NOVI MODELI U “FIATU”

Pandemija koronavirusa natjerala je proizvođače automobila da razmišljaju više o higijeni i čuvanju zdravlja, pa je italijanski proizvođač “Fiat” izbacio nove modele, koju u sebi imaju poseban sistem za prečišćavanje vazduha.

Fiat je odlučio da u svoje modele ubaci sistem filtriranja vazduha, sistem koji su nazvali D-Fence i on je ubačen u modele Panda i 500, naravno o hibridnim verzijama se radi.

Fiat Panda sa D-Fence sistemom bi koštala 9.820 eura, dok Fiat 500 košta 10.820 eura u toj verziji.

Svijet se polako, ali sigurno, vraća u normalu, ipak, ljudi sve više i više obraćaju pažnju na higijenu i čuvanje zdravlja, pa proizvođač očekuje interesovanje za nove modele.

NA OSTRVU BALI

Žirafa rođena u zoološkom vrtu na indonežanskom ostrvu Bali dobila je ime Korona jer je došla na svijet usred pandemije korona virusa.

Žirafa rođena 9. aprila je treće mladunče žirafe Sofije i mužjaka po imenu Matadi, saopštio je zoo vrt.

Mladunče ženka je dobro ali je još pod nadzorom veterinara.

“Korona je zdrava. Biće pod nadzorom tri mjeseca”, dodao je zoološki vrt koji je krajem marta zatvoren za posjetioce zbog pandemije korona virusa.

LONDONSKOJ KUĆI SOTEBIS

Jedna rijetka boca konjaka “Mezon Gotje” (Maison Gautier) iz 18. vijeka, prodata je u četvrtak u londonskoj akcionarskoj kući “Sotebis” (Sothebi’s) za više od 118.580 funti (131.000 eura), što je svojevrsni rekord.

Kupac je “privatni kolekcionar iz Azije”, piše u saopštenju.

Nazvana “Gran frer” (Veliki brat), to je jedna od posljednje tri boce konjaka “Gotje” iz 1762. godine i najveća od tri.

Te boce su u istoj porodici bile od kraja 19. vijeka, kaže “Sotebis”.

Pradjedi prodavca, te boce je dao izvjesni Alfons, siroče koje su usvojili. Kada je porastao, Alfons je 1870-ih otišao da radi u regiji Konjak. Deceniju kasnije se vratio s mnogo boca konjaka, koje su mu date umjesto plate pošto je veliki dio francuskih vinograda uništio insekt “filoksera”. Među njima su bile i tri boce “Gotjea”, sa etiketama u savršenom stanju.

Alfons je 1914. godine otišao u rat iz kojeg se nije vratio, kaže aukcijska kuća.

Poput upravo prodatog “Velikog Brata”, “Mali brat” je prodat na aukciji u Njujorku 2014. godine, dok je treća boca, nazvana “Mala sestra”, u Muzeju Gotjea na jugozapadu Francuske.

Taj konjak bi se “i danas mogao piti”, rekao je za londonski list “Tajms” Džoni Faul, specijalista za alkoholna pića u “Sothebisu”.

Pića s visokim udjelom alkohola “čuvaju se veoma dobro”, dodao je on, ali uz moguć “efekat stare boce” koji može da ima dvojako dejstvo: “ponekad piću dodaje vrlo prijatne tropske note, a ponekad manje privlačne – ukus pića nalikuje ovsenoj kaši”.

NOVINA ZA ŠANKOM

S obzirom na pandemiju koronavirusa, u svijetu se preduzimaju posebne mjere za sprečavanje širenja zaraze, a jedan kafić u Južnoj Koreji je “zaposlio” robote.

Kafić u gradu Daejeonu je počeo koristiti robote koji pripremaju pića i poslužuju ih gostima. Preciznije, za šank je zadužena robotska ruka koja može napraviti 60 različitih napitaka, a gostima ih potom poslužuju roboti na točkovima. Sistem može komunicirati s drugim uređajima i posjeduje samovozeću tehnologiju kako bi roboti pronašli najbolji put između ljudi i stolova. Komunikacija s gostima se ostvaruje govornim kontrolama.

“Našem sistemu nijesu potrebne ljudske instrukcije kako bi piće bilo dostavljeno, a stolovi su dovoljno razmaknuti kako bi se roboti mogli kretati bez problema. Takođe, ovim se poštuje mjera društvenog distanciranja”, rekao je Li Dong-ba, direktor za istraživanja u kompaniji Vision Semicon koja je sarađivala s državnim institutom za nauku kako bi roboti stigli u kafić.

Roboti u ugostiteljstvu nijesu novost jer određen broj već radi u SAD-u na pravljenju hamburgera. Mjera društvenog distanciranja bi mogla povećati upotrebu robota u ugostiteljstvu, objavio je Engadget.

PANDEMIJA BILA IZAZOVNA

Izolacija zbog pandemije koronavirusa, inspirisala je mnoge širom svijeta da se upišu u Ginisovu knjigu rekorda, a paleta izazova bila je i velika i neobična.

Od podviga s čarapama, do maštovitog žongliranja rolni toalet-papira stopalom, rekordi se i dalje postavljaju jer “Ginisovim svjetskim rekordima” svakog mjeseca stigne po 1.000 prijava potencijalnih rekordera i to samo iz Sjeverne Amerike.

Ta kompanija je već dugo poznata kao čuvar dostignuća, sada u rasponu rubrika od “fascinantnih” – najduži nokti, preko “preteranih” – pirsing, do “svako može da proba” – hodanje na rukama, recimo.

Nedavno uvedenim izazovima “Ginisa” na interenetu raste popularnost, jer su mnogi po kućama zbog pandemije: čovjek koji skače kao žaba, graditelj piramida od konzervi ili graditelj kontrukcija LEGO samo jednom rukom, i svi su dobitnici titule “Vlasnik Ginisovog svjetskog rekorda”.

“Dok su ljudi po kućama, želimo da podstičemo kreativnost, poboljšamo raspoloženje i omogućimo im da uče i istražuju svjetske rekorde”, rekla je menadžerka rekorda Krisi Fernandes.

Izazovi on-lajn su tako planirani da se izvode s minimalnom opremom i kod kuće. Postoje i takmičenja za djecu. Što se tiče knjige, ko je nije prelistao u potrazi za rekordom koji bi mogao da obori – Ginisova baza podataka sadrži više od 50.000 jedinstvenih podviga.

Među njima su najbrži pogodak rupe u golfu za 1:29:62 minuta; 100 metara s preponama pretrčanih s perajama na nogama za 14,82 sekunde za muškarce i 18,523 za žene, 656 tapkanja u minutu dvije košarkaške lopte istovremeno.

Ideju o prikupljanju neobičnih rekorda pokrenuo je britanski ser Hju Biver 1950-ih godina kada je bio direktor pivare Ginis. Priča kaže da je na zabavi lovaca u Irskoj izbila svađa oko toga koja je najbrža divlja ptica u Evropi. Nije bilo lako riješiti taj spor.

Ser Hju je zamolio blizance Norisa i Rosa Mekvirtera koji su se bavili provjerom činjenica, da sastave knjigu koja bi pomogla u rješavanju kafanskih rasprava.

Prvi tom je objavljen 1955. godine, a do 1964. prodat je milion primjeraka. Kasnije je počela TV serija o tome.

Ginis ima i Kuću slavnih. Među njima je bio i Robert Vadlou, najviši čovjek na svijetu – 1940. godine je izmjereno da je imao 272 santimetra. Druga slavna je bila Li Redmond, čiji su nokti zajedno bili dugački 8,65 metara.

Ginis godišnje obično dobije po 47.000 prijava rekorda iz prosječno 178 zemalja. Od toga se potvrdi i prizna oko 8.000.

Dejvid Raš iz Bojzija, u američkoj saveznoj državi Ajdaho, nedavno je postao rekorder kroz on-lajn izazov u ​​kategoriji “Ko najbrže obuče 10 majica”. Njegovo pobjedničko vrijeme bilo je 15,61 sekunda. Ali toliko je vježbao da je povrijedio zglob šake udarajući ga o glavu dok je oblačio majice.

Raš drži mnoštvo drugih rekorda, uključujući žongliranje na biciklu vezanih očiju (30 rekorda), najduži stoj na bradi na biciklu (6:1:07 minuta) i najviše okreta palice za bejzbol u minuti (94).

“Volio sam da gledam emisije o tome na TV-u i povremeno listam knjigu”, rekao je Raš koji je viši menadžer proizvodnje u jednoj tehnološkoj kompaniji.

“To me je fasciniralo i pomišljao sam da bih volio da mogu i ja da to radim”.

Džed Hokin je poznat po fudbalskom umijeću i vještini. Prošlog mjeseca je postavio rekord tako što je jednim stopalom žonglirao rolnu toaletnog papira, u okviru on-lajn izazova. Tako je postigao svoj četvrti Ginisov rekord.

Njegov sljedeći izazov je najviše tapkanja fudbalske lopte za jedan sat. Rekord je sada 11.901.

“Želim da oborim gomilu Ginisovih svjetskih rekorda”, poručio je Hokin iz Tuvumbe, u Australiji, gdje živi.

Tu je i Saini koji se pokazao kao munjevito brz oblačeći 10 čarapa, a sjedeći na podu u svojoj kući u Indiji.

“Nevjerovatno je što ni u snu nisam pomišljao da ću jednog lijepog jutra dobiti tako prestižnu titulu s tako malo napora”, napisao je Saini u e-poruci.

Njegova brzina vjetra s čarapama navela ga je da još više cijeni brzinu Jusaina Bolta. Taj znameniti sprinter s Jamajke je na svjetskim prvenstvima 2009. godine vrijeme na 100 metara spustio na 9,58 sekundi.

“Ne možemo shvatiti koliki je napor Bolt uložio u to”, napisao je Saini.

Od izbijanja pandemije KOVID-19, Ginisovi zvaničnici su primijetili da se obaranje rekorda više pokušava u kućama i baštama. Stigle su im prijave za rekorde u rasponu od “najviše naljepnica zalijepljenih na tijelo za 30 sekundi”, preko “najviše biljke pamuka”, do “najviše skokova u mjestu u minutu”.

Fernandes među Ginisovim menadžerima ima zadatak da potvrdi autentičnost svjetskih rekorda.

Prošle jeseni je prisustvovala pokušajima “Harlem Gloubtrotersa” da obore rekord. Ta revijalna košarkaška ekipa postavila je šest rekorda tog dana, uključujući šut iza leđa s najveće udaljenosti i najviše protjerivanja lopte kroz noge u minutu, i to vezanih očiju.

Ovih dana rekordi se ne potvrđuju na licu mjesta, već na internetu.

“Upravo prilagođavamo obaranje rekorda ovom novom vremenu”, objasnila je Fernandes.

“Želimo da se ljudi nečim bave i zabavljaju se, jer biti stalno u kući može biti pomalo dosadno”.

“STAF” U FINANSIJSKIM TEŠKOĆAMA

Jedna od najvećih novozelandskih medijskih grupa “Staf” (Stuff), koja je u finansijskim teškoćama, prodaje se za jedan dolar generalnoj direktorki firme, javili su danas vlasnici.

Organizacija Staf Limited štampa veliki broj dnevnih listova u zemlji i vodi popularni informacioni vebsajt pod istim imenom. Zapošljava oko 900 ljudi, uključujući 400 novinara.

Staf, u vlasništvu australijske firme Najn entertejnment (Nine Entertainment), imao je teškoće i prije nego što je udarila pandemija koronavirusa, a od tada je zabilježen ogroman pad u prihodima od oglašavanja.

Australijska firma Najn entertejnment je u saopštenju australijskoj berzi navela da će Staf biti prodat generalnoj direktorki Šinejd Bušer za simbolični jedan dolar, a transakcija će biti završena do kraja mjeseca.

“Uvijek smo rekli da vjerujemo da je važno da Staf ima lokalno vlasništvo i naše je čvrsto mišljenje da je ovo najbolji rezultat za konkurenciju i potrošače na Novom Zelandu”, rekao je generalni direktor firme Najn Hju Marks.

Baučer je rekla da je oduševljena pozitivnom reakcijom na koju je naišla poslije objave o kupovini.

Baučer (49) počela je karijeru kao izvještač za list Pres u Krajstčerču, a kasnije je pomogla u predvođenju nekih digitalnih inovacija kompanije.

Ona je rekla da za sada nema planove za smanjenje osoblja ili zatvaranje listova, dodajući da promjena vlasništva nije čarobni štapić da izliječi probleme sa kojima se suočavaju Staf i druge medijske kompanije.

Rekla je da će pokušati da poveća prihode od onlajn korisnika.

Sporazumom se okončavaju napori rivalske medijske kompanije NZME da kupi Staf.

Firma Najn je navela da će u okviru dogovora zadržati vlasništvo štamparije u Velingtonu koju će iznajmljivati kompaniji Staf, takođe će joj pripasti dio dobiti od nedavne prodaje firme ćerke “Staf fajber” (Stuff Fibre) internet projvajder.

Većina novozelandskih medijskih kompanija su u teškoćama od dolaska pandemije. Staf je privremeno smanjio plate zaposlenima, a NZME je najavio planove ukidanja 200 radnih mjesta.

Prošlog mjeseca njemačka firma Bauer Media zatvorila je svoje operacije na Novom Zelandu i prestala da izdaje veliki broj časopisa u zemlji. Televizija MediaWorks objavila je danas da će 130 radnih mjesta biti ukinuto.

TITOV PRAZNIK

U Socijalističko Federativnoj Republici Jugoslaviji 25. maja se obilježavao Dan mladosti. Povod je bio obilježavanje rođendana Josipa Broza Tita, a štafete i sletovi bili su dio ikonografije u svim djelovima bivše nam države.

Taj praznik bio je ipak više od zvanične ideologije, bio je to praznik perd kraj školske godine, neka vrsta ode proljeću i toj mladosti, entuzijazmu, poletu, optimizmu, kao proslava ličnog i opšteg uspjeha.

Na taj dan na Beogradskom stadionu JNA (današnji stadion Partizana) održavala se velika ceremonija – slet, tokom kojeg je doživotnom predsjedniku SFRJ uručivana ‘štafeta mladosti’.

To je bila umjetnički dizajnirana palica koju su, od ruke do ruke, prethodna dva mjeseca nosili najzaslužniji omladinci širom Jugoslavije.

Štafeta mladosti uvedena je 1945. godine, na Titovu inicijativu. Njegovi podređeni, naime, tražili su način da Tita daruju povodom rođendana, a vođa se dosjetio da bi kroz nošenje štafete uvezao mladu generaciju cijele zemlje u jednoj ideji. Štafeta mladosti bila je simbol ljubavi i odanosti liku i djelu predsjednika SFRJ.

Prvu štafetu Titu je predao Mika Tripalo, tadašnji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije. Sedam godina poslije Titove smrti, na završnoj proslavi Dana mladosti, Rejmonda Broćaj iz Gnjilana je štafetu uručila Haimu Redžepiju, tadašnjem predsjedniku ŠOJ.

Štafeta je ukinuta 1988. godine, a na stadionu je održan još jedan slet, da bi godinu dana kasnije SKOJ ugasio tu manifestaciju.

Josip Broz Tito je umro 4. maja u Ljubljani i po sopstvenoj želji sahranjen je u Kući cvijeća u Beogradu.

U SAD

Jedna porodica u američkoj saveznoj državi Virdžinija je nedavno na putu našla dvije poštanske vreće sa milion dolara i predala ih policiji, prenijeli su danas lokalni mediji u SAD.

Emili Šanc je lokalnoj televiziji WTVR ispričala da je prošlog vikenda krenula na izlet s porodicom i da je vozilo ispred njihovog zaobišlo nešto na putu.

Emili je rekla da su se zaustavili i uzeli vreću koja je ličila na kesu za smeće, a potom su drugu našli kraj puta.

Tek pošto su se vratili sa izleta otkrili su sadržaj vreća: plastične kese sa gotovinom.

Porodica je taj novac predala policiji u mjestu Ričmond u Virdžiniji.

“Ponosni smo što imamo poštene građane”, saopštila je policija.

Emili Šanc je rekla da je predaja vreća policiji “najbolja stvar jer te vreće ne pripadaju njoj i njenoj porodici”.

Lokalna policija kaže da ne zna otkud vreće nasred puta i da vjeruje da je u njima novac namijenjen nekoj banci, te je predat američkoj pošti koja će se pobrinuti da stigne do primaoca.

SREĆNA ITALIJANKA

Italijanka Klaudija Borgonjo danas je na humanitarnoj lutriji osvojila sliku Pabla Pikasa čija je vrijednost procijenjena na milion eura.

Njen dobitak izabran je na elektronskom izvlačenju u organizaciji aukcijske kući Kristi u Parizu.

U nagradnoj igri za Pikasovu sliku “Mrtva priroda” (Nature morte) iz 1921. godine kupljeno je 51.140 lozova, po cijeni od 100 eura. Lozovi su kupljeni u više od 100 zemalja, ali je najveći broj prodat u Francuskoj, SAD, Švajcarskoj i Italiji.

Prihod će biti iskorišćen za obezbjeđivanje vode za seoske oblasti u Madagaskaru i Kamerunu.

Organizatori su naveli da je dobitni loz u decembru kupio neko u Italiji i da ga je najverovatnije poklonio dobitnici.

Slika je bila dio kolekcije milijardera Davida Nahmada koji posjeduje 300 Pikasovih djela.

Nahmad, vlasnik najveće privatne kolekcije španskog umjetnika, dobiće 900.000 eura za sliku.