U PROBLEMIMA SU

Fejsbuk ima problem od 52 milijarde dolara.

aime, iako kompanija ima vise novca od skoro svih americkih firmi, zvanicni Vasington se toliko “naostrio” na lidera drustvenih mreza da mu to predstavlja prepreku pri velikim akvizicijama, objavio je CNBC.

Za Dejvida Venera, finansijskog direktora i Marka Cukerberga, osnivaca najpopularnije drustvene mreze, tolika kolicina kesa predstavlja fascinantan problem.

Fejsbuk ne isplacuje dividende akcionarima, ali bi cak i na dodavanje dividende od dva procenta njegovim ionako vrijednim dionicama bilo utroseno samo 11 milijardi dolara godisnje.

U meduvremenu, Fejsbuk je zapravo usporio tempo otkupa svojih dionica ove godine, nakon sto je na to potrosio vise od 11 miljardi u 2018, kada su akcije pale cak do 124 dolara. Trenutno je cijena oko 200 dolara, pise CBNC.

Nivo kapitalnih investicija kompanije trebalo bi da ostane nepromijenjen i naredne godine, navodi se u izvjestaju za treci kvartal.

Sta onda firmi preostaje?

“Postoje realna politicka ogranicenja toga sto oni mogu da urade”, kaze Samanta Maklimor, portfolio menadzer u Miler velju partnersu iz Baltimora, firmi koja posjeduje 387.000 akcija Fejsbuka, a osnovao ju je cuveni investitor Bil Miler.

“Velike tehnoloske kompanije samo su gomilale kes”, kaze Maklimorova.

Fejsbukovi politicki problemi smanjuju vjerovatnocu da ce iskoristiti taj kes za neku veliku akviziciju, smatra Dzon Frimen, analiticar CFRA.

Senatori Berni Sanders i Elizabet Voren kritikovali su Fejsbukove kupovine Instagrama i Vocapa i iznijeli tvrdnje da su Trampova i Obamina administracija dozvolile velikim tehnoloskim kompanijama da postanu isuvise mocne zahvaljujuci nedostatku antimonopolskih zakona.

PRAZNICNA CAROLIJA

Melaniji Tramp i ove godine je pripala cast da dekorise unutrasnjost Bijele kuce povodom praznika. Cini se kako je prva dama Amerike u ovogodisnjoj praznicnoj caroliji bila najvise zainteresovana za crvenu, bijelu i zlatnu boju.

Naime, Melania je na drustvenim mrezama podijelila kratki video u kojem prikazuje kako je okitila sluzbenu rezidenciju u kojoj boravi porodica Tramp.

Ove godine tema je bila “Duh Amerike”. Melania je napisala kako je presrecna i ponosna na to kako je ove godine dekorisala Bijelu kucu.

Ovogodisnji dekorativni pristup odlikuje se “bljestavim” patriotizmom.

“S velikom radoscu nasa porodica docekuje blagdanske dane u Bijeloj kuci, dok istovremeno slavimo duh Amerike”, izjavili su iz Bijele kuce.

Dekor ukljucuje i stablo posveceno porodicama vojnika, a tu je i kultna medenjak Bijela kuca. Za centralnu jelku odabrali su jelku visoku pet i po metara.

Melaniji je u dekorisanju doma pomoglo mnostvo volontera, ali i njen suprug predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava Donald Tramp.

UKRAJINSKA MISICA

Bivsa Miss Ukrajine, koja je iskljucena iz takmicenja za “Mis svijeta” jer je majka i jer je razvedena, saopstila je danas da je zbog diskriminacije u Londonu tuzila organizatore svjetskog takmicenja u ljepoti.

“Zahtjevam promjenu pravila” za “Mis svijeta”, objavila je Veronika Didusenko (24) posto je pokrenula kampanju na drustvenim mrezama #righttobeamother” (“pravo na majcinstvo”).

“Razlog sto mi nije dozvoljeno da ucestvujem u izboru za ‘Mis svijeta’ poslije pobjede za ‘Mis Ukrajine’ 2018. godine bio je taj sto sam bila udata i imala dijete”, izjavila je Didusenko, majka petogodisnjeg djecaka.

Ona kaze da je, po britanskom zakonu, “politika ucesca na takmicenju za ‘Mis svijeta’ diskriminatorna po vise osnova, ukljucujuci bracni status, trudnocu i materinstvo”.

Po pravilima takmicenja za “Mis svijeta”, ucesnice ne smijeju biti udate i ne smijeju imati djecu.

Veronika Didusenko je iz istih razloga vec bila diskvalifikovana iz takmicenja za “Mis Ukrajine”.

“Ne zelim da mi daju krunu” pobjednice, rekla je ona.

“Zeljela bih da vidim da se ‘Mis svijeta’ i druga medunarodna takmicenja ljepote, koja su izgleda zaglavila u Srednjem vijeku, ukinu sva ogranicenja kako bi postala istinski reprezentativna za sve zene”, porucila je ona na Instagramu.

Organizatori takmicenja za “Mis svijeta” nisu jos odgovorili na njene ocjene. Finale takmicenja za “Mis svijeta” u Londonu je 14. decembra.

LJUBLJANA

U podzemnom trezoru Univerzitetskog klinickog centra Ljubljana, u kojem je 4. maja 1980. godine umro Josip Broz Tito, otkrivene su fascikle s dokumentacijom.

Kako se navodi, dokumentacija baca novo svjetlo na posljednje mjesece zivota Tita i njegovog osoblja u najboljoj medicinskoj ustanovi u bivsoj drzavi.

Kako je prvi izvijestio slovenski portal 24ur, dokumentacija je otkrivena u prostoriji do koje vode podzemni hodnici, a koja se zadnji put koristila kao skloniste u vrijeme vazdusne opasnosti za vrijeme kratkotrajnog slovenskog junskog rata s JNA 1991. godine, iako se mislilo da je sva dokumentacija povezana s Titovim lijecenjem u Ljubljani zavrsila u Beogradu.

Vecina papira otkriva sta je sve placeno u vrijeme boravka Tita i njegovog osoblja u bolnici u Ljubljani, ukazujuci na lagodan zivot koji je okruzivao Tita i u njegovim zadnjim danima. Naime, kako pise 24ur, u mjesec dana pojedeno je 100 kilograma svinjskog mesa, 31 kilogram “baby beef”-a, 18 kilograma budole, vise od 15 kilograma prsuta i 90 kilograma konzervirane sunke.

U istom jednomjesecnom razdoblju placena je i 91 boca viskija, 20 boca ruma, 11 votke i 100 litara vina, a prema jednom racunu naruceno je i 700 komada torte, 200 rolada, 200 krofni…

Osim racuna koji ukazuju na kako se u to vrijeme zivjelo u Titovom okruzenju, pronaden je i dopis kojim je Institut za patologiju izracunao da ce obdukcija dugogodisnjeg predsjednika Jugoslavije kostati 33.437 dinara. Titovo lijecenje u Ljubljani platila je tadasnja Socijalisticka Republika Slovenija, i to u iznosu od dva miliona i sto hiljada dinara. Lijecio ga je konzilijum u kojem je bilo sedam ljekara, od cega trojica iz Slovenije, kao i po jedan ljekar iz SAD-a i Rusije, pise Jutarnji.hr.

Tito je u UKC Ljubljana proveo zadnja cetiri mjeseca svog zivota. Iako je poznato da nije bas slusao ljekare i da se nije zelio odreci omiljene hrane i pica, Tito je zadnjih 68 dana bio u vjestackoj komi, prikopcan na respirator, tako da je jasno da u tom periodu nije mogao konzumirati hranu i pice koja je, prema pronadenim racunima, placena u vrijeme njegovog boravka u Ljubljani.

Ocigledno je da su ta hrana i pice bili naruceni za njegovo osoblje, a ne za samog Tita.

SPECIJALNA VERZIJA

Kompanija Reno poklonila je papi Franju specijalnu verziju vozila Dacia Daster, koji ce biti novi papomobil.

Daster je modifikovan kako bi zadovoljio papine potrebe, a sav posao je obavilo odjeljenje za prototipe za prototipe, kao i tim za specijalne potrebe u partnerstvu s rumunskom kompanijom Romturingia.

Novi papomobil posjeduje istu konfiguraciju s pet sjedista kao i standardni Duster, ali je zadnja klupa “posebno udobna” kako bi bila adekvatna za duze javne parade.

Tu je i veliki panoramski krov s ruckama, koji je uobicajen za svaki papomobil bez obzira na marku, kao i providni stakleni boks koji se moze ukloniti.

Daster je lakiran u bijeloj boji, a unutrasnjost je presvucena kozom. Nizi je oko 30 cm, kako bi se lakse ulazilo i izlazilo iz vozila.

NA AUKCIJI

Par cizama koje je nosio Napoleon Prvi u egzilu na ostrvu Svete Jelene prodat je danas na aukciji u Parizu za 117.208 evra, saopstila je aukcijska kuca koja je organizovala prodaju.

Cizme, zvane “konjicke”, visoke 48 santimetara, od fine crne koze s malom petom, bile su procijenjene na izmedu 50.000 i 80.000 eura.

Tu obucu je general Anri-Gasijen Bertran (1773-1844), koji je bio sa Napoleonom na Svetoj Jeleni, pozajmio vajaru Karlu Maroketiju (1805-1867) dok je radio konjicku skulpturu za Napoleonov grob.

Sin skulptora, baron Maroketi je potom poklonio cizme senatoru Polu Le Ruu (1850-1923). Cizme su od tada ostale u porodici Le Ru.

Napoleon, koji je volio cizme, narucivao ih je od obucara Zaka koji je zivio na Monmartru u Parizu.

Imperator je bio visok 169 santimetara, sto je tada bila cak nesto malo iznad prosjeka visine muskaraca, suprotno engleskoj tadasnjoj propagandi.

Napoleon je nosio obucu koja bi odgovarala danasnjoj velicini izmedu 40 i 41.

REKLAMA U RUSIJI

Suocen sa jacanjem pokreta protiv vakcinacije grad Moskva pribjegao je reklami sa vampirima da prenese poruku o vaznosti imunizacije.

Odjeljenje za zdravstvo ruske prijestonice ove nedjelje je preko interneta objavilo video u kome je glavni heroj jedan vampir, zajedno sa cerkom.

U videu vampir pita ljekara da li njegova cerka moze bez rizika da pije krv nevakcinisane osobe.

Doktor, koji uz opasku da bi bilo dobro da uopste ne pije krv, kaze da je posebno opasno konzumirati hemoglobin nekog ko nije vakcinisan.

“Zato su znaci neki roditelji protiv vakcinacije, da nas sprijece da grizemo njihovu djecu”, zakljucuje tada moskovski Drakula.

Video se zavrsava pozivom da se djeca vakcinisu.

U Rusiji kao i drugdje u Evropi i u SAD raste pokret protiv vakcinisanja.

Vise moskvoskih zvanicnika juce je zatrazilo da se uvede obavezno vakcinisanje. To je nedavno uradila Francuska u borbi protiv pada stope vakcinisanja.

Svjetska zdravstvena organizacija i UN program za djecu Unicef u julu su upozorili da stopa vakcinisanja biljezi zabrinjavajuci pad sirom svijeta. Prije svega vakcinacija protiv malih boginja.

Rusija i tri bivse sovjetske republike – Ukrajina, Kazahstan i Gruzija, su u prvom polugodu 2019. predstavljale 78 odsto slucajeva malih boginja.

Oni koji su protiv vakcinisanja oslanjaju se na lazne naucne studije koje tvrde da postoji veza izmedu vakcinacije i autizma. Jedna proslogodisnja studija americkog Univerziteta Dzordz Vasington utvrdila je da su ruski internet trolovi iza kampanje protiv vakcinacije na drustvenim mrezama u SAD.

U PONUDI SOTBIJA

Okrugle naocare za sunce Dzona Lenona i kazna za parkiranje Ringa Stara, koje je cuvao bivsi vozac “Bitlsa”, bice u ponudi aukcijske kuce Sotbi iduce nedjelje.

Bivsi vozac clanova legendarne britanske grupe, Alan Hering, kaze da je odlucio da se odvoji od ovih predmeta i da sacuva samo “sjecanja”.

Kazna za nepropisno parkiranje u iznosu od dvije funte, ispisana na ime bubnjara grupe u aprilu 1969, danas se procjenjuje na oko 1.500 funti (1.769 eura).

Par ostecenih “lenonki”, tipa naocara koje su bile dio imidza Dzona Lenona od 1960-tih do njegove smrti, zaboravljene na zadnjem sjedistu mercedesa 1968, takode ce se naci na internet aukciji Sotbija.

Onlajn prodaja bice organizovana od 6. do 13. decembra.

CUVANA U RIMU

Drveni fragment za koji katolici vjeruju da je dio Isusove kolijevke, vraca se u Vitlejem nakon sto se u Rimu cuvao 1.400 godina.

Fragment je dio relikvije koja se cuva u rimskoj bazilici Svete Marije Velike.

Kustodija Svete Zemlje, franjevacka provincija koja brine o katolickim interesima i svetim mjestima, saopstila je da je povratak fragmenta “dar” pape Franja.

U Jerusalim ce stici u petak, pa ce tim povodom biti organizovana i velika povorka.

U subotu ce je odnijeti u Vitlejem, po vjerovanju Isusovo rodno mjesto, i bice trajno izlozena u franjevackoj crkvi svete Katarine, smjestne uz baziliku Isusuovog rodenja.

Relikviju je jerusalimski patrijarh sveti Sofronije darovao papi Teodoru sredinom sedmog vijeka.

BELGIJSKI VUNDERKIND

Devetogodisnji djecak iz Belgije Lorens Simons sprema se da u decembru diplomira na holandskom univerzitetu, a nakon toga, kako otkriva, malo ce “prouciti medicinu”.

Doktorske studije, ipak, nece zapocinjati dok se dobro ne odmori. Tesla mu je uzor i voleo bi da u sopstvenoj laboratoriji stvori vjestacke organe, a zatim i cijelo ljudsko tijelo.

Dok mazi stene, Loren Simons izgleda kao i svaki drugi devetogodisnjak. Medutim, onda pocinje da opisuje kako njegov rad na univerzitetu u Holandiji podrazumijeva razvoj kompjuterskog kola koje ce replicirati dio mozga, pise Vasington post.

“Pokusavamo da povezemo neurone da bismo mogli da pratimo reakcije na lijek u odredenom dijelu mozga”, prica malisan, objasnjavajuci projekat u kojem se kombinuju saznanja biomedicine i elektrotehnike.

Belgijsko cudo od djeteta na putu je da postane najmlada osoba u svijetu koja je zavrsila fakultet. To ce se desiti ukoliko Loren sljedeceg mjeseca bude polozio sve sto je neophodno za zavrsetak elektrotehnickog odsjeka Univerziteta u Ajndhovenu.

Loren je roden u Belgiji, ali zivi u Holandiji. Srednju skolu zavrsio je za jednu godinu, a trogodisnje studije, ukoliko sve bude islo po planu, zavrsice za samo devet mjeseci.

“Svi profesori su odusevljeni sto Lorena imaju za studenta, a za sve nas to je jedinstvena situacija, jer je on najmladi student kojeg smo ikada imali”, objasnio je Sjoerd Hulshof sa Univerziteta u Ajndhovenu.

Kada nije na fakultetu, otkriva, Loren seta psa, igra video-igre i objavljuje fotografije na Instagramu.

Inspirisan srpsko-americkim pronalazacem Nikolom Teslom, djecak planira da istrazi polje vjestackih organa i mogucnost razvoja citavog vjestackog tijela u svojoj laboratoriji.

Ponude sa univerziteta iz svih krajeva planete pljuste. Zapad SAD trenutno prednjaci medu destinacijama, a roditelji pokusavaju da pomognu Lorenu da donese odluku.
Djecakov otac, Aleksandar Simons, ne usuduje se da nagada sta sve buducnost moze da donese Lorenu – sve pretpostavke rasprsle su se kao baloni od sapunice.

“Nema zurbe. On se sada igra sa obrazovanjem. Zabavlja se kao na igralistu i mi nemamo nista protiv toga”, zakljucio je ponosni otac.

Trenutni najmladi diplomac je Amerikanac Majkl Karni koji je u junu 1994. godine do univerzitetske diplome dosao sa 10 godina i cetiri mjeseca, navodi se u Ginisovoj knjizi rekorda.