PORŠE

Iako je svjetska auto-industrija u velikoj krizi zbog pandemije koronavirusa, pojedini, uglavnom skupocjeni modeli odolijevaju.

Ni Porsche nije imun na pad prodaje automobila koji je pogodio praktično sve svjetske proizvođače četvorotočkaša u prvoj polovini 2020.

Kompanija iz Štutgarta je u periodu januar-jun širom svijeta prodala 116.964 vozila, uz pad od 12% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Najveći pad prodaje zabilježen je na zapadnoevropskim tržištima, kao što su SAD (-20%) ili Njemačka (-25%), dok se kriza najmanje osjetila u azijsko-pacifičkom i bliskoistočnom regionu (-3%), kao i u Kini (-7%).

Najveća tražnja kod kupaca je vladala za Porscheom Cayenne (prodato 39.245 primjeraka), a solidno stoji i drugi SUV – Porsche Macan (34.430).

I dok su ova dva automobila pretrpjela pad isporuka u prvoj polovini 2020, legendarni Porsche 911 je zabilježio rast od 2%.

U periodu januar-jun širom svijeta je prodato 16.919 primjeraka 911-ice, čime je potvrđeno da su skupocjeni automobili najmanje pogođeni ekonomskom krizom zbog pandemije.

Interesantno je da je Porsche u prvoj polovini godine uspio da proda i 4.480 primjeraka svog električnog prvijenca, modela Taycan, što je s obzirom na novonastale okolnosti prilično dobar rezultat.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

RECIKLAŽA RJEŠENJE

Novi modni trendovi dovode do toga da se svake godine baca velika količina odjeće, a sve to ima ogroman uticaj na okolinu. Zbog toga se postavlja pitanje možemo li svoju neželjenu odjeću pretvoriti u nešto korisno?

Ljudi kupuju previše odjeće, prema istraživanju koje je provela sociološkinja Sofi Vudvard s Univerziteta u Mančesteru, prosječno 12 posto odjeće u ženskim ormarima žene uopšte ne nose.

Većina njih će svu odjeću koju ne nosi baciti u kantu za smeće. Od 85 posto odjeće u Sjedinjenim Američkim Državama, što je otprilike 13 miliona tona, se odlaže u odlagališta ili spali. Procjenjuje se da prosječni Amerikanac svake godine baci oko 37 kilograma odjeće. Globalno, procjenjeno je da se godišnje proizvodi 92 miliona tona otpada odjeće, a do 2030. godine očekuje se da će se baciti 134 miliona tona godišnje.

Ova količina otpada vrši veliki pritisak na prirodne resurse kao što je voda, zagađuje okolinu i degradira ekosisteme. Modna industrija krivac je za deset posto svih emisija stakleničkih plinova te za 20 posto globalnih otpadnih voda.

U isto vrijeme kupujemo više odjeće nego ikada. Prosječni potrošač sada kupuje 60 posto više odjeće nego prije 15 godina. Globalno se otkupi 56 miliona tona odjeće svake godine, a očekuje se da će ova brojka do 2050. godine porasti na 160 miliona tona.

Trenutno se samo 13,6 posto bačene odjeće i obuće u Sjedinjenim Američkim Državama reciklira, dok prosječni Amerikanac svake godine baci 37 kilograma odjeće. Globalno, samo 12 posto materijala se koristi za reciklažu odjeće. Naprimjer većina recikliranog poliestera dolazi od plastičnih boca, a ne stare odjeće.

Takođe veliki dio problema svodi se i na ono od čega se izrađuje naša odjeća. Naprimjer, majica od sto posto pamuka sadrži mnoge druge komponente poput naljepnica i konca koji se izrađuju od drugog materijala.

Zbog toga se one teško odvajaju da bi se učinkovito reciklirale. Razvrstavanje tekstila u različite vrste vlakana i materijala ručno je intenzivno, sporo i zahtijeva kvalificiranu radnu snagu. Rast korištenja modernih mješavina tkanina u odjeći također otežava mehanički postupak.

Trenutno je vrlo malo odjeće koja je poslata na recikliranje i pretvorena u novu odjeću. Naprimjer, stare vunene čarape mogu se pretvoriti u tepihe, kašmir se može reciklirati u odijela. No od 2015. godine manje od 1 posto korištene odjeće reciklirano je na ovaj način.

Kako bismo smanjili količinu bačene odjeće, najbolje bi bilo pokloniti je humanitarnim udruženjima.

U fabrici za razvrstavanje i recikliranje odjeće Oxfam u Velikoj Britaniji svake sedmice prolazi 80 tona stare odjeće. Lorein Nidhem Reid, Oxfamova šefica otpada, u fabrici je radila više od 10 godina. Vremenom je, međutim, primijetila stvarni pad kvaliteta odjeće koja im stiže, posebno kada je riječ o materijalima od kojih se izrađuje odjeća.

Većina ih se na neki način šalje na recikliranje, ali oko šest tona odjeće je tako lošeg kvaliteta da se jednostavno rastrga. Tehnologije recikliranja vlakana postoje, ali se koriste samo u maloj mjeri.

Modni brendovi poput Adidasa uveli su prodaju recikliranih proizvoda, a tu su i modni brendovi H&M i Zara.

No, nije reciklaža jedino rješenje, kako su naveli stručnjaci, kupci moraju promijeniti svoje potrošačke navike i kupovati odjeću kada im je ona zaista potrebna.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NAJPOZNATIJI VISKI

Džoni Voker, brend viskija star gotovo 200 godina, uskoro će se prodavati u papirnoj ambalaži.

Diageo, kompanija koja je vlasnik ovog brenda, saopštila je da planira da na proljeće sljedeće godine u prodaju pusti prve nove ekološke ambalaže, prenosi BBC.

Pravljenje staklenih flaša, kako navode, troši energiju i emituje ugljenik.

Za papirnu ambalažu, Diageo će pokrenuti firmu pod nazivom Pulpek, koja će proizvoditi ambalažu i za brendove Unilever i Pepsi.

Papirne boce za viski biće napravljene od drvene pulpe i moći će u potpunosti da se recikliraju, saopštila je kompanija.

Mnoge kompanije za proizvodnju pića razvijaju papirne ambalaže kako bi pokušale smanjiti zagađenje i učiniti proizvode održivijima, piše BBC.

Međutim, Koka kola je u januaru saopštila da se neće odreći jednokratne plastične ambalaže jer je potrošači i dalje žele.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SKOK DIONICA

Vrijednost imovine izvršnog direktora Tesle, Elona Muska, prerasla je imovinu biznismena Vorena Bufeta i time je postao sedma najbogatija osoba na svijetu.

Muskovo bogatstvo naraslo je 6,07 milijardi dolara, objavio je Bloomberg News, nakon rasta dionica od 10,8 odsto tog proizvođača električnih automobila.

Vrijednost Buffettove imovine je smanjena ranije ove sedmice kad je u humanitarne svrhe donirao približno 2,9 milijardi dolara vrijednih dionica konglomerata Berkshire Hathaway za četiri humanitarne organizacije i fondaciju Bila i Melinde Gejts, prenosi B92.

To je posljednji, ali ne i najveći doprinos u sklopu njegovog plana da razdijeli svoje bogatstvo.

Osnivač Amazona Džef Bezos najbogatiji je čovjek na svijetu sa 179 milijardi dolara, a suosnivač Majkrosofta Bil Gejtes je drugi sa 116 milijardi.

Dionice Tesle skočile su 500 odsto tokom protekle godine nakon što je kompanija povećala prodaju Modela 3.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PREDMET SPORA

Urođeničko stanovništvo Kolumbije i Ekvadora prešlo je dug put preko Tihog okeana oko 1200. godine nove ere, došavši do ostrva u istočnoj Polineziji, sa čijim su narodima održavali blizak kontakt tokom više decenija, potvrdili su naučnici.

Interakcija između domaćeg stanovništva Južne Amerike i Francuske Polinezije dugo je bila predmet spora u naučnim krugovima.

Jedan dio akademske zajednice smatrao je da se kontakt između ovih naroda dogodio prije nego što su Evropljani došli u Južnu Ameriku, dok su drugi smatrali da se to nije dogodilo i ukazivali na studije u kojima se došlo do drugih zaključaka. 

Osim toga, protivnici ove teorije su isticali da su dvije grupe udaljene hiljadama kilometara otvorenog okeana, iako je 1947. godine jedan norveški istraživač prešao iz Južne Amerike u Polineziju u čamcu kako bi pokazao da je moguće da susret ovih naroda zaista dogodio.

Nova studija koju je sproveo Aleksander Joanidis sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji sa saradnicima potvrdila je teoriju o kontaktu između autohtonog stanovništva Južne Amerike i Polinezije prije dolaska Evropljana.

Ovaj tim je analizirao genetski materijal preko 800 pripadnika indigenih naroda koji žive u oblaskom dijelu Južne Amerike i Francuskoj Polineziji, otkrivši iste DNK sekvence među njima, što znači da potiču od istih predaka. U jednom trenutku u istoriji ovi narodi su susreli i razmnožavali, a statističke analize su potvrdile da se taj događaj desio oko 1200 godine nove ere. Tim je takođe uspio da locira izvor DNK među Indijancima u savremenoj Kolumbiji, prenio je BBC.

Ranije slične studije uglavnom su bile fokusirane na Uskršnje ostrvo, s obzirom na to da ono predstavlja naseljeno polinežansko ostrvo koje je najbliže Južnoj Americi. Međutim, nova studija objavljena u časopisu “Priroda” (“Nature”) ukazuje na to da se prvi kontakt dogodio na jednom od ostrva u istočnoj Polineziji.

Simulacije pokazuju da je stanovništvo iz Ekvadora i Kolumbije došlo do Polinezije, i to najvjerovatnije do juga Ostrva Markiz, nakon arhipelaga Tuamotu. Oba ova arhieplaga nalaze se u centru regije u kojoj su istraživački pronašli genetski materijal nativnih Amerikanaca iz Kolumbije.