STUDIJA

Djeca zena koje su izlozene velikom stresu tokom trudnoce imaju gotovo deset puta vecu vjerovatnocu da ce razviti poremecaj licnosti do 30. godine zivota, sugerise novo istrazivanje.

Cak i umjereni produzeni stres moze imati uticaja na razvoj djeteta i nastaviti se nakon rodenja djeteta.

Vise od 3.600 trudnica u Finskoj bilo je ispitivano o njihovom nivou stresa, a i njihova djeca su bila pracena. Psihijatri kazu da buduce majke moraju imati pristup podrsci za mentalno zdravlje.

Poznati su i drugi vazni faktori, kao sto su vaspitanje djece, finansijska situacija u porodici i traume koje su prozivjele u djetinjstvu, a koji bi mogli igrati neku ulogu.

Sta je poremecaj licnosti?

Poremecaj licnosti podrazumijeva da odredeni aspekti necije licnosti otezavaju zivot i njima i drugim ljudima. Oni mogu biti pretjerano anksiozni ili emocionalno nestabilni, naprimjer, ili paranoicni i antisocijalni.

Smatra se da poremecaji licnosti pogadaju otprilike jednu od 20 osoba. Vjerovatnije je da imaju druge probleme u vezi s mentalnim zdravljem, poput depresije ili problema s drogama i alkoholom. Kao i drugi mentalni poremecaji, i odgoj, problemi sa mozgom i geni mogu igrati ulogu u njihovom razvoju.

Sta je uradila studija?

Svakog mjeseca tokom trudnoce studija, koja je objavljena u casopisu British Journal of Psychiatry, trazila je od zena da odgovore na pitanja o njihovom nivou mentalnog stresa. Tacnije, morali su reci jesu li stalno bili pod velikim stresom, umjerenim stresom ili ga nijesu nikako imali.

Zene su zivjele oko Helsinkija u Finskoj, a njihove bebe rodene su izmedu 1975. i 1976. godine. Kada su ta djeca kasnije navrsila 30 godina, primijecene su neke od dijagnoza poremecaja licnosti, tj. ukupno ih je bilo 40, a sve su to bili teski slucajevi koji su ukljucivali cak i prijem u bolnicu.

Zasto je stres stetan?

Nije poznato kako stres kod trudnica moze povecati rizik od poremecaja licnosti, ali pretpostavljaju kako on dovodi do promjena u mozgu ili kao rezultat naslijedenih gena. Dosadasnja istrazivanja otkrila su takode vezu izmedu stresa u trudnoci i razvoja depresije, anksioznosti i sizofrenije.

Istrazivaci su pokusali sami da otkriju konkretne efekte stresa, kontrolisuci druge faktore poput psihijatrijske anamneze trudnica, da li su pusile tokom trudnoce i jesu li imale depresiju.

Sta se moze uciniti?

Profesorica Trudi Seneviratne rekla je da bi trudnoca mogla biti stresno vrijeme i da je majkama potrebna podrska.

“Ukoliko se stresa ne rijesite, postoji velika vjerovatnoca da ce se preliti i u postnatalni period. To je zaista osjetljiva stvar o kojoj treba razgovarati. Ne zelimo da roditelji misle da stete svojoj djeci, ali visoki nivo stresa utice na trudnice”, rekla je ona.

Kako se stres moze smanjiti tokom trudnoce?

Zene bi trebalo biti podrzavane kod kuce i na poslu tokom trudnoce i davati im strategije za suocavanje sa stresom, rekla je Seneviratne.

“Trebaju nauciti da se odmaraju, traziti podrsku i razgovarati s nekim o tome kako se osjecaju”, istakla je.

Preporucuje se i konzumiranje uravnotezene ishrane, prestanak pusenja i redovno spavanje.

STUDIJA

Istrazivanje koje je obuhvatilo vise od 400 hiljada odraslih osoba u Evropi utvrdilo je da je rizik rane smrti povecan kod ljudi koji su konzumirali dvije ili vise casa gaziranih pica zasladenih secerom ili vjestackim zasladivacima dnevno, objavljeno je u strucnom casopisu JAMA Internal Medicine.

“Nasi rezultati za zasladena gazirana pica pruzaju dodatne argumente za ogranicavanje njihove konzumacije i zamjene drugim zdravijim picima, po mogucnosti vodom. Sto se tice vjestacki zasladenih gaziranih pica moramo bolje prouciti mehanizme koji se skrivaju iza te veze i istrazivanja poput nasih, nadajmo se, podstaknuce te napore”, rekao je autor studije Nejl Marfi i dodao da mozda sama gazirana pica nijesu u korijenu problema.

Kao primjer naveo je kako konzumiranje velikih kolicina gaziranih pica moze biti znak uopsteno nezdrave prehrane.

Ispitanici su popunjavali upitnike o svojoj prehrani, stilu zivota, obrazovanju, pusenju, konzumaciji alkohola i fizickoj aktivnosti. Iz ispitivanja su iskljucene osobe koje su oboljele od karcinoma, srcanih bolesti i dijabetesa.

U istrazivanju je ucestvovalo tacno 451.743 osoba prosjecne zivotne dobi od 51 godine. Tokom 16 godisnjeg istrazivanja umrlo je 41.693 ispitanika.

Kad su naucnici proucili njihove podatke, uzeli u obzir faktore koji bi mogli povecati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pusenja utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili vise casa zasladenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 posto vece izglede od rane smrti u poredenju s onima koji su konzumirali manje od jedne case tih gaziranih pica mjesecno.

Oni koji su konzumirali dvije ili vise casa secerom zasladenih gaziranih pica dnevno imali su osam posto vece izglede od ranije smrti s onima koji su pili manje od case mjesecno, a oni koji su konzumirali dvije ili vise casa vjestacki zasladenih gaziranih pica dnevno imali su 26 posto vece sanse ranije umrijeti u odnosu na one koji su konzumirali manje od case vjestacki zasladenih gaziranih napitaka mjesecno.

“Oni koji su pili mnogo gaziranih pica imali su visi indeks tjelesne mase i imali su veci izgled da su pusaci. Statisticki smo uzeli u obzir u nasim analizama Indeks tjelesne mase, pusenje i druge rizike smrtnosti koji su mogli uticati na nase rezultate no veza je ostala. No ne mozemo iskljuciti mogucnost da su ti faktori uticali na nasa otkrica stoga ne mozemo tvrditi da su otkrivene veze uzrocno-posljedicne”, kazao je Marfi.