da je vlast izgubila podršku naroda
    on 23/08/2025 at 12:24

    Anketa koju je objavio izraelski list "Maariv" pokazala je da 62 odsto Izraelaca vjeruje da je trenutna vlada izgubila povjerenje većine stanovništva.

  • Statista: Crna Gora prva po broju bečelor diploma
    on 23/08/2025 at 12:13

    Crna Gora je zemlja svijeta u kojoj je najveći udio stanovništva starijeg od 25 godina završio najmanje osnovni (bachelor) stepen, podaci su statističke agencije Statista koje je na mreži "X" iznio najbolji student Fakulteta političkih nauka u Podgorici Marko Vulević. Prema tim podacima, zaključno sa 2022. godinom, 61,1 odsto građana imalo je neki oblik visokog obrazovanja, dok su iza Crne Gore Ujedinjeni Arapski Emirati sa 51,1 odsto.

  • Rugovac: Čelićeva uklonjena bista smještena u Opštinu Gusinje
    on 23/08/2025 at 12:12

    Postupak protiv odgovornog za postavljanje spomenika saradniku fašista u Drugom svjetskom ratu Jusufu Čeliću (Isufu Kameru Čelaju) u selu Vusanje, kod Gusinja, ne može biti pokrenut jer je slučaj zastario, rekla je “Vijestima” rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Plavu Drita Rugovac.

  • Dobričanin: Veting od vrha do dna
    on 23/08/2025 at 12:08

    Proces izborne reforme će biti završen kada svi politički subjekti prestanu da razmišljaju o političkim agendama i svu energiju usmjere ka boljitku života građana Crne Gore. Fotelje su prolazne, ali ostaje narod koji je zapravo država, kazao je za Adria televiziju poslanik Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Vladimir Dobričanin.

  • Braća Menendez ne mogu na slobodu ni 35 godina nakon ubistva roditelja
    on 23/08/2025 at 11:59

    Lajlu Menendezu, koji je 1989. godine sa svojim bratom Erikom ubio roditelje u kući u Beverli Hilsu, odbijen je uslovni otpust nakon 35 godina provedenih u zatvoru.

  • Vatrogascima donirali gotovo 13.500 eura vrijednu opremu
    on 23/08/2025 at 11:43

    Fondacija Volonteri Crne Gore obezbijedila je specijalizovanu ličnu zaštitnu opremu za vatrogasce iz Nikšića, Cetinja i Pljevalja, u vrijednosti od 13.423 eura.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Referendum u Republici Srpskoj: Zbog čega je raspisan i šta hoće Dodik
    on 23/08/2025 at 11:32

    Birači u RS izjašnjavaće se 25. oktobra na referendumu o pitanju usmerenom protiv visokog međunarodnog predstavnika Kristijana Šmita i organa BiH.

  • Nova izborna mapa u Teksasu: Potez republikanaca da zadrže većinu
    on 23/08/2025 at 11:25

    Zakonodavci u američkoj saveznoj državi Teksas odobrili su novu izbornu mapu s ciljem stvaranja pet novih izbornih mjesta u kojima bi republikanci imali podršku i tako zadržali kontrolu nad teksaškim Kongresom na izborima koji će biti održani sljedeće godine, na polovini tekućeg Trampovog mandata.

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.

  • Dobričanin: Veting od vrha do dna
    on 23/08/2025 at 12:08

    Proces izborne reforme će biti završen kada svi politički subjekti prestanu da razmišljaju o političkim agendama i svu energiju usmjere ka boljitku života građana Crne Gore. Fotelje su prolazne, ali ostaje narod koji je zapravo država, kazao je za Adria televiziju poslanik Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Vladimir Dobričanin.

  • "Prijatelji su tu da pomognu u teškim trenucima, vrijeme za konkretne projekte"
    on 23/08/2025 at 09:47

    Premijer Milojko Spajić sastao se sa potpredsjednikom Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministrom vanjskih poslova, Njegovim Visočanstvom šeikom Abdulahom bin Zajedom Al Nahjanom i zahvalio za svesrdnu pomoć prijatelja iz UAE, koji su ustupili vatrogasni avion tokom trajanja sezone požara. Kako je saopštio, time su konkretno doprinjeli jačanju crnogorskih vatrogasnih kapaciteta u zaštiti života, imovine i prirodnih resursa.

  • Odbornici Glavnog grada: Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda neophodno, ali i politički konsenzus
    on 22/08/2025 at 18:45

    Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda jedno je od ključnih komunalnih i ekoloških izazova Glavnog grada, ali i Crne Gore. Podgorica već decenijama funkcioniše sa postrojenjem koje ne zadovoljava potrebe, a odbornici vladajuće većine saglasni su da se mora pronaći trajno rješenje koje će štititi životnu sredinu i interese građana i Podgorice i Zete.

  • Vujović: Zloupotreba vjere i crkve trebalo bi najviše da smeta vjernicima
    on 22/08/2025 at 15:03

    “Čuvarima" svetinja iz doba litija očigledno ne smeta zlikovac u svetinji. Ta prevara i obmana svojevremeno iskazana kroz vješto upakovanu propagandnu parolu "Ne damo svetinje" je nekima bila jasna odmah, a valjda je sada i svima, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

  • DPS: Marković i Šćepanović nastavljaju da pokorno služe crkvenim velikodostojnicima
    on 22/08/2025 at 14:17

    Iz DPS Crne Gore rekli su da spomenik najozloglašenijem četničkom koljaču Pavlu Đurišiću nesmetano putuje od crkve do manstira, čime Crkva Srbije ponovo demonstrira silu i ismijava državu, a država nedvosmisleno pokazuje da je pred Crkvom Srbije kapitulirala. 

  • Evropski savez: Dok se spomenik zločincu slobodno šeta po Crnoj Gori Tužilaštvo i Policija su i dalje u "nesporazumu"
    on 22/08/2025 at 12:03

    Lideri Evropskog saveza, Damir Šehović, Ivan Vujović i Vatroslav Belan su se 17. avgusta, obratili Vrhovnom državnom tužiocu, gospodinu Markoviću i direktoru Uprave policije, gospodinu Šćepanoviću i pozvali ih da nakon početnih navodnih nesporazuma na liniji Tužilaštvo – policija sprovedu zakon i oduzmu spomenik posvećen ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, saopštili su iz tog saveza.

  • Konatar: Cijene stanova su nepodnošljive za građane, moramo formirati državni stambeni fond
    on 22/08/2025 at 10:08

    Građanski pokret URA ponovo će u Skupštini predložiti formiranje državnog stambenog fonda "Stan za sve" jer su cijene stanova nepodnošljivo visoke za građane Crne Gore, kazao je poslanik URA Miloš Konatar.

  • Božović i Kaluđerović podržali Jokovića za predsjednika SNP
    on 22/08/2025 at 09:46

    Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović saopštili su danas da su podržali su aktuelnog predsjednika te partije Vladimira Jokovića za predsjednika SNP.

  • Potpredsjednik Vlade UAE danas u Crnoj Gori na sastanku sa premijerom Spajićem
    on 22/08/2025 at 09:24

    Na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, potpredsjednik Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar vanjskih poslova Nj.E. šeik Abdulah bin Zajed Al Nahjan boraviće danas u posjeti Crnoj Gori. Planirano je da se Al Nahjan u 17.00 sati u Vili ‘Gorica’ sastane sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem, saopšteno je iz Vlade

  • Dragoslav Šćekić lider novog političkog pokreta?
    on 21/08/2025 at 19:30

    U susret Kongresu SNP-a 30. avgusta, u medijima se pojavila informacija da bi aktuelni potpredsjednik te stranke Dragoslav Šćekić mogao da bude lider novog političkog pokreta. Tu informaciju objavio je Portal Dan, pozivajući se na više izvora u toj stranci.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.

  • Podgorica: Elektronski zahtjev za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta
    on 23/08/2025 at 10:31

    Građanima je dostupan novi servis na portalu ePodgorica. Riječ je o elektronskom zahtjevu za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta u nadležnosti Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, saopšteno je iz Glavnog grada.

  • Luka Bar montira novu dizalicu
    on 23/08/2025 at 10:30

    U Luku Bar stigla je nova dizalica, koju je ta kompanija kupila nakon havarije izazvane elementarnom nepogodom kada su srušena sva tri pretovarna mosta a šteta, po nalazu vještaka, procijenjena na 13,5 miliona eura.

  • "Nismo postavili ultimatum, tražimo razgovor"
    on 23/08/2025 at 10:23

    Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera – danas je javno demantovala tvrdnje menadžmenta o navodnoj političkoj opstrukciji.

  • Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara
    on 23/08/2025 at 08:08

    Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.

  • Manjinski akcionari ŽICG traže hitnu reakciju države
    on 23/08/2025 at 06:56

    Manjinski akcionari Željezničke infrastrukture (ŽICG) ozbiljno su zabrinuti zbog obustave saobraćaja od otpravnika i dispečera vozova, čime je ugrožen nesmetan rad kompanije i nanesena ogromna šteta privredi i društvu u cjelini.

  • Manje troškova, više investicija
    on 23/08/2025 at 06:09

    Neophodno je da država nastavi sa dosljednim sprovođenjem strategije upravljanja javnim dugom, mjerama poreske politike, ali i da sprovede optimizaciju javne uprave, ocjenjuje ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući podatke o dugu Crne Gore. Prema Dokiću, veći razlog za brigu su visoka javna potrošnja i nedostatak investicija.  

  • Aerodromi obaraju rekorde: Opsluženo preko 2 miliona putnika, pripremaju narednu sezonu i hitne adaptacije
    on 22/08/2025 at 11:36

    Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili preko dva miliona putnika – što je najnoviji rekord. Poređenja radi, dvomilionitog putnika su, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra, saopšteno je iz te ustanove.

  • Čarapić: Projekat “Velje Brdo” je suprotan interesima građevinskih tajkuna
    on 22/08/2025 at 11:25

    Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kaže da cijene nekretnina u Podgorici kontinuirano rastu mimo tržišne logike, pa san mnogih mladih ljudi o kupovini svoje prve nekretnine u kojoj mogu da stvaraju porodicu postaje sve dalji.