OBORIO REKORD

Norveški imitator Elvisa Prislija oborio je danas svjetski rekord jer je pjevao pjesme slavnog Elvisa više od 50 sati, a muzički maraton je prikazan uživo na internetu.

Kjel Elvis, ili Kjel Hening Bjornstad pjevao je Elvisove pjesme tačno 50 sati, 50 minuta i 50 sekundi. Oborio je dosadašnji svjetski rekord zapisan u Ginisovoj knjizi rekorda. Prije 16 godina taj rekord je postigao Njemac Tomas Getje. Norvežanin je pjevao duže sedam sati.

“To neću više nikad ponoviti”, rekao je norveški Elvis koji je počeo da pjeva u četvrtak u 8.00 po lokalnom vremenu u jednom baru u Oslu. Bio je obučen kao kralj rokenrola.

Menadžer norveškog imitatora rekao je da su ljekari preporučili da ne pije mnogo kafe kako bi ostao budan tokom dvije noći. Umjesto toga, pjevač je uzimao voće i razne čokoladice i tako je ostao budan i sačuvao glas koji je ipak pred kraj bio sve više promukao.

Norvežanin (52) privukao je svjetsku pažnju 2003. kada je pjevao tokom 26 sati. On je sada na internetu uputio apel za prikupljanje novca za pomoć izgradnji bolnica u Mjanmaru.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

USKORO SERIJA

Hulu je pokrenuo projekt adaptacije knjige “Rodham” Kertis Sitenfeld u seriju. Radnja serije odvijaće se u svijetu u kojem se Hilari Klinton nikad nije udala za Bila Klintona, prenosi Variety.

Gledaoci će imati priliku da prate život ambiciozne mlade djevojke koja živi u drugom dijelu 20. vijeka. No, za razliku od scenarija koji smo već vidjeli, a u kojem se Hilari udaje za Bila, ovdje ćemo vidjeti kako bi njen život izgledao da to nikad nije učinila.

Serija će biti kreirana po knjizi koja je objavljena u maju ove godine i koja je za vrlo kratak period postala bestseler u Njujorku.

“Rodham” će ujedno biti i drugi Huluov projekt povezan s Hilari, s obzirom na to da je ovaj servis ranije ove godine predstavio četiri epizode dokumentarne serije posvećene nekadašnjoj prvoj dami SAD-a.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

KLIMATSKE PROMJENE

Usljed klimatskih promjena polarni medvjedi bi mogli da izumru do kraja 21. vijeka, navedeno je u jednoj studiji. Zato stručnjaci pozivaju na hitno djelovanje po ovom pitanju.

Naučnici su upozorili da su pojedine životinjske vrste već znatno ugrožene zbog topljenja lednika. Primorane su da se što više kreću kako bi dospjele do hrane, piše BBC.

Simbol takvih promjena postao je polarni medvjed, podsjetio je dr. Stefan Molnar sa Univerziteta Toronto u Ontariju. Upozorio je da ove životinje nemaju gdje drugo da odu.

Međunarodni savez za zaštitu prirode (IUCN) je istakao da su polarni medvjedi među najugroženijim vrstama i da postoji mogućnost da izumru među prvima. Kao razlog za to naveli su upravo klimatske promjene.

Studija je pokazala da će klimatske promjene tj. topljenje lednika uzrokovati smanjenje broja polarnih medvjeda. Ova studija, koja je objavljena u magazinu Nature Climate Change, predviđa i kada će se to desiti.

Dr. Stiven Amstrup, koji je takođe radio na ovoj studiji, je poručio da se mora odmah djelovati kako bi se pokušao izbjeći najgori scenario.

Uzimajući u obzir procjene koje se odnose na emitovanje štetnih materija, pretpostavlja se da će polarni medvjedi izumrijeti do 2100. Čak i ako se emitovanje štetnih materija smanji ova populacija će nestati.

Svakih deset godina otopi se 13 odsto leda na Arkitku, pokazali su snimci još iz 1970.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PORŠE

Iako je svjetska auto-industrija u velikoj krizi zbog pandemije koronavirusa, pojedini, uglavnom skupocjeni modeli odolijevaju.

Ni Porsche nije imun na pad prodaje automobila koji je pogodio praktično sve svjetske proizvođače četvorotočkaša u prvoj polovini 2020.

Kompanija iz Štutgarta je u periodu januar-jun širom svijeta prodala 116.964 vozila, uz pad od 12% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Najveći pad prodaje zabilježen je na zapadnoevropskim tržištima, kao što su SAD (-20%) ili Njemačka (-25%), dok se kriza najmanje osjetila u azijsko-pacifičkom i bliskoistočnom regionu (-3%), kao i u Kini (-7%).

Najveća tražnja kod kupaca je vladala za Porscheom Cayenne (prodato 39.245 primjeraka), a solidno stoji i drugi SUV – Porsche Macan (34.430).

I dok su ova dva automobila pretrpjela pad isporuka u prvoj polovini 2020, legendarni Porsche 911 je zabilježio rast od 2%.

U periodu januar-jun širom svijeta je prodato 16.919 primjeraka 911-ice, čime je potvrđeno da su skupocjeni automobili najmanje pogođeni ekonomskom krizom zbog pandemije.

Interesantno je da je Porsche u prvoj polovini godine uspio da proda i 4.480 primjeraka svog električnog prvijenca, modela Taycan, što je s obzirom na novonastale okolnosti prilično dobar rezultat.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

RECIKLAŽA RJEŠENJE

Novi modni trendovi dovode do toga da se svake godine baca velika količina odjeće, a sve to ima ogroman uticaj na okolinu. Zbog toga se postavlja pitanje možemo li svoju neželjenu odjeću pretvoriti u nešto korisno?

Ljudi kupuju previše odjeće, prema istraživanju koje je provela sociološkinja Sofi Vudvard s Univerziteta u Mančesteru, prosječno 12 posto odjeće u ženskim ormarima žene uopšte ne nose.

Većina njih će svu odjeću koju ne nosi baciti u kantu za smeće. Od 85 posto odjeće u Sjedinjenim Američkim Državama, što je otprilike 13 miliona tona, se odlaže u odlagališta ili spali. Procjenjuje se da prosječni Amerikanac svake godine baci oko 37 kilograma odjeće. Globalno, procjenjeno je da se godišnje proizvodi 92 miliona tona otpada odjeće, a do 2030. godine očekuje se da će se baciti 134 miliona tona godišnje.

Ova količina otpada vrši veliki pritisak na prirodne resurse kao što je voda, zagađuje okolinu i degradira ekosisteme. Modna industrija krivac je za deset posto svih emisija stakleničkih plinova te za 20 posto globalnih otpadnih voda.

U isto vrijeme kupujemo više odjeće nego ikada. Prosječni potrošač sada kupuje 60 posto više odjeće nego prije 15 godina. Globalno se otkupi 56 miliona tona odjeće svake godine, a očekuje se da će ova brojka do 2050. godine porasti na 160 miliona tona.

Trenutno se samo 13,6 posto bačene odjeće i obuće u Sjedinjenim Američkim Državama reciklira, dok prosječni Amerikanac svake godine baci 37 kilograma odjeće. Globalno, samo 12 posto materijala se koristi za reciklažu odjeće. Naprimjer većina recikliranog poliestera dolazi od plastičnih boca, a ne stare odjeće.

Takođe veliki dio problema svodi se i na ono od čega se izrađuje naša odjeća. Naprimjer, majica od sto posto pamuka sadrži mnoge druge komponente poput naljepnica i konca koji se izrađuju od drugog materijala.

Zbog toga se one teško odvajaju da bi se učinkovito reciklirale. Razvrstavanje tekstila u različite vrste vlakana i materijala ručno je intenzivno, sporo i zahtijeva kvalificiranu radnu snagu. Rast korištenja modernih mješavina tkanina u odjeći također otežava mehanički postupak.

Trenutno je vrlo malo odjeće koja je poslata na recikliranje i pretvorena u novu odjeću. Naprimjer, stare vunene čarape mogu se pretvoriti u tepihe, kašmir se može reciklirati u odijela. No od 2015. godine manje od 1 posto korištene odjeće reciklirano je na ovaj način.

Kako bismo smanjili količinu bačene odjeće, najbolje bi bilo pokloniti je humanitarnim udruženjima.

U fabrici za razvrstavanje i recikliranje odjeće Oxfam u Velikoj Britaniji svake sedmice prolazi 80 tona stare odjeće. Lorein Nidhem Reid, Oxfamova šefica otpada, u fabrici je radila više od 10 godina. Vremenom je, međutim, primijetila stvarni pad kvaliteta odjeće koja im stiže, posebno kada je riječ o materijalima od kojih se izrađuje odjeća.

Većina ih se na neki način šalje na recikliranje, ali oko šest tona odjeće je tako lošeg kvaliteta da se jednostavno rastrga. Tehnologije recikliranja vlakana postoje, ali se koriste samo u maloj mjeri.

Modni brendovi poput Adidasa uveli su prodaju recikliranih proizvoda, a tu su i modni brendovi H&M i Zara.

No, nije reciklaža jedino rješenje, kako su naveli stručnjaci, kupci moraju promijeniti svoje potrošačke navike i kupovati odjeću kada im je ona zaista potrebna.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])