ITALIJA

Flora i fauna u venecijanskim kanalima se nije promijenila već se promijenila samo naša šansa da je konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje zapljuskuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.

Morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.

U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkava hiljade brodica, taksija, vaporeta, gondola ni privatnih brodica.

Prigoda je to za Mangonija, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.

“Sediment se zadržava na dnu, pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine. Zahvaljujući tim promjenama možemo posmatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže i pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio tako bistro more.

“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u istorijskom središtu grada, jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže Mangoni.

“U Veneciji se nisu smanjili samo saobrćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske nauke (ISMAR-CNR).

Tvrdi da je u kanalima u istorijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.

“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo se mnogo raznolikije i zanimljivija je nego što biste pomislili. S obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.

Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u istorijskom središtu.

“U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih češće možemo opaziti i u laguni, osobito u nekim dijelovima godine kada ih vjerojatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima promet kanalima vrlo intenzivan, pa je vrlo moguće da stradaju od propelera”, Objašnjava Sigovini.

Kako je kazao Mangoni, čovjek ima utisak da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom.

Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema, jer smatra da mjere ograničenja neće dugoročno popraviti stanje u laguni.

POZNATI FRANCUSKI KUVAR

Poznati francuski kuvar Alen Dikas koji je od vlade zatražio “djelimično otvaranje odgovornih restorana”, ocijenio je da je trenutno bezbjednije jesti u restoranu nego kod kuće.

“Danas je bolje jesti u restoranu koji preduzima mjere opreza nego kod kuće, gdje morate da idete u supermarket gdje svi dodiruju voće i ne nose maske”, rekao je Dikas za Frans pres.

Kuvar koji ima 17 Mišlenovih zvjezdica je poslije jučerašnjeg sastanka ugostitelja s predsjednikom Emanuelom Makronom rekao da će restorani “poboljšati sanitarnu bezbjednost”.

“Vlada je saslušala predlog. Potrebno je da se razmotri, ali je jasno da je vlada primila to k znanju”, naveo je Dikas.

Prema njegovim riječima, francuski restorani bi mogli ponovo da se otvore “između 2. i 20. juna” ako pandemija korona virusa oslabi.

Vlada je saopštila da će odluka o otvaranju biti donijeta krajem maja.

BENKSIJEVO DJELO?

Mural uličnog umjetnika Benksija “Devojka sa probušenom bubnom opnom”, upotpunjen je zaštitnom maskom, u skladu sa novim okolnostima i pandemijom koronavirusa.

Djelo je inspirisano čuvenom slikom Johanesa Vermera “Devojka sa bisernom minđušom”, i naslikano je 2014. godine na bočnoj strani jedne zgrade u Bristolu.

Pretpostavlja se da je Benksi sam dodao ogromnu masku muralu.

Prošle nedjelje Benksi je na nalogu na Instagramu podijelio svoje najnovije umjetničko djelo – seriju crteža s pacovima u sopstvenom kupatilu.

Napisao je: “Moja žena mrzi kada radim kod kuće.”

Pravi identitet Benksija nije poznat i godinama je predmet nagađanja, ali opšte je prihvaćeno da je Bristol njegov rodni grad.

UTICAJ PANDEMIJE

Pandemija virusa korona pomogla je poslovanju Netflixa, američkog video streaming servisa, koji je u prvom kvartalu ove godine zabilježio novih 15,8 miliona pretplatnika, što je najveći kvartalni rast u istoriji kompanije.

Netflix je u prvom kvartalu imao prihod od 5,77 milijardi dolara, što je za 1,25 milijardi više nego u prvom kvartalu prošle godine. Ukupan broj pretplatnika širom svijeta sada iznosi oko 182 miliona.

Rast servisa je evidentan, posebno imajući u vidu svjetsku krizu koja većinu građana tjera da ostanu kući više nego što bi htjeli.

Takva radikalna promjena u ponašanju ljudi, a time i Netflixovih potencijalnih korisnika tjerala na zaključak da će doći do porasta u broju pretplata na Netflix i slične servise. Ipak, također je uzeta u obzir i realna opcija povećanog broja isključivanja s obzirom na gubitak posla i smanjenja plata.

Stručnjaci su predviđali da bi Netflix mogao dobiti dodatnih 775.000 pretplatnika na tlu SAD-a i Kanade te 7,2 miliona pretplatnika u ostatku svijeta.

Ipak, Netflix je prijavio rast pretplata od respektabilnih 15,77 miliona naloga.

Netflix je svoje dioničare upozorio da će rast najvjerovatnije usporiti u narednim kvartalima, te da će slabljenje dolara utjecati na kasniju dobit.

Najgledaniji sadržaji na Netflixu u prvom kvartalu bili su dokumentarna serija “Tiger King: Murder, Mayhem and Madness”, reality šou “Love Is Blind” i film “Spenser Confidential”.

KRALJICA SLAVI ROĐENDAN

Britanska kraljica Elizabeta Druga danas diskretno obilježava rođendan bez tradicionalne počasne paljbe koju smatra “neprikladnom” usred epidemije korona virusa.
Kraljica danas puni 94 godine.

Ovo je prvi put u njenih 68 godina vladavine da kraljičin rođendan neće biti obilježen na uobičajeni način, ali zato će takođe prvi put njena proslava biti održana onlajn.

Očekuje se da će britanska kraljica imati video-ćaskanje sa svojim kraljevskim rođacima, kao oblik virtuelne zabave, prenosi The Sun, a njeni saradnici će se postarati za to da razgovori ostanu privatni.

Drugi članovi kraljevske porodice neće se danas pridružiti zbog mjera restrikcije koje je uvela vlada, ali su kraljici uputili čestitike preko društvenih mreža.

Princ Vilijam ranije je rekao da članovi porodice koriste program Zoom kako bi bili u kontaktu sa svojih različitih mjesta za izolaciju.

Princ Čarls je u Škotskoj, princ Viliam je u Norfoku, dok princ Hari sada živi u Los Anđelesu.

Rođendan kraljice se do sada svake godine obilježavao počasnom paljbom u Londonu i u Vindzoru, oko 40 kilometara udaljenom od glavnog grada.

STRUČNJACI OBJAŠNJAVAJU

Ako imate neprijatne snove dok traje pandemija, niste jedini. Korisnici društvene mreže Tviter počeli su da dijele svoje snove u toku pandemije pod heštegom #pandemicdreams.

Prema mišljenju stručnjaka, ovi kriptične objave su normalne. Način našeg mozga da razumijemo stresne informacije koje primamo tokom dana mogu se manifestovati u noćnim morama.

Ljudi sanjaju ili bizarne situacije, ili manje stresne događaje.

Istraživači još uvek ne znaju zašto sanjamo, rekao je Džejson Elis, profesor psihologije na Univerzitetu Nortambrija i direktor Centra za istraživanje spavanja Nortambrija. Ali postoji nekoliko teorija.

“Postoji evoluciona teorija koja kaže da koristimo snove da isprobamo različite scenarije u sigurnom okruženju, ono što bi moglo da predstavlja izazov ili prijetnju na javi”, rekao je Elis za CNN.

Još jedna hipoteza je ideja konsolidacije pamćenja, dodao je on, koja ukazuje na to da kada sanjamo, informacije koje smo prikupljali tokom dana unosimo ili da stvorimo nove uspomene ili sortiramo nepoznate informacije u postojeće znanje koje obaveštava naše rezonovanje.

“Kada posmatramo mozak ljudi dok spavaju, zapravo možete vidjeti razlike između toga kada sanjaju i kada to ne rade. I sigurno možemo vidjeti da se moždana aktivnost mijenja kao funkcija sna”, rekao je Elis.

Postoji još jedna teorija snova – teorija regulacije raspoloženja – koja kaže da su snovi za rješavanje problema kroz emocionalna pitanja koja doživljavamo.

Stres pandemije – sa porodicom, poslom i mentalnim nevoljama – može rezultirati snovima koji su podjednako uznemirujući, jer snovi ne samo da nam mogu pomoći da se nosimo sa situacijom, već i odražavaju stvarnost.

Živi snovi mogu poslužiti kao mehanizmi za prevazilaženje ili način na koji naš mozak obrađuje nove okolnosti.

Ti se snovi uglavnom javljaju tokom REM faze – ili brzog kretanja oka – spavanja, naše najdublje faze sna koja se javlja u intervalima tokom noći i koju karakterišu brzi pokreti očiju, više sanjanja i tjelesnih pokreta, te brži rad srca i disanje.

“Dakle, snovi puni fantastičnih situacija, okolnosti i radnji o kojima ljudi izveštavaju [na Tviteru] vjerovatno su prilično zasnovani na REM-u”, rekao je Elis.

Ono što je čudno u nekim od naših pandemskih snova nije samo njihov sadržaj ili činjenica da ih imamo.

To je ono što ih se sjećamo, što nije tipično – obično bismo većinu svojih snova zaboravili nedugo nakon buđenja tokom dana.

“Više alkohola obično umanjuje sjećanja na snove. Ali češća konzumacija alkohola može nas i češće probuditi tokom one duboke faze sna u kojoj su naši mozgovi najaktivniji, pa tako brže zaboravljamo snove”, rekao je Elis.

Gledanje popularnih i omiljenih TV emisija sa uzbudljivim pričama izgleda kao dobra ideja za zabavu dok boravimo u zatvorenom. A mi takođe možemo da osjetimo potrebu da budemo u koraku sa vijestima od trenutka kada se probudimo dok ne odemo na spavanje.

Ali, radeći ove stvari satima prije spavanja, može doprinijeti nemirnoj noći koja je pred nama.

“Znamo da kada neko ne spava jako dobro, to stvara nevjerovatan rizik za razvoj depresije u budućnosti ili razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja u budućnosti”, rekao je Elis

“Dakle, mislim da je ono što sada moramo da učinimo usredsređivanje na spavanje ljudi kako bismo pokušali da spriječimo mnoge psihološke bolesti koje će se pojaviti za devet, 10 mjeseci”, zaključuje za CNN.

MAMA PO PRVI PUT

U Univerzitetskoj bolnici u Lagosu, u Nigeriji, 68-godišnja žena je rodila blizance.

I izjavi za novinsku agenciju Nigerije (NAN), prof. Vasiu Adejemo, predsjedavajući Odbora za medicinsko savjetovanje za vantjelesnu oplodnju rekao je da je porodilja bila trudna prvi put.

Adejemo je rekao da je porođena 14. aprila carskim rezom.

ZBOG SENZACIONALIZMA

Princ Hari i njegova supruga Megan najavili su danas da više neće sarađivati sa nekoliko britanskih tabloida zbog senzacionalističkih i lažnih priča.

Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa su u pismu urednicima časopisa San, Dejli Mejl, Dejli Ekspres i Derjli Miror poručili da ne žele da budu “valuta za zaradu i izobličene priče” tabloida.

Oni su priče tih tabloida nazvali “iskrivljenim, lažnim i napadnim”, te da su zasnovane na tračevima poznanika i potpunih stranaca.

U pismu, koje je danas objavljeno, navodi se da bračni par ne želi da sarađuje sa novinama, ali da vjeruju da je sloboda štampe kamen temeljac svake demokratije.

Princ Hari, unuk kraljice Elizabete Druge, oženio se 2018. godine američkom glumicom Megan Markl.

Hari je dugo imao loš odnos sa medijima, koje je krivio za pogibiju svoje majke.

Taj odnos dodatno je pogoršan otkako je upoznao Megan jer je pritisak javnosti pojačan.

Zbog pritiska novinara oni su odlučili da se povuku, da finansijski budu nezavisni i da prestanu da djeluju kao viši članovi britanske kraljevske porodice.

Hari i Megan više neće koristiti nazive njegovo i njeno kraljevsko visočanstvo ali su ih zadržali, ostavljajući mogućnost da možda promjene mišljenje i vrate se kasnije.

TAJLAND

Na Tajlandu je pronađen najveći broj gnijezda rijetke džinovske kožaste kornjače za dvije decenije, na plažama na kojima nema turista zbog pandemije virusa korona, saopštili su ekolozi.

 “Od novembra prošle godine pronađeno je 11 gnijezda, što je najveći broj u proteklih 20 godina”, rekao je Kongkiat Kitivatanavong, direktor Pomorskog biološkog centra Puket, a prenosi Tanjug.

On je istakao da je to veoma dobar znak, jer su mnoge lokacije za polaganje jaja uništili ljudi, pa takva gnijezda nijesu pronađena u posljednjih pet godina, prenosi Rojters.

Dodao je da prošle godine nije bilo tako mnogo gnijezda, jer su kornjače pod velikim rizikom da ih ubije ribolovačka oprema ili ljudi koji dolaze na plaže. Džinovska kožasta kornjača je najveća morska kornjača na svijetu.

Ta vrsta je na Tajlandu ugrožena, a na svjetskom nivou je na listi ranjivih vrsta.

MEKSIKO

Krokodli su u Meksiku prvi put nakon nekoliko decenija izašli na plaže, jer su se ljudi povukli zbog epidemije korona virusa, od koga je u toj zemlji zaraženo 5.800 ljudi, a umrlo skoro 450.

“Kada ljudi nema više, krokodilima se dobro piše”, prenose meksički i američki mediji.

Popularna destinacija za ekoturizam, laguna na plaži Ventanila, dom je u kome krokodili obično većinu vremena provode sakrivajući se od posjetilaca iz svih krajeva Meksika kako bi ih snimili sa turističkih brodića, navodi Meksiko njuz dejli.

Ali sada kada su se turisti povukli, krokodili se sve češće vide, a jedna od fotografija na kojoj je pet krokodila obišla je američki kontinent.

Krokodili su jedno vrijeme bili ugrožena vrsta zbog lova i nezakonite trgovine.

Krokodili koji žive u slanoj vodi imaju životni vijek i do 70 godina. Oni rastu čitavog života, pa mogu dostići dužinu do sedam metara.

Meksički krokodili manji su od ostalih, do nešto preko četiri metra.

Po izgledu sličan je američkom i kubanskom krokodilu, ali je tamniji od njih.