STRUČNJACI OBJAŠNJAVAJU

Ako imate neprijatne snove dok traje pandemija, niste jedini. Korisnici društvene mreže Tviter počeli su da dijele svoje snove u toku pandemije pod heštegom #pandemicdreams.

Prema mišljenju stručnjaka, ovi kriptične objave su normalne. Način našeg mozga da razumijemo stresne informacije koje primamo tokom dana mogu se manifestovati u noćnim morama.

Ljudi sanjaju ili bizarne situacije, ili manje stresne događaje.

Istraživači još uvek ne znaju zašto sanjamo, rekao je Džejson Elis, profesor psihologije na Univerzitetu Nortambrija i direktor Centra za istraživanje spavanja Nortambrija. Ali postoji nekoliko teorija.

“Postoji evoluciona teorija koja kaže da koristimo snove da isprobamo različite scenarije u sigurnom okruženju, ono što bi moglo da predstavlja izazov ili prijetnju na javi”, rekao je Elis za CNN.

Još jedna hipoteza je ideja konsolidacije pamćenja, dodao je on, koja ukazuje na to da kada sanjamo, informacije koje smo prikupljali tokom dana unosimo ili da stvorimo nove uspomene ili sortiramo nepoznate informacije u postojeće znanje koje obaveštava naše rezonovanje.

“Kada posmatramo mozak ljudi dok spavaju, zapravo možete vidjeti razlike između toga kada sanjaju i kada to ne rade. I sigurno možemo vidjeti da se moždana aktivnost mijenja kao funkcija sna”, rekao je Elis.

Postoji još jedna teorija snova – teorija regulacije raspoloženja – koja kaže da su snovi za rješavanje problema kroz emocionalna pitanja koja doživljavamo.

Stres pandemije – sa porodicom, poslom i mentalnim nevoljama – može rezultirati snovima koji su podjednako uznemirujući, jer snovi ne samo da nam mogu pomoći da se nosimo sa situacijom, već i odražavaju stvarnost.

Živi snovi mogu poslužiti kao mehanizmi za prevazilaženje ili način na koji naš mozak obrađuje nove okolnosti.

Ti se snovi uglavnom javljaju tokom REM faze – ili brzog kretanja oka – spavanja, naše najdublje faze sna koja se javlja u intervalima tokom noći i koju karakterišu brzi pokreti očiju, više sanjanja i tjelesnih pokreta, te brži rad srca i disanje.

“Dakle, snovi puni fantastičnih situacija, okolnosti i radnji o kojima ljudi izveštavaju [na Tviteru] vjerovatno su prilično zasnovani na REM-u”, rekao je Elis.

Ono što je čudno u nekim od naših pandemskih snova nije samo njihov sadržaj ili činjenica da ih imamo.

To je ono što ih se sjećamo, što nije tipično – obično bismo većinu svojih snova zaboravili nedugo nakon buđenja tokom dana.

“Više alkohola obično umanjuje sjećanja na snove. Ali češća konzumacija alkohola može nas i češće probuditi tokom one duboke faze sna u kojoj su naši mozgovi najaktivniji, pa tako brže zaboravljamo snove”, rekao je Elis.

Gledanje popularnih i omiljenih TV emisija sa uzbudljivim pričama izgleda kao dobra ideja za zabavu dok boravimo u zatvorenom. A mi takođe možemo da osjetimo potrebu da budemo u koraku sa vijestima od trenutka kada se probudimo dok ne odemo na spavanje.

Ali, radeći ove stvari satima prije spavanja, može doprinijeti nemirnoj noći koja je pred nama.

“Znamo da kada neko ne spava jako dobro, to stvara nevjerovatan rizik za razvoj depresije u budućnosti ili razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja u budućnosti”, rekao je Elis

“Dakle, mislim da je ono što sada moramo da učinimo usredsređivanje na spavanje ljudi kako bismo pokušali da spriječimo mnoge psihološke bolesti koje će se pojaviti za devet, 10 mjeseci”, zaključuje za CNN.

MAMA PO PRVI PUT

U Univerzitetskoj bolnici u Lagosu, u Nigeriji, 68-godišnja žena je rodila blizance.

I izjavi za novinsku agenciju Nigerije (NAN), prof. Vasiu Adejemo, predsjedavajući Odbora za medicinsko savjetovanje za vantjelesnu oplodnju rekao je da je porodilja bila trudna prvi put.

Adejemo je rekao da je porođena 14. aprila carskim rezom.

ZBOG SENZACIONALIZMA

Princ Hari i njegova supruga Megan najavili su danas da više neće sarađivati sa nekoliko britanskih tabloida zbog senzacionalističkih i lažnih priča.

Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa su u pismu urednicima časopisa San, Dejli Mejl, Dejli Ekspres i Derjli Miror poručili da ne žele da budu “valuta za zaradu i izobličene priče” tabloida.

Oni su priče tih tabloida nazvali “iskrivljenim, lažnim i napadnim”, te da su zasnovane na tračevima poznanika i potpunih stranaca.

U pismu, koje je danas objavljeno, navodi se da bračni par ne želi da sarađuje sa novinama, ali da vjeruju da je sloboda štampe kamen temeljac svake demokratije.

Princ Hari, unuk kraljice Elizabete Druge, oženio se 2018. godine američkom glumicom Megan Markl.

Hari je dugo imao loš odnos sa medijima, koje je krivio za pogibiju svoje majke.

Taj odnos dodatno je pogoršan otkako je upoznao Megan jer je pritisak javnosti pojačan.

Zbog pritiska novinara oni su odlučili da se povuku, da finansijski budu nezavisni i da prestanu da djeluju kao viši članovi britanske kraljevske porodice.

Hari i Megan više neće koristiti nazive njegovo i njeno kraljevsko visočanstvo ali su ih zadržali, ostavljajući mogućnost da možda promjene mišljenje i vrate se kasnije.

TAJLAND

Na Tajlandu je pronađen najveći broj gnijezda rijetke džinovske kožaste kornjače za dvije decenije, na plažama na kojima nema turista zbog pandemije virusa korona, saopštili su ekolozi.

 “Od novembra prošle godine pronađeno je 11 gnijezda, što je najveći broj u proteklih 20 godina”, rekao je Kongkiat Kitivatanavong, direktor Pomorskog biološkog centra Puket, a prenosi Tanjug.

On je istakao da je to veoma dobar znak, jer su mnoge lokacije za polaganje jaja uništili ljudi, pa takva gnijezda nijesu pronađena u posljednjih pet godina, prenosi Rojters.

Dodao je da prošle godine nije bilo tako mnogo gnijezda, jer su kornjače pod velikim rizikom da ih ubije ribolovačka oprema ili ljudi koji dolaze na plaže. Džinovska kožasta kornjača je najveća morska kornjača na svijetu.

Ta vrsta je na Tajlandu ugrožena, a na svjetskom nivou je na listi ranjivih vrsta.

MEKSIKO

Krokodli su u Meksiku prvi put nakon nekoliko decenija izašli na plaže, jer su se ljudi povukli zbog epidemije korona virusa, od koga je u toj zemlji zaraženo 5.800 ljudi, a umrlo skoro 450.

“Kada ljudi nema više, krokodilima se dobro piše”, prenose meksički i američki mediji.

Popularna destinacija za ekoturizam, laguna na plaži Ventanila, dom je u kome krokodili obično većinu vremena provode sakrivajući se od posjetilaca iz svih krajeva Meksika kako bi ih snimili sa turističkih brodića, navodi Meksiko njuz dejli.

Ali sada kada su se turisti povukli, krokodili se sve češće vide, a jedna od fotografija na kojoj je pet krokodila obišla je američki kontinent.

Krokodili su jedno vrijeme bili ugrožena vrsta zbog lova i nezakonite trgovine.

Krokodili koji žive u slanoj vodi imaju životni vijek i do 70 godina. Oni rastu čitavog života, pa mogu dostići dužinu do sedam metara.

Meksički krokodili manji su od ostalih, do nešto preko četiri metra.

Po izgledu sličan je američkom i kubanskom krokodilu, ali je tamniji od njih.

APLIKACIJA

Trenutno jedna od najpopularnijih aplikacija TikTok uvela je nova pravila, a riječ je o zabrani mlađima od 16 godina da šalju i primaju direktne poruke.

BBC piše da je ovo prvi put da je ovako velika društvena platforma blokirala privatne poruke tinejdžerima na privatnom nivou.

Naime, istraživanje britanskog regulatora Ofcom je pokazalo da je TikTok koristilo 13 posto djece u dobi od 12 do 15 godina tokom 2019.

Ipak, brojni kritičari smatraju da ni ovakva pravila neće spriječiti djecu da o svojim godinama lažu putem interneta.

Do sada su korisnici mogli međusobno razmjenjivati direktne poruke, ukoliko se dva računa prate, a nova pravila podrazumijevaju da mlađi od 16 godina više neće moći privatno komunicirati putem TikToka ni pod kojim uslovima.

Oni će i dalje moći da komentarišu videozapise, jer je u tome i sama suština ove platforme (objavljivanje videosadržaja sa smiješnim skečevima, o temama muzike, plesa, sporta, kuhanja, kućnih ljubimaca i slično).

TikTok je pojasnio da će navedenu odluku početi primjenjivati 30. aprila i da će korisnici mlađi od 16. godina dobiti obavještenje u aplikaciji. Ograničenje će se realizovati na osnovu podataka o datumu rođenja koje su ispunili svi korisnici koji su instalirali aplikaciju, a sve te informacije su u strogom poštivanju privatnosti.

“U ovoj odluci je zanimljivo da je najviše korisnika TikToka među tinejdžerima. Ograničenje će zasigurno utiecati na njegovu popularnost i ovo je zaista hrabar potez”, kazao je Mat Navara, savjetnik za društvene medije.

ZAVRŠILA KURS

Švedska princeza Sofija prošla je intenzivnu trodnevnu obuku kako bi mogla raditi na bolničkom odjeljenju za korona virus.

Tridesetpetogodišnja princeza počela je sa radom u bolnici “Sophiahemmet”. Fotografisana je u medicinskom odijelu zajedno s ostalim članovima osoblja prije početka smjene.

Obuku je pošla na Univerzitetskom koledžu Sophiahemmet u Štokholmu gdje je počasna članica odbora.

Princeza Sofija je bila model prije nego se udala za princa Karla Filipa, sina kralja Karla Gustafa 2015. godine.

U Švedskoj je dosad zaraženo 12.540 ljudi, a zabilježena su 1.333 smrtna slučaja.

U PAUZI

U jednom samostanu u Sevilji časne sestre su u pauzi od šivenja zaštitnih maski zaigrale na dva koša.

“Nikada nijesam mislio da ću vidjeti časne sestre kako igraju košarku. Danas sam posjetio samostan San Leandra u kojem su časne sestre u pauzi od šivanja zaigrale košarku”, napisao je španski novinar Alehandro Avila uz snimak koji je objavio na Twitteru.

Dok košarkaške zvijezde širom svijeta miruju, uživajte u košarkaškim čarolijama časnih sestara iz Sevilje.

KORISNI I NE MOGU ZARAZITI LJUDE

U Parku prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, igrađeno je ljetnje stanište za slijepe miševe. Kako navode iz tog parka, slijepi miševi se bude iz zimskog sna, a povećanje temperatura dovodi do povećanja broja insekata kojima se slijepi miševi hrane zbog čega se oni doseljavaju u ljetnja prebivališta.

Stoga je Park prirode Lonjsko polje u Krapju na objektu suvenirnice postavio ljetnje stanište za slijepe miševe koji inače naseljavaju stare kuće napravljene od prirodnih materijala. Slijepi miševi su zbog toga prije četiri godine počeli naseljavati suvenirnicu te su se smjestili u njene zidove.

S obzirom da njihovo prisustvo utiče na higijenu, strunjaci parka su odlučili napraviti stanište za njih, odnosno jedan vid kućica koje su postavljene na spoljni zid suvenirnice.

Slijepi miševi se povezuju s koronavirusom kojim je u svijetu zaraženo gotovo 2,2 miliona ljudi, a preminulo je skoro 147.000 osoba. Međutim, iz parka tvrde da su nepotrebno stigmatizovani.

“Zbog pandemije novog koronavirusa slijepi miševi su proteklih mjeseci nepotrebno stigmatizirani u dijelu javnosti. Slijepi miševi u Hrvatskoj tim virusom ne mogu zaraziti ljude, a njihova vrijednost za ekološki sistem izuzetno je velika. U suvenirnici u Krapju boravile su čak četiri vrste strogo zaštićenih vrsta slijepih miševa iz roda patuljastih slijepih miševa. Sada pratimo kako će prihvatiti novo stanište“, kazala je na Međunarodni dan zaštite slijepih miševa Valerija Hima, ušpravnica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode nakon istraživanja u Krapju predložili su da se stanište, kao vrijedan lokalitet uvrsti na spisak Međunarodno važnih skloništa za slijepe miševe. Stanište ispunjava kriterije za uvrštavanje na taj spisak prema Sporazumu za očuvanje evropskih slijepih miševa organizacije EUROBATS.

Tim se sporazumom štiti 51 evropska vrsta slijepih miševa.

Međunarodni dan zaštite slijepih miševa obilježava se 17. aprila kako bi se javnost upoznala s vrijednošću te životinjske vrste. Dnevno slijepi miš pojede nekoliko stotina komaraca te tako oni doprinose ekološkoj ravnoteži smanjujući broj insekata, a neke rijetke vrste pomažu i u oprašivanju biljaka.

Na svijetu ima oko 1.400 vrsta slijepih miševa. Žive u prirodi, ali i urbanim sredinama – parkovima, dvorištima te građevinama.

ZAKERBERG

Fejsbuk će ubuduće slati upozorenja direktno korisnicima koji čitaju lažne vijesti o koronavirusu, saopštio je danas izvršni direktor te kompanije Mark Zakerberg.

Fejsbuk je tokom marta ukinuo na “stotine hiljada” sadržaja u vezi sa virusom korona koji bi “mogli da predstavljaju neposrednu opasnost po zdravlje”.

Korisnici Fejsbuka koji kliknu na tu vrstu lažnih vijesti, komentarišu ih ili ih dijele, ubuduće će dobijati poruku da konsultuju sigurne izvore informisanja poput Svjetske zdravstvene organizacije, navodi Zakerberg u svom blogu.

Fejsbuk je do sada preusmjerio “gotovo dvije milijarde korisnika”, što je praktično cjelokupno članstvo ove društvene mreže, na sajtove državnih organa zdravlja. Rezultat je “više od 350 miliona korisnika koji su kliknuli na naše poruke”, dodaje Zakerberg.

Ukoliko se pokaže da je neka informacija lažna ili neprecizna, ali ne predstavlja “neposrednu opasnost”, Fejsbuk onda postavlja “oznaku upozorenja”. Prema podacima te društvene mreže, 40 miliona objava je tokom marta dobilo tu oznaku, što je u 95 odsto slučajeva navelo korisnike da ih ne čitaju.