STRATEGIJA MILIJARDERA

Ljudi griješe kada misle da moraju biti bogati da bi se obogatili investirajući na tržištu akcija, izjavio je čuveni investitor Ron Baron u intervjuu za CNBC.

“Morate imati neki manji iznos novca koji investirate redovno u dužem vremenskom periodu i morate dugo da živite”, kaže milijarder čija je strategija “kupi i čuvaj” (buy-and-hold).

Njegova investiciona kompanija Baron kapital upravlja aktivom od skoro 26 milijardi dolara.

“Sve je u uvećavanju, kamata na kamatu”, kaže on, govoreći o redovnom investiranju i reinvestiranju u toku više decenija.

Baron je zaradio milijarde dolara istražujući i kupujući akcije kompanija za koje je vjerovao da su potcijenjene, pa ih je onda čuvao u prosjeku 14 godina.

Ali individualni investitori ne moraju da biraju akcije, kaže on.

“Ljudima je najjednostavnije da kupe akcije investicionog fonda koji sačinjavaju akcije svih kompanija sa berzanskog indeksa. Ako investirate 5.000 dolara na 30 godina… to vrijedi oko 890.000 dolara”, izračunao je on na osnovu istorijskih podataka o povratu kapitala na tržištu.

U kraćem roku, kaže da bi decenija korišćenja te strategije donijela dobit od 110.000 dolara.

“Ako to radite 20 godina, vaš kapital će narasti na 250.000 dolara.“

Baron svoju vjeru u dugoročno investiranje zasniva na istorijskim podacima o odnosu između privrede i tržišta akcija.

ZLATNA MALINA

Filmska adaptacija poznatog mjuzikla “Mačke” nominovana je za nagradu Zlatna malina za najgore filmsko ostvarenje u protekloj godini.

Zlatna malina (Golden Raspberry Award ili skraćeno Razzie), nagrada je koja se dodjeljuje za najgora filmska ostvarenja, a utemeljena je 1980. kao suprotnost holivudskim Oskarima.

Razzies se dodjeljuju svake godine dan prije Oskara i radi se o tradicionalnom godišnjem običaju ruganja svijetu filma.

Za uloge u “Mačkama” za Zlatne maline su nominovane i četiri filmske zvijezde: Džejms Korden, Džudi Denč, Rebel Vilson i Frančeska Hejvard.

“Mačke” su premijerno prikazane u decembru i odmah izazvale ruganje i zgražavanja filmskih kritičara. Film, čija je produkcija koštala 95 miliona dolara, podbacio je i u bioskopskim blagajnama.

Reditelj Tom Huper ostaće tako zapamćen kao režiser koji nije uspio u namjeri da čuveni pozorišni mjuzikl pretoči u uspješan film iako se radi o Oskarom nagrađenom reditelju za “Kraljev govor” 2010. i koji je uspješno režirao mjuzikl “Jadnici” prema romanu Viktora Igoa.

ŠOKIRAO SUD

Kanadski biznismen šokirao je sve okupljene na sudu kada je rekao da je spalio skoro 700.000 eura kako ih ne bi dao bivšoj ženi za alimentaciju.

Brus Mekonvil (55) je pod zakletvom tvrdio da je novac podigao iz šest banaka u 25 djelova i keš spalio na dvije lomače 23. septembra i 15. decembra prošle godine. Kaže da ima priznanice kojima bi to dokazao, ali ga niko nije vidio kako spaljuje pare niti postoji snimak.

Mekonvil je otkrio da je motiv frustracija zbog brakorazvodne parnice i da je znao da će tako naškoditi svojoj djeci.

“Spalio sam ga. To nije nešto što bih inače uradio, a nisam ni pretjerano materijalistička osoba. Uvijek sam bio ekonomičan, zato mi je posao trajao 31 godinu”, rekao je biznismen na sudu.

Sudija međutim nije bio oduševljen izgovorom i bilo mu je teško da povjeruje u ovu priču pa ga je poslao 30 dana u zatvor zbog nepoštovanja suda i priprijetio još gorom kaznom ako nastavi da laže.

“Smatram da je to što tvrdite da ste uradili za svaku moralnu osudu zato što namjerno i direktno ugrožava interese vaše djece”, rekao je sudija Kevin Filips.

Ovo izgleda nije prvi Brusov pokušaj da izbjegne alimentaciju. Ranije je prodao djelove svoje imovine i kapitala bivšem knjigovođi, iako mu je rečeno da to ne radi dok se utvrđuje njihova vrijednost.

I dalje ostaje misterije koliko imovine i novca Mekonvil posjeduje. Sud nije mogao da utvrdi koliko duguje bivšoj ženi pa zbog toga nije plaćao ništa, ali mu je prilikom prethodnog saslušanja naređeno da za svaki dan kašnjenja mora da plati kaznu od 2.000 kanadskih dolara svojoj bivšoj supruzi.

OD JANUARA 2021.

Belgija od januara 2021. uvodi zabranu reklamiranja svih duvanskih proizvoda.

Belgijski televizijski kanal VRT javio je da je odluka usvojena u parlamentu.

Prema toj odluci, od januara 2021. biće zabranjeno reklamirati duvanske proizvode ispred prodavnica i u njima.

Istovremeno, biće zabranjeno konzumirati cigarete u vozilima ukoliko se u njima nalaze maloljetnici.

Rečeno je i da je odluka donijeta u cilju smanjenja konzumacije cigareta koje su jedan od osnovnih uzroka karcinoma pluća.

U KINI

U Kini će, u okviru borbe protiv širenja novog tipa koronavirusa (2019-nCoV) biti sprovedena testiranja lijeka koji se ranije pokazao uspješnim protiv teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS), prenosi agencija Anadolija.

Lokalni mediji javljaju da su Ministarstvo nauke i tehnologije Kine, Nacionalna zdravstvena komisija i Nacionalna uprava medicinskih proizvoda, odobrili klinička testiranja Remdesivira, koji je razvila američka farmaceutska kompanija Gilead Sciences.

Za klinička testiranja Remdesivira, koji se pokazao uspješnim protiv SARS-a i MERS-a, s kojima koronavirus ima dosta sličnosti, kao i na testiranjima na životinjama, prijavila se 761 osoba.

Testiranja će biti sprovedena u Bolnici kinesko-japanskog prijateljstva, koja djeluje u sklopu Kineske akademije za zdravstvene studije, te nekoliko bolnica u Vuhanu, kineskom gradu u kojem je izbio koronavirus.

Nacionalna zdravstvena komisija saopštila je kako je u Hubei prevezeno 1.500 stanovnika s tog područja koji su živeli u inostranstvu.

Transfer je obavljen uz koordinaciju mehanizama Kineske Uprave za civilnu avijaciju, te Ministarstva spoljnih poslova uz angažman 12 aviokompanija.

Od posljedica zaraze koronavirusom u Kini su preminule 564 osobe. Do sada je potvrđena zaraza virusom 2019-nCoV kod ukupno 28.018 pacijenta, dok je pod prismotrom 186.354 ljudi za koje se sumnja da nose opasni virus.

NAJPRODAVANIJI U 2019.

“Apple Watch” ne samo da je bio najprodavaniji pametni sat prošle godine, već je i posramio kompletnu švajcarsku industriju satova sa svojom rekordnom prodajom, pokazuju novi podaci “Strategy Analyticsa”.

Izvještaj procjenjuje da je Apple isporučio gotovo 31 milion satova u 2019. godimi, što je 36 odsto više nego godinu ranije. Švajcarska industrija satova, koja uključuje marke kao što su “Swatch” i “TAG Heuer”, isporučila je samo oko 21,1 milion satova, što je pad od 13 odsto u odnosu na 2018. godinu, prenosi Verge.

Iako “Apple” nije objavio podatke o prošlogodišnjoj prodaji “Apple Watch” satova, “Strategy Analytics” prikuplja podatke od maloprodajnih partnera i drugih dobavljača kako bi došao do svojih procjena prodaje.

“Analogni ručni satovi popularni su među starijim potrošačima, ali mlađi kupci okreću se pametnim satovima i kompjuterizovanim vrzijama ručnog nakita”, piše Nil Mavston, izvršni direktor kompanije “Strategy Analytics”.

Prema mišljenju njegovog kolege, analitičara Stevena Valtzera, tradicionalni proizvođači švajcarskih satova gube rat protiv pametnih satova.

“Apple Watch isporučuje bolji proizvod putem dubljih maloprodajnih kanala i privlači mlađe potrošače. Prozor švajcarskih marki satova, koji utiču na pametne satove, sada se zatvara”, kaže Valtzer.

“Apple Watch” je dugi niz godina tržišni lider u kategoriji pametnih satova i jednom je nadmašio švajcarsku industriju satova po kvartalnoj prodaji u 2017. godini. Međutim, ovo je prva puna godina u kojoj je proizvod nadmašio svog analognog konkurenta”, piše Verge.

VEĆ 44 GODINE

Volkswagenov (VW) Golf je 44. godinu uzastopno najtraženiji model na evropskom tržištu.

Uzdanica njemačkog proizvođača stigla je prošle godine do 458,6 hiljada kupaca širom Evrope, pokazuju rezultati koje je objavio sajt focus2move.com.

Golf je prvu poziciju zadržao uprkos padu prodaje od devet odsto u odnosu na 2018. godinu i smjeni generacija, s obzirom na to da je u oktobru predstavljen novi model, osmi od 1974. godine, kada se ovaj automobil prvi put pojavio na tržištu.

Na drugom mjestu je takođe jedan Volkswagenov model, Polo, sa 330,92 hiljade isporučena primjerka, uz pad od 12,8 odsto na godišnjem nivou, dok je treći Renault Clio, sa 302,99 hiljada prodata vozila takođe imao pad i to od čak 17,4 odsto u poređenju sa 2018, prenosi Biznis.ba.

Četvrti je još Volkswagenov SUV Tiguan, a peta Škoda Octavia.

Odličan prodajni rezultat u prošloj godini ostvarila je rumunska Dacia, koja je sa čak dva modela uspjela da se probije u top deset.

Sandero je godinu završio kao osmi, a Duster kao deseti, uz rast od skoro 20 odsto.

Lista najtraženijih modela u prošloj godini sačinjena je na osnovu podataka o prodaji iz 44 zemlje Evrope, od Portugalije na zapadu, do Rusije na istoku, a obuhvatila je i velika tržišta, kao što su Ukrajina i Turska.

NESVAKIDAŠNJA SITUACIJA

U saveznoj američkoj državi Ohajo desila se nesvakidašnja situacija. U poštu u gradiću Tvinsburg greškom je poslato 55.000 kopija pisama adresiranih na jednu osobu.

Dan Cain, čovjek na kojeg su adresirana pisma, opisao je čudnu i pomalo šokantnu situaciju kada je ugledao toliko pisama.

Kako piše CNN, kada je ušao u prostorije da provjeri svoju poštu, u 79 poštanskih sandučića nalazilo se po 700 primjeraka istih pisama. Cain je rekao da je očekivao odgovor od Studentske organizacije “College Avenue” da potvrde da su dobili uplatu školarine za njegovu kćerku, međutim, kako je ispričao, očekivao je jedno, a ne 55.000 pisama.

“Bio sam šokiran. Pomislio sam da se neko šali sa mnom. Pitao sam se ko može ovako pogriješiti”, ispričao je.

Iz američke pošte su naveli kako to nije uobičajeno.

“55.000 pisama koje je primio samo jedan čovjek u Tvinsburgu, Ohajo, nije nešto što se često viđa”, rekla je portparolka pošte Nadia Dhalai i dodala: “Ipak, poštanska služba posvećena je pružanju najbolje usluge korisnicima, tako da svaki komad pošte koji primimo bude njima dostavljen”.

Osim greške u broju pisama, Studentska organizacija je pogrešno navela i cifru školarine koja je uplaćena jer su je izračunali na osnovu pogrešnog procenta.

Organizacija se izvinila i obećala da će poslati ispravljenu i tačnu verziju pisma, a Cain se našalio kako se nada da će ovaj put stići samo jedna koverta.

“Nadam se da se ovo više neće ponoviti jer bih onda svu tu pošiljku vratio pošiljaocu”, rekao je Cain.

Cain je u dva navrata nosio beskorisnu gomilu pisma kući za koja se vjeruje da su kompaniju koštala hiljade dolara. Da je kompanija upotrijebila popust na ovoliku količinu od 18 i 20 centi za pismo, koštalo bi ih i 11.000 dolara za slanje 55.000 pisama.

PENSILVANIJA

Najpoznatiji mrmot iz Pensilvanije, u SAD, otkrio je danas da ove godine proljeće stiže rano: “Proljeće će biti rano, to je izvjesno!”.

U samu zoru na”Dan mrmota”, članovi “Filovog društva s cilindrima” iz Panksatonija obeljodanjuju “predviđanje” “Mrmota Fila” koje je ove godine njegovo 134, kaže Turistička kancelarija u tom mjestu u Pensilvaniji.

Mrmota je i jutros, kao i svake godine na taj dan, probudilo skandiranje mase ljudi: “Fileee! Fileeee!.

Uz te uzvike članovi Društva dižu mrmota u vazduh da bi ga skup vidio i slavio prije no što “donese odluku”.

Zatim je član unutrašnjeg odobra Društva, koji mrmota drži noseći posebne rukavice jer “prognostičar” ima dugačke kandže i oštre zube, objavio da će proljeće ove godine poraniti.

Taj godišnji događaj potiče iz njemačke legende koja kaže da ako mrmot 2. februara vidi svoju sjenku jer je vrijeme sunčano, to znači da se zima nastavlja. A ako ne vidi sjenku – ako je oblačno, proljeće dolazi rano. Sjenke danas nije bilo.

U stvari “Filovo proročanstvo” grupa iz Društva unaprijed napiše kada se ceremonijalno i tajno okupi na “Goblerovom nobu” – malom brdu tik uz Panksatoni, stotinak kilometara sjeveroistočno od Pitsburga.

U proteklih pet godina – od 2015. do 2019, “Fil” je tri puta “predvidio” da će zima potrajati još šest nedelja, a dvaput da će proljeće stići rano. Po zapisima koji datiraju iz 1887. godine, taj pensilvanski “prognostičar” više od 100 puta je predvidio duže zime, te je njegova ovogodišnja prognoza koja je tome suprotna, jedna od rijetkih “najava” da proljeće stiže rano.

U NASLJEDSTVO

Pokojni francuski biznismen Bernar Milo ostavio je 14 miliona eura nekretnina selu Montezik na jugu Francuske gdje je provodio odmore od detinjstva, prenio je danas lokalni list Sid Uest.

Milo koji je živio na Azurnoj obali, nije nikada živio u tom selu i nikome nije za života pominjao da bi nasljedstvo ostavio Monteziku.

Predsjednik opštine Rene Lavastru je rekao da je iznenađen tim nasljedstvom i dodao da nije nikada video Miloa, već je čuo da je redovno dolazio na godišnji odmor.

Milo je tom selu ostavio vlasništvo nekoliko zgrada koje je posjedovao na periferiji Pariza i u Kanu.

Montezik ima godišnji budžet od oko 800.000 eura i prilično je uspješno mjesto koje ima finansijske koristi od obližnje hidrocentrale.

Predsjednik opštine je dodao da će ipak narednim lokalnim vlastima ostaviti da rukuju novom imovinom Montezika.

U Francuskoj su u martu zakazani lokalni izbori.