MEKSIKO

Krokodli su u Meksiku prvi put nakon nekoliko decenija izašli na plaže, jer su se ljudi povukli zbog epidemije korona virusa, od koga je u toj zemlji zaraženo 5.800 ljudi, a umrlo skoro 450.

“Kada ljudi nema više, krokodilima se dobro piše”, prenose meksički i američki mediji.

Popularna destinacija za ekoturizam, laguna na plaži Ventanila, dom je u kome krokodili obično većinu vremena provode sakrivajući se od posjetilaca iz svih krajeva Meksika kako bi ih snimili sa turističkih brodića, navodi Meksiko njuz dejli.

Ali sada kada su se turisti povukli, krokodili se sve češće vide, a jedna od fotografija na kojoj je pet krokodila obišla je američki kontinent.

Krokodili su jedno vrijeme bili ugrožena vrsta zbog lova i nezakonite trgovine.

Krokodili koji žive u slanoj vodi imaju životni vijek i do 70 godina. Oni rastu čitavog života, pa mogu dostići dužinu do sedam metara.

Meksički krokodili manji su od ostalih, do nešto preko četiri metra.

Po izgledu sličan je američkom i kubanskom krokodilu, ali je tamniji od njih.

APLIKACIJA

Trenutno jedna od najpopularnijih aplikacija TikTok uvela je nova pravila, a riječ je o zabrani mlađima od 16 godina da šalju i primaju direktne poruke.

BBC piše da je ovo prvi put da je ovako velika društvena platforma blokirala privatne poruke tinejdžerima na privatnom nivou.

Naime, istraživanje britanskog regulatora Ofcom je pokazalo da je TikTok koristilo 13 posto djece u dobi od 12 do 15 godina tokom 2019.

Ipak, brojni kritičari smatraju da ni ovakva pravila neće spriječiti djecu da o svojim godinama lažu putem interneta.

Do sada su korisnici mogli međusobno razmjenjivati direktne poruke, ukoliko se dva računa prate, a nova pravila podrazumijevaju da mlađi od 16 godina više neće moći privatno komunicirati putem TikToka ni pod kojim uslovima.

Oni će i dalje moći da komentarišu videozapise, jer je u tome i sama suština ove platforme (objavljivanje videosadržaja sa smiješnim skečevima, o temama muzike, plesa, sporta, kuhanja, kućnih ljubimaca i slično).

TikTok je pojasnio da će navedenu odluku početi primjenjivati 30. aprila i da će korisnici mlađi od 16. godina dobiti obavještenje u aplikaciji. Ograničenje će se realizovati na osnovu podataka o datumu rođenja koje su ispunili svi korisnici koji su instalirali aplikaciju, a sve te informacije su u strogom poštivanju privatnosti.

“U ovoj odluci je zanimljivo da je najviše korisnika TikToka među tinejdžerima. Ograničenje će zasigurno utiecati na njegovu popularnost i ovo je zaista hrabar potez”, kazao je Mat Navara, savjetnik za društvene medije.

ZAVRŠILA KURS

Švedska princeza Sofija prošla je intenzivnu trodnevnu obuku kako bi mogla raditi na bolničkom odjeljenju za korona virus.

Tridesetpetogodišnja princeza počela je sa radom u bolnici “Sophiahemmet”. Fotografisana je u medicinskom odijelu zajedno s ostalim članovima osoblja prije početka smjene.

Obuku je pošla na Univerzitetskom koledžu Sophiahemmet u Štokholmu gdje je počasna članica odbora.

Princeza Sofija je bila model prije nego se udala za princa Karla Filipa, sina kralja Karla Gustafa 2015. godine.

U Švedskoj je dosad zaraženo 12.540 ljudi, a zabilježena su 1.333 smrtna slučaja.

U PAUZI

U jednom samostanu u Sevilji časne sestre su u pauzi od šivenja zaštitnih maski zaigrale na dva koša.

“Nikada nijesam mislio da ću vidjeti časne sestre kako igraju košarku. Danas sam posjetio samostan San Leandra u kojem su časne sestre u pauzi od šivanja zaigrale košarku”, napisao je španski novinar Alehandro Avila uz snimak koji je objavio na Twitteru.

Dok košarkaške zvijezde širom svijeta miruju, uživajte u košarkaškim čarolijama časnih sestara iz Sevilje.

KORISNI I NE MOGU ZARAZITI LJUDE

U Parku prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj, igrađeno je ljetnje stanište za slijepe miševe. Kako navode iz tog parka, slijepi miševi se bude iz zimskog sna, a povećanje temperatura dovodi do povećanja broja insekata kojima se slijepi miševi hrane zbog čega se oni doseljavaju u ljetnja prebivališta.

Stoga je Park prirode Lonjsko polje u Krapju na objektu suvenirnice postavio ljetnje stanište za slijepe miševe koji inače naseljavaju stare kuće napravljene od prirodnih materijala. Slijepi miševi su zbog toga prije četiri godine počeli naseljavati suvenirnicu te su se smjestili u njene zidove.

S obzirom da njihovo prisustvo utiče na higijenu, strunjaci parka su odlučili napraviti stanište za njih, odnosno jedan vid kućica koje su postavljene na spoljni zid suvenirnice.

Slijepi miševi se povezuju s koronavirusom kojim je u svijetu zaraženo gotovo 2,2 miliona ljudi, a preminulo je skoro 147.000 osoba. Međutim, iz parka tvrde da su nepotrebno stigmatizovani.

“Zbog pandemije novog koronavirusa slijepi miševi su proteklih mjeseci nepotrebno stigmatizirani u dijelu javnosti. Slijepi miševi u Hrvatskoj tim virusom ne mogu zaraziti ljude, a njihova vrijednost za ekološki sistem izuzetno je velika. U suvenirnici u Krapju boravile su čak četiri vrste strogo zaštićenih vrsta slijepih miševa iz roda patuljastih slijepih miševa. Sada pratimo kako će prihvatiti novo stanište“, kazala je na Međunarodni dan zaštite slijepih miševa Valerija Hima, ušpravnica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode nakon istraživanja u Krapju predložili su da se stanište, kao vrijedan lokalitet uvrsti na spisak Međunarodno važnih skloništa za slijepe miševe. Stanište ispunjava kriterije za uvrštavanje na taj spisak prema Sporazumu za očuvanje evropskih slijepih miševa organizacije EUROBATS.

Tim se sporazumom štiti 51 evropska vrsta slijepih miševa.

Međunarodni dan zaštite slijepih miševa obilježava se 17. aprila kako bi se javnost upoznala s vrijednošću te životinjske vrste. Dnevno slijepi miš pojede nekoliko stotina komaraca te tako oni doprinose ekološkoj ravnoteži smanjujući broj insekata, a neke rijetke vrste pomažu i u oprašivanju biljaka.

Na svijetu ima oko 1.400 vrsta slijepih miševa. Žive u prirodi, ali i urbanim sredinama – parkovima, dvorištima te građevinama.

ZAKERBERG

Fejsbuk će ubuduće slati upozorenja direktno korisnicima koji čitaju lažne vijesti o koronavirusu, saopštio je danas izvršni direktor te kompanije Mark Zakerberg.

Fejsbuk je tokom marta ukinuo na “stotine hiljada” sadržaja u vezi sa virusom korona koji bi “mogli da predstavljaju neposrednu opasnost po zdravlje”.

Korisnici Fejsbuka koji kliknu na tu vrstu lažnih vijesti, komentarišu ih ili ih dijele, ubuduće će dobijati poruku da konsultuju sigurne izvore informisanja poput Svjetske zdravstvene organizacije, navodi Zakerberg u svom blogu.

Fejsbuk je do sada preusmjerio “gotovo dvije milijarde korisnika”, što je praktično cjelokupno članstvo ove društvene mreže, na sajtove državnih organa zdravlja. Rezultat je “više od 350 miliona korisnika koji su kliknuli na naše poruke”, dodaje Zakerberg.

Ukoliko se pokaže da je neka informacija lažna ili neprecizna, ali ne predstavlja “neposrednu opasnost”, Fejsbuk onda postavlja “oznaku upozorenja”. Prema podacima te društvene mreže, 40 miliona objava je tokom marta dobilo tu oznaku, što je u 95 odsto slučajeva navelo korisnike da ih ne čitaju.

INDIJSKI NAUČNICI

Dok se svijet bori protiv smrtonosne pandemije, indijski naučnici su kod dvije vrste slijepih miševa otkrili novi tip korona virusa.

Russia Today piše da je obavljeno novo istraživanje u kojem je 25 slijepih miševa bilo pozitivno na novi tip korona virusa nazvan BtCoV. Lokalni mediji pišu da je istraživanje sproveo Indijski centar za medicinska istraživanja (ICMR) te da testirani slijepi miševi pripadaju vrstama Rousettus i Pteropus, odnosno takozvanim voćnim slijepim miševima.

Slijepi miševi su pronađeni u indijskim južnim državama Kerala, Tamil Nadu i Pondičeri kao i u državi Himačal Pradeš u zapadnom dijelu Himalaja.

“Ovi korona virusi nemaju veze sa virusom SARS-CovV2 odgovornim za pandemiju Covid-19”, rekla je istraživačica sa Nacionalnog instituta za virologiju (NIV). Ona je dodala da nema dokaza da novi virus može uticati na ljude.

Vrsta Pteropus je ranije bila pozitivna na virus Nipah koji je usmrtio 17 osoba 2018. godine u Kerali. Covid-19 se takođe povezuje sa slijepim miševima zbog sličnih virusa koji oni nose.

“Slijepi miševi se smatraju ‘prirodnim izvorom’ mnogih virusa od kojih su neki porencijalno opasni za ljude. Potreban je aktivan nadzor kako bi se otkrili virusi koji bi eventualno mogli uzrokovati epidemiju”, rekla je istraživačica.

U VRIJEME PANDEMIJE

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su pokrenuli onlajn servis sklapanja braka za parove koji žele da se vjenčaju uprkos pandemiji korona virusa.

List Nešenel (The National) prenosi da je Ministarstvo pravosuđa otvorilo internet stranicu preko koje buduće mlade i mladoženje mogu da se prijave za vjenčanje, dostave dokumenta i izaberu sveštenika.

Poslije provjere dokumenata, određuje se datum i ceremonija vjenčanja obavlja putem video llinka, a mladenci na dokument o sklapanju braka stavljaju digitalni potpis.

“Smart pravosudni sistem olakšava zakonske procedure, a ova usluga uvedena je s ciljem da se zaštite javno zdravlje i bezbjednost”, saopštilo je Ministarstvo.

NP BIOGRADSKA GORA

Kamere zamke u NP Biogradska gora snimile su mrkog medvjeda u šetnji i potrazi za hranom.

“Nadzornici Službe zaštite su prošle nedelje na terenu registrovali tragove medvjeđih šapa blizu hranilišta za krupne sisare u okolini Biogradskog jezera, a njegovo prisustvo potvrđeno je nakon jučerašnjeg preuzimanja video materijala sa kamera zamki”, navode iz Nacionalnih parkova.

AKADEMIJA NAUKA SAD

Američka Nacionalna akademija nauka dala je novi prilog tezi da se koronavirus može širiti i vazduhom, a ne samo kapljicama koje se ispuštaju kijanjem ili kašljanjem.

Iako studije nijesu završene, rezultati dostupnih istraživanja ukazuju na aerosolizaciju disanjem, napisao je Harvi Fineberg, čelnik Stalnog odbora za infektivne bolesti i zdravstvene rizike 21. vijeka u pismu dostavljenom Bijeloj kući.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i ostale zdravstvene agencije do sada su instistirale na tome da je primarni način prenošenja teškog akutnog respiratornog sindroma SARS- COV- 2 kroz veće respiratorne kapljice, koje ljudi izbacuju kašljanjem i kijanjem.

Dejstvo tih kapljica je od jednog do dva metra, a virus se može zadržati i na površinama, odakle ga ljudi mogu pokupiti dodirivanjem usta, nosa ili očiju.

Međutim, ako se Kovid-19 nalazi u ljudskom izdahu, zaštita od njega postaje teža, što ide u prilog preporuci da bi svi ljudi trebalo da nose maske u javnosti kako bi se smanjio nesvjesni prenos virusa od osoba sa asimptomatskim oblikom zaraze, piše američki “Sajensmag”.

Debata o ovakvom načinu prenosa počela je ranije ove godine, a Fineberg i njegove kolege iz NAS su u studiji ukazali i na ostala istraživanja, poput nedavne studije Džošue Santarpije i kolega sa Medicinskog centra Univerziteta u Nebraski, u kojoj su iznijeti dokazi o virusnoj RNA u izolacionim sobama pacijenata koji su se liječili od Kovida19.

Virusna RNA otkrivena je na teško dostupnim površinama, kao i u uzorcima vazduha, na udaljenosti do dva metra od pacijenata, prenosi “Blic”.

Prisustvo RNA ukazuje da se virus može širiti putem aerosola, zaključlili su Santarpija i njegov tim, iako nisu pronašli infektivne virusne čestice.