Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])
BRAZILSKI EKOLOG
Sljedeća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola.
Tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima prelazi sve granice zbog krčenja šuma.
Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina doprinosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.
To uključuje novi korona virus, koji je najverojatnije ‘skočio’ sa šišmiša na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizuje.
Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosisteme tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.
“Amazonija je ogroman rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću”, rekao je u razgovoru za AFP.
Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.
Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.
Trend se nastavlja i ove.
“Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude”, rekao je.
Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i groznice denga. “Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža”, kaže Lapola.
Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrsana u južnoj Aziji i Africi, prenosi portal Indeks.
Velika bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti “u najveći svjetski bazen korona virusa”, rekao je Lapola misleći na korona viruse generalno, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.
“To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno”, naglasio je.
“Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume”, tvrdi. “Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno.”
ISTRAŽIVANJE ITALIJANA
Italijansko istrživanje je pokazalo da je imunitet krda nerealistična taktika borbe protiv virusa korona.
Podaci ovog istraživanja dovode u pitanje strategiju nekoliko zemalja uključujući Švedsku koje nisu uvele karantin kao mjeru sprečavanja širenja pandemije.
Evropa je daleko od dostizanja nivoa izloženosti potrebnog za sticanje imuniteta krda, pokazalo je istraživanje italijanskog Instituta za političke nauke (ISPI). Belgija je na prvom mjestu liste jer je samo 6,2 posto stanovništva dosad zaraženo korona virusom. Švedska nije uvela karantin, a uprkos tome ima svega 2,5 posto populacije zaražene korona virusom. Šveđani su veoma daleko od 40 posto koje je obećao vodeći švedski epidemiolog.
“Čak i da su ove brojke potcijenjene za 50 posto, imunitet krda je fantazija. Niko ne zna šta će se dogoditi, moramo biti spremni, posebno za sezonu gripe koja počinje na jesen”, rekao je šef kompanije DiaSorin koja se bavi proizvodnjom testova na koronavirus za Evropu Karlo Rosa.
Kako bi se stekao imunitet krda, koronavirusom mora biti zaraženo više do 70 posto stanovništva, odnosno 28 puta više od trenutnog stanja u Švedskoj. Od pojave smrtonosne pandemije, Švedska je predvodila one koji su odlučili da ne uvedu karantin. Zbog toga je ova zemlja žestoko kritikovana nakon što je zabilježena veća smrtnost u odnosu na druge nordijske zemlje. U Švedskoj je dosad od korona virusa umrlo 3.313 ljudi, u Norveškoj 224, a u Finskoj 271.
Svjetska zdravstvena organizacija je takođe kritikovala strategiju imuniteta krda, piše Russia Today.
ISTRAŽIVANJE PSIHOLOGA
Najnovije istraživanje psihologije pokazalo je da pojedinci s povišenom neurotičnošću doživljavaju češće noćne more. Studija je objavljena u časopisu Sleep Science.
Noćne more mogu na različit način uticati na svakodnevni život čovjeka stvarajući strah od spavanja zbog iščekivanja noćnih mora ili poremećaj raspoloženja zbog dugotrajnih osjećaja koji su proizašli iz noćnih mora, piše Psypost.org.
Da bi istražili šta pridonosi tome, istraživači su uzeli u obzir nekoliko faktora. Cilj ove studije, objašnjavaju autori, bio je ispitati uticaj socio-demografskih varijabli i neurotizma ljudi na noćne more.
Internetsku anketu popunilo je 2.492 muškarca i žene u dobi od 17 do 93 godine. Sudionici su ispunili dio upitnika kako bi procijenili svoje noćne more, trenutno i u djetinjstvu.
Rezultati su pokazali da je oko 9% ispitanika prijavilo trenutne noćne more, a 18% more u djetinjstvu. Više od četvrtine (27%) sudionika koji su doživjeli noćne more navelo je da im se ponavljaju noćne more koje su se odnosile na događaje iz njihovog života.
Neurotizam je osobina ličnosti koja je najjače povezana s učestalošću noćnih mora i njihovim ponavljanjem. Žene su imale češće noćne more od muškaraca. Pronađen je i efekt dobi, pokazujući da je starija dob povezana s ponavljajućim noćnim morama. Istraživači zaključuju da faktori kao što su pol, starost i neurotičnost definitivno doprinose noćnim morama.
LJEKARI ZABRINUTI
Zdravstvene vlasti Njujorka upozorile su ove sedmice na slučajeve oboljele djece sa sindromima koje ljekari ne mogu potpuno objasniti, pošto su i u evropskim zemljama teško pogođenim novim korona virusom zabilježeni slučajevi neobične bolesti među najmlađima s mogućim vezama s kovid-19, pišu svjetski mediji.
Njujorške zdravstvene vlasti upozorile su na neobičnu i potencijalno ozbiljnu upalu kod 15 djece s mogućim vezama s bolešću kovid-19, piše Vašington post (The Washington Post).
Djeca starosti od dvije do 15 godina imala su povišenu temperaturu, sa simptomima sličnim kao kod Kavasakijeve bolesti (sindrom limfnih čvorova). Više od polovine imala je osip, bol u stomaku, povraćanje i dijareju, dok je manje od polovine djece imala respiratorne probleme.
Svi pacijenti navedeni u izvjtaju su primljeni na intenzivnu njegu i bila im je potrebna kardio ili respiratorna podrška, a petoro djece je stavljeno na respiratore, navodi Vašington post i ističe da nije bilo smrtnih slučajeva.
Britanske zdravstvene vlasti izdale su slično upozorenje u aprilu navodeći da je u Londonu i drugim regionima zabilježen rast broja djece različite dobi s višestrukim upalama koje su zahtjevale intenzivnu njegu.
Ljekari širom SAD su naglasili da je broj djece primljen u bolnice veoma mali i da velika većina njih zraženih novim korona virom pokazuje blage simptome, ako ih uopšte imaju, navodi Vašington post, ukazujući da ljekari kažu da su ispitivanja u radnoj fazi i da je moguće da upale kod djece možda ne izazva novi korona virus, već da je u pitanju neki drugi uzrok.
Misteriozni sindrom
Misteriozni sindrom sa simptomima toksičkog šoka ili Kavasakijeve bolesti je privukao pažnju posljednjih nedjelja pošto su se slični slučajevi pojavili u evropskim zemljama teško pogođenim korona virusom, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
U obavještenju zdravstvenih vlasti Njujorka je navedeno da pun spektar te bolesti kod djece nije poznat, podvlači list, dodajući da je od 15 mladih pacijenata, većina ili bila pozitivna na korona virus ili je testovima na antitijela ustanovljeno da je ranije bila inficirana.
Komesar za zdravstvo države Njujorka Hauard Zuker (Howard A. Zucker) rekao je da zdravstvene vlasti ispituju slučajeve slične Kavasakijevom sindromu kod djece i adolescenata u Evropi, što je bila i tema web seminara prošle nedjelje.
Izvještaji o bolesnoj deci s neobičnim sindromima u Njujorku su cirkulisali nekoliko dana, ali su, kako ističe njujorški list, u ponedjeljak, 4. maja, zdravstvene vlasti tog grada prvi put upozorili ljekare da paze na pacijente koji ih mogu imati.
Pedijatri su pozvali roditelje čija djeca imaju visoku temperaturu, osip ili stomačne bolove da odmah pozovu ljekare, zabrinuti da roditelji neće voditi svoju djecu u bolnicu zbog pandemije, piše Njujork tajms i ukazuje da dok se razmatra povratak u škole, zdravstveni stručnjaci kažu da mali broj neobičnih slučajeva ne bi trebalo da spriječi vlasti da ponovno otvore škole.
Više od 100 slučajeva u svijetu
Više od 100 slučajeva djece s neobičnom bolešću se pojavilo u najmanje šest zemlja, ističe Gardijan (The Guardian) ukazujući da ljekari u Francuskoj, Italiji, SAD, Španiji, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji ispituju upale kod djece.
Sindromi kod djece, kako navodi britanski list, liče na Kavasakijevu bolest s upalama krvnih sudova što kod djece izazva visoku temperaturu, osip na leđima, grudima i stomaku, crvenilo očiju, otoke ruku i stopala, kao i uvećanje limfnih čvorovima na vratu.
Kavasakijeva bolest je rijetka, ističe Gardijan. U SAD se ona godišnje dijagnostifikuje kod oko 3.000 djece, dok u zemlji ima 74 miliona djece mlađe od 18 godine.
Uzroci Kavasakijeve bolesti nisu poznati, mada su je neki istraživački članci povezali s virusnom zarazom, navodi list.
Ljekari navode da i dalje izgleda da su ozbiljna oboljevanja kao posljedica kovid-19 veoma rijetka kod djece. Ipak, kako navodi Gardijan, od početka pandemije, ljekari su primili pacijente s Kavasakijevom bolešću koja takođe imaju kovid-19. Prvi poznati slučaj je šestomjesečna beba u Kaliforniji koja je primljena u bolnicu sa simptomima Kavasakijeve bolesti, a dijagnostifikovan joj je i kovid-19.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je prošle nedjelje potvrdila da ispituje rijetku upalu kod djece.
Maria Van Kerhova (Kerkhova) iz SZO rekla je da postoje izveštaji o djeci u pojedinim evropskim zemljama s inflatornim simptomima, sličnim Kavasakijevom sindromu, ali da su ti slučajevi veoma rijetki.
Ona je rekla da je SZO pozvao globalnu mrežu kliničkih stručnjaka da budu na oprezu i obezbede sistematično prikupljanje informacija o djeci da bi se bolje razumjelo kakva se bolest javlja kod djece i obezbijedilo liječenje.
HOLANDSKI NAUČNICI
Tim holandskih naučnika tvrdi da su otkrili antitijela koja sprečavaju korona virusu da uđe u ljudske ćelije što bi zapravo moglo dovesti do razvoja lijeka.
Science Daily piše da je riječ o istraživačima iz Medicinskog centra Erasmus Univerziteta u Utrehtu i Harbur Biomeda (HBM). Naime, oni su saopštili da su identifikovali kompletno ljudsko monoklonsko antitijelo koje zapravo sprečava da koronavirus (SARS-CoV-2)prodre u ćeliju.
Rad je tačno nazvan “Ljudsko monoklonsko antitijelo koje blokira infekciju SARS-CoV-2”.
To otkriće je objavljeno na web stranici Nature Communications i ovo bi se moglo smatrati početnim korakom u razvoju potpuno ljudskog antitijela za liječenje ili sprečavanje bolesti COVID-19.
Koronavirus je svjetska pandemija koja se brzinom proširila i njime je globalno zaraženo više od 3,3 miliona ljudi, a preminilo više od 235.000.
Prema riječima koautora istraživanja Berend-Jana Boscha, neutralizirajuće antitijelo ima potencijal da zaustavi tok zaraze u zaraženoj osobi, pomoći “čišćenje” od koronavirusa ili zaštititi nezaraženu osobu koja bude izložena virusu.
“Ova karakteristika antitijela u unakrsnoj neutralizaciji veoma je zanimljiva i sugeriše da može imati potencijal u ublažavanju bolesti izazvanih korona virusima koji će nastati u budućnosti”, kazao je Jan Bosch.
Ono što je posebno važno istaći je činjenica da je antitijelo korišteno u ovom istraživanju potpuno ljudsko, što ustvari omogućava da se ubrzano nastavi razvoj lijeka i smanje potencijalne nuspojave povezane s imunitetom.
“Ovo je revolucionarno istraživanje. Potrebno je još mnogo rada da se procijeni efikasnost ovog antitijela, ali vjerujemo da naša tehnologija može doprinijeti rješavanju ove najhitnije potrebe javnog zdravlja i mi to nastojimo ostvariti slijedeći nekoliko drugih istraživačkih puteva”, kazao je ljekar Jingsong Wang, osnivač i izvršni direktor HBM-a.
Razlika između potpuno ljudskog antitijela i drugih antitijela je u tome što se druga antitijela prvo razvijaju u drugim vrstama prije nego što budu “humanizirana” kako bi se nakon toga mogla prenijeti i na čovjeka.
Istraživanje je provedeno korišćenjem H2L2 transgene mišije tehnologije, koja omogućava istraživačima da razviju humana antitijela bez testiranja na ljudima.
BRITANIJA
Ljekari su otkrili da neki pacijenti zaraženi koronavirusom imaju iznenađujuće nizak nivo kiseonika u organizmu, a da se ipak osjećaju dobro. Ova pojava zove se tiha ili srećna hipoksija i veoma je zastupljena kod pacijenata s infekcijom.
Misterija u kojoj pacijenti van životne opasnosti imaju nivo kiseonika toliko nizak da može izazvati nesvjesticu pa i smrt natjerala je ljekare da preispitaju osnovne principe biologije.
U pitanju je pojava koju nazivaju “tiha hipoksija” (ili srećna) i ona postavlja pitanje kako virus napada pluća i može li biti efikasnijih načina liječenja.
Zdrava osoba bi trebalo da ima zasićenje kisikom najmanje 95 posto, no ljekari izvještavaju da postoji veliki broj pacijenata na kliničkoj terapiji koji imaju nizak nivo s drastičnim slučajevima ispod 50 posto.
Ljekar iz bolnice u Mančesteru Majk Čarlsvort je rekao da bi ovakvo stanje moglo prouzrokovati i ozbiljnu hipoksiju. On je objasnio da ljudi koji imaju problema s manjkom kiseonika obično izgledaju izuzetno bolesno, što s nekim pacijentima koji su zaraženi koronavirusom nije slučaj.
“S upalom pluća ili plućnom embolijom ne bi sjedili u krevetu i razgovarali s nama. Ne razumijemo kako je ovo moguće, ne znamo da li je riječ o oštećenjima organa koja ne možemo otkriti i ne razumijemo kako tijelo to nadokanđuje”, rekao je Čarlsvort.
Konvencionalna medicina kaže da obično pacijenti kojima zasićenje kiseonikom spadne ispod 75 posto gube svijest, no sada to nije slučaj.
“Intrigantno je vidjeti toliko ljudi koji dolaze u bolnicu i hipoksični su. Ovu pojavu obično ne bismo vidjeli kod gripa ili upale pluća, ovo je mnogo dublje i primjer je nenormalne fiziologije koja nam se događa pred očima”, rekao je savjetnik za njegu i anesteziju u Mančesteru Donatan Benard-Smit.
Gardian piše da postoje i novi dokazi o utiecaju COVIDA-19 na zgrušavanje krvi. Nekoliko kliničkih ispitivanja je pokušalo da sazna može li sredstvo za razrjeđivanje krvi spriječiti ili liječiti komplikacije uključujući respiratorne probleme i nizak nivo kiseonika u krvi.
KINESKI NAUČNICI
Kineski naučnici tvrde da korona virus nikada nećemo potpuno iskorijeniti, čime su se pridružili sve većem broju svjetskih stručnjaka koji kažu da će se virus vraćati sezonski, poput gripa.
Kako piše Bloomberg, kineski naučnici tvrde da je malo vjerovatno da će korona virus nestati na način kako je njegov “stariji brat” SARS nestao prije 17 godina, budući da se prenosi među ljudima bez da izaziva pojavljivanje simptoma kod svih. Upravo ova grupa asimptomatskih pacijenata čini obuzdavanje epidemije puno težim, objavili su kineski naučnici na brifingu u Pekingu.
Kod SARS-a su zaraženi imali jako teške simptome. Jednom kada su stavljani u karantin, bolest je prestala da se širi. Suprotno tome, u Kini se i dalje pojavljuje sve više asimptomatskih slučajeva korona virusa, iako je epidemija dovedena pod kontrolu.
“Ovo će biti epidemija s kojom ćemo živjeti još jako dugo”
“Ovo će biti epidemija s kojom ćemo živjeti još jako dugo vrijeme i vjerovatno će se pojavljivati sezonski”, kazao je Jin Qi sa kineske Akademije medicinskih nauka.
Među naučnicima širom svijeta stvara se konsenzus da će virus biti jako teško potpuno uništiti i to uprkos strogim mjerama i karantinima širom svijeta, koji su zaustavili ekonomiju. Neki čak pozivaju da se dopusti da se virus kontrolirano širi među mlađom populacijom kako bi se stekao “imunitet krda”, dok neki, poput Švedske, odbijaju da uvedu stroge mjere i karantine.
I američki stručnjak Entoni Fauci kaže da će se korona virus vjerovatno vraćati sezonski.
Kineski naučnici takođe tvrde da nema dokaza da će se zaraza usporiti tokom ljeta.
“Virus je osjetljiv na toplotu, ali tek kada je izložen temperaturi od 56 stepeni duže od 30 minuta. Vrijeme neće biti toliko toplo. Globalno gledajući, šanse da će se broj zaraženih drastično smanjiti tokom ljeta su vrlo male”, kaže šef odjeljenja zaraznih bolesti Univerzitetske bolnice u Pekingu Vang Gikviang.
NJEMAČKI VIROLOG
Njemački virolog Kristijan Drosten objasnio je u svom podkastu kada je rizik od zaraze virusom najviši, odnosno kada osobe kod kojih je potvrđena bolest kovid-19 najviše prenose zarazu.
U Kini je već ranije objavljeno istraživanje epidemiološkog modeliranja. Istraživači su ustanovili kada su pacijenti s koronom najviše zarazni. Prema ovom istraživanju, koje je vodio Gabriel Leung sa Univerziteta Hong Kong, 44 posto prenosa zaraze dešava se prije pojave simptoma, prenosi Heute.
Statistički podaci pokazuju da gotovo polovina svih oboljelih od kovida-19 zaraze oni ljudi koji još nisu razvili simptome na koron avirus. Ovi podaci važni su kako bi se bolje razumjeli mogući načini zaraze, ističe njemački virolog Drosten.
Prema Drostenovim analizama, čak se može utvrditi i dan u kojem pacijent najviše prenosi zarazu.
“Vrhunac aktivnosti infekcije, to jest najinfektivniji dan u toku bolesti, jeste dan prije pojave simptoma”, rekao je virolog.
On dodaje i kako zaražena osoba nije zarazna tokom čitavog trajanja bolesti, odnosno perioda inkubacije. Sedam dana nakon pojave simptoma, kaže Drosten, zaraženi ne predstavlja rizik za druge ljude.
TESTIRAJU U FRANCUSKOJ
Francuski naučnici planiraju da testiraju nikotinske flastere na pacijentima koji imaju korona virus i zdravstvenim radnicima na “prvoj borbenoj liniji”, nakon što je studija pokazala da pušači mogu biti mnogo manje izloženi riziku od zaraze virusom.
Studija u velikoj pariskoj bolnici sugeriše da supstance u duvanu – možda nikotin – potencijalno mogu sprečavati pacijente koji puše da dobiju Kovid-19, piše Gardijan.
Klinička ispitivanja nikotinskih flastera čekaju odobrenje francuskih zdravstvenih vlasti. Naučnici su, ipak, insistirali da ne podstiču stanovništvo na pušenje, koje nosi druge potencijalno fatalne rizike po zdravlje i ubija 50 odsto pušača.
Iako nikotin možda može zaštiti one koji ga konzumiraju od virusa, pušači koji se zaraze često razvijaju ozbiljnije simptome zbog toksičnog dejstva duvanskog dima na pluća, kažu oni.
Tim u bolnici Piti-Salpetrier ispitivao je 480 pacijenata koji su bili pozitivni na virus, od kojih je 350 hospitalizovano, dok je ostatak sa manje ozbiljnim simptomima pušten kući. Utvrđeno je da je od onih koji su primljeni u bolnicu, čija je srednja dob 65 godina, samo 4,4 odsto bili pušači. Među onima koji su pušteni kući, sa prosječnom starošću od 44 godine, pušilo je 5,3 odsto.
Ruski opozicionar i bivši svjetski šahovski prvak Gari Kasparov izjavio je da su ga sigurnosne službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Litvanije upozorile da mu je život u opasnosti, na osnovu praćenja navodne zavjere protiv kritičara Kremlja koji žive izvan Rusije, prenosi danas Reuters.
Predsjednik francuskog Senata Žerar Larše danas je ponovo izabran na čelo Gornjeg doma parlamenta ali ga ovog puta čeka novi izazov - novoosnovana grupa ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje, prenio je pariski list Mond.
Ukrajina se nije nimalo približila pregovorima sa Rusijom, a Evropljani nastavljaju da ometaju nastavak dijaloga, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela agencija TASS.
Redovni profesor Univerziteta Crne Gore Dragan Koprivica ocijenio je da je prof. dr Irena Orović, aktuelna prorektorka i redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta, najbolji kandidat za novog rektora UCG, ističući njene naučne reference, akademsko iskustvo i profesionalne kvalitete.
Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 104 usd, budući da su nove poruke iz Vašingtona ponovo raspirile strahovanja od dugotrajnog zastoja u američko-iranskim pregovorima, zasjenivši znakove oporavka isporuka s Bliskog istoka.
Ukrajinska vojska saopštila je na društvenim mrežama da je Rusija tokom dana na Ukrajinu lansirala 97 dronova.
Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).
Glavni tužilac Ujedinjenih Arapskih Emirata je naložio istragu napada nožem kopilota na pilota aviona kompanije Flaj Dubai (flydubai) u srijedu iz Dubaija za Tel Aviv.
Helikopter za pružanje medicinske pomoći srušio se kod ostrva Kataline blizu Los Anđelesa, kada je dvoje ljudi poginulo, a dvoje povrijeđeno i prebačeno u bolnicu dok se jedna osoba vodi kao nestala, javile su jutros vlasti.
Dr Teodora Stanković, naučna saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore, dobitnica je međunarodne nagrade namijenjene mladim istraživačima za 2026. godinu — RSA & Routledge Early Career Award.
Liga nacija - remi Grčke i Holandije
Treće kolo Evrolige
Tokom dva dana protesta uhapšeno je više od 1,2 hiljade ljudi, a u neredima su povrijeđena 83 policajca
Na sastanku učestvovali predstavnici zemalja Zapadnog Balkana, EU članica i evropska komesarka Marta Kos
Italijan Paolo Nikolato više pričao o problemima u svojoj selekciji, nego o Crnoj Gori
Vrijeme pripreme: oko 30 minuta, uz približno sat vremena narastanja tijesta Vrijeme pečenja: oko 20–25 minuta po plehu
Slučaj Pajk, čije je planirano pogubljenje već bilo predmet medijski praćene pravne borbe, otvorio je brojna pitanja
Mladi crnogorski fudbaleri odigrali neriješeno sa Sjevernom Makedonijom
Crna Gora od prošle godine ima status posmatrača u Iberoameričkoj asocijaciji javnih tužilaštava Na dvodnevnom skupu u Kusku razmatrane aktivnosti specijalizovanih tijela i pravci daljeg djelovanja Asocijacije
Iz DPS-a tvrde da aktuelni predsjednik Opštine više nema podršku odbornika vlasti i da se u Vladi razmatra scenario uvođenja prinudne uprave
Iz Kluba odbornika DPS Danilovgrad ističu da činjenica da je Skupština opštine odgođena i to drugi put u roku osam dana, usljed nedostatka kvoruma, ukazuje na očiglednu krizu vlasti, prouzrokovanu potrebom vladajućih partija da zakuče još koje mjesto po dubini.
Dok poslanici opozicije u emisiji "Argumenti" na TVCG optužuju parlamentarnu većinu da svojim udarima na zakone stvara političku krizu koja remeti evropski put, poslanici vlasti smatraju da ćemo uspjeti da zatvorimo poglavlja do kraja godine ako opozicija pokaže razum i izbjegne podjele.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Evropska unija vjeruje u Crnu Goru kao u 28. članicu, te da ima podršku Unije. Na pitanje RTCG da li tenzije između vlasti i opozicije mogu ugroziti plan da do kraja godine zatvorimo sva poglavlja, Fon der Lajen kazala je da je Crna Gora predvodnica u regionu i da vjeruje da možemo uspjeti u tom cilju, ali da je neophodna kontinuirana politička stabilnost.
Vlada Crne Gore usvojila je danas Informaciju o potrebi nabavke opreme za uspostavljanje sistema upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla, čija je procijenjena vrijednost oko 2,2 miliona eura.
Crna Gora želi da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije. Spremni smo da završimo posao i da članstvo pretvorimo u novu razvojnu šansu za Crnu Goru i sve njene građane, poručio je predsjednik Jakov Milatović.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je kazao da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, te da imaju dokumentaciju koja opravdava njihove zahtjeve. Istakao je i da ne usporavaju pretpristupni proces Crne Gore, već da se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo i precizno utvrditi da li su ispunjena.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se sa saveznim ministrom vanjskih poslova Njemačke Johanom Vadefulom, pri čemu je potvrđena snažna podrška Berlina evropskoj integraciji Crne Gore i nastavku intenzivne bilateralne saradnje.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Crna Gora možda neće stići da na vrijeme, radi pristupanja EU, prevede sve zakone Evropske unije, a Evropska komisija razmatra mogućnost privremenog odstupanja od pravila, uključujući da Podgorici dozvoli da koristi neki od zvaničnih jezika EU kao pomoć, piše danas briselski Juronjuz, dodajući da bi najočigledniji bio hrvatski.
Crna Gora je najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i ima šansu da u narednih nekoliko mjeseci zaključi pregovarački proces, kazao je potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ističući da je važno da rezultati zemalja koje napreduju u reformama budu prepoznati.
Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).
Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.
Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.
Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.
Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.
Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.
Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.