Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SKOK DIONICA

Vrijednost imovine izvršnog direktora Tesle, Elona Muska, prerasla je imovinu biznismena Vorena Bufeta i time je postao sedma najbogatija osoba na svijetu.

Muskovo bogatstvo naraslo je 6,07 milijardi dolara, objavio je Bloomberg News, nakon rasta dionica od 10,8 odsto tog proizvođača električnih automobila.

Vrijednost Buffettove imovine je smanjena ranije ove sedmice kad je u humanitarne svrhe donirao približno 2,9 milijardi dolara vrijednih dionica konglomerata Berkshire Hathaway za četiri humanitarne organizacije i fondaciju Bila i Melinde Gejts, prenosi B92.

To je posljednji, ali ne i najveći doprinos u sklopu njegovog plana da razdijeli svoje bogatstvo.

Osnivač Amazona Džef Bezos najbogatiji je čovjek na svijetu sa 179 milijardi dolara, a suosnivač Majkrosofta Bil Gejtes je drugi sa 116 milijardi.

Dionice Tesle skočile su 500 odsto tokom protekle godine nakon što je kompanija povećala prodaju Modela 3.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PREDMET SPORA

Urođeničko stanovništvo Kolumbije i Ekvadora prešlo je dug put preko Tihog okeana oko 1200. godine nove ere, došavši do ostrva u istočnoj Polineziji, sa čijim su narodima održavali blizak kontakt tokom više decenija, potvrdili su naučnici.

Interakcija između domaćeg stanovništva Južne Amerike i Francuske Polinezije dugo je bila predmet spora u naučnim krugovima.

Jedan dio akademske zajednice smatrao je da se kontakt između ovih naroda dogodio prije nego što su Evropljani došli u Južnu Ameriku, dok su drugi smatrali da se to nije dogodilo i ukazivali na studije u kojima se došlo do drugih zaključaka. 

Osim toga, protivnici ove teorije su isticali da su dvije grupe udaljene hiljadama kilometara otvorenog okeana, iako je 1947. godine jedan norveški istraživač prešao iz Južne Amerike u Polineziju u čamcu kako bi pokazao da je moguće da susret ovih naroda zaista dogodio.

Nova studija koju je sproveo Aleksander Joanidis sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji sa saradnicima potvrdila je teoriju o kontaktu između autohtonog stanovništva Južne Amerike i Polinezije prije dolaska Evropljana.

Ovaj tim je analizirao genetski materijal preko 800 pripadnika indigenih naroda koji žive u oblaskom dijelu Južne Amerike i Francuskoj Polineziji, otkrivši iste DNK sekvence među njima, što znači da potiču od istih predaka. U jednom trenutku u istoriji ovi narodi su susreli i razmnožavali, a statističke analize su potvrdile da se taj događaj desio oko 1200 godine nove ere. Tim je takođe uspio da locira izvor DNK među Indijancima u savremenoj Kolumbiji, prenio je BBC.

Ranije slične studije uglavnom su bile fokusirane na Uskršnje ostrvo, s obzirom na to da ono predstavlja naseljeno polinežansko ostrvo koje je najbliže Južnoj Americi. Međutim, nova studija objavljena u časopisu “Priroda” (“Nature”) ukazuje na to da se prvi kontakt dogodio na jednom od ostrva u istočnoj Polineziji.

Simulacije pokazuju da je stanovništvo iz Ekvadora i Kolumbije došlo do Polinezije, i to najvjerovatnije do juga Ostrva Markiz, nakon arhipelaga Tuamotu. Oba ova arhieplaga nalaze se u centru regije u kojoj su istraživački pronašli genetski materijal nativnih Amerikanaca iz Kolumbije.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U ITALIJI

U italijanskoj bolnici “Bambino Đezu” uspešno je izvedena operacija kojom su razdvojene dvije sestre, sijamske bliznakinje iz Centralnoafričke republike. One su bile povezane lobanjom, vratom, i imale su zajednički najveći dio sistema vena glave, javlja agencija Ansa.

Takva operacija je izvedena prvi put u Italiji, a po svoj prilici i u svijetu. Izvedena je iz tri puta. Sestre su definitvno razdvojene 29. juna, dobro se osjećaju i smještene su u odvojenim krevetima, saopšteno je iz bolnice.

Operaciju je izveo tim od 30 specijalista i tehničkog medicinskog osoblja.

Da bi bolje planirali i izveli veoma komplikovanu i opasnu operaciju ljekari su napravili 3D kopiju lobanje.

Najteži dio operacije je bilo razdvajanje krvnih sudova glave koji su bili spojeni na više mjesta.

Bliznakinje su poreklom iz Centralnoafričke republike, odakle ih je dovela u Rim prije dvije godine, odmah po rođenju, direktorka klinike Mariela Enok.

Prema saopštenju iz bolnice, djevojčice, iako imaju mnogo zajedničkog, kao ličnosti se veoma razlikuju.

Inače, prije operacije kojom su razdvojene da bi mogle da vide jedna drugu koristile su sistem ogledala.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U NJEMAČKOJ

Psi tragači mogu pronaći skriveni eksploziv ili drogu, a sada Njemačka vojska i Fondacija veterinarskih fakulteta u Hanoveru, obučavaju različite pasmine za otkrivanje koronavirusa kod ljudi.

DW piše da se vojni psi tragači obučavaju u Centru za obuku pasa u gradu Ulmenu kako bi u ljudskoj pljuvački mogli detektovati koronavirus.

U obuci učestvuje ukupno deset pasa – njemačkih ovčara, španijela i retrivera koji “njuše” uzorke zaraženih ljudi.

Ideja za projekt pojavila se budući da ovi psi ne samo da mogu otkriti eksploziv ili drogu iz molekularnog sastava mirisa, već i osjetiti razne vrste tumora i hipoglikemiju kod dijabetičara.

Njemački istraživači, uključeni u ovo istraživanje, optimistični su i očekuju na kraju pozitivan ishod projekta.

Iz Centra za obuku pasa kazali su da sve ide po planu i da se projekat sprovodi uspješno, napominjući da će dosta konkretnije rezultate imati u narednih nekoliko sedmica.

Najmanje 300 njemačkih vojnih pasa širom svijeta koristi se za otkrivanje eksploziva, droga i minskih sredstava.

Ipak, kako su pokazale dvije naučne studije, postoji rizik da se i psi inficiraju budući da, iako u dosta rijetkim slučajevima, kućni ljubimci se takođe mogu zaraziti virusom preko ljudi.

Osim u Njemačkoj, pse u još nekim zemljama kao što su SAD, Finska i Velika Britanija, obučavaju za otkrivanje COVID-19. Osim putem pljuvačke, virus se može detektirati i pomoću urina i znoja.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.