ZBOG LOŠEG VREMENA

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) odložili su za danas planirano lansiranje sonde ka Marsu zbog loših vremenskih uslova.

Sonda “Nada” trebalo je da bude lansirana danas u 20.51 GMT, iz centra Tanegašima u Japanu.

Na Tviteru vlade UAE navodi se da je lansiranje odloženo za četvrtak u 08.43 GMT.

“Nada ili “el-Amal” na arapskom trebalo bi do orbite crvene planete da stigne do februara 2021, na 50. godišnjicu ujedinjene UAE.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NOVA STUDIJA

Kao što Mjesec utiče na naša mora i izaziva plime, takođe utiče i na našu atmosferu, zajedno sa Suncem, stvarajući talase na nebu.

Nova studija sada pokazuje kako neki “nebeski talasi” odjekuju oko Zemlje, u stvari, veoma slično kako bi “zvečali” i unutar zvona.

U vodi, talasi se šire prenošenjem energije. Energija se širi i našim nebom, od stvari koje emituju toplotu do gravitacionog povlačenja nebeskih tIJela, piše Frans pres.

Ovi atmosferski talasi ne kreću se isto kao okeanski, ali i dalje su prepoznatljivi, ako neko zna šta treba da gleda: kretanje usko nabijenog vazduha, u džepovima hiljadu kilometrima dugim.

Prethodne studije bile su usmJerene na lokalizovane prostore i ograničene vremenske skale, što omogućava detekciju nebeskih talasa između 1.000 i 10.000 km dužine, sa talasnom frekvencijom od nekoliko sati. Ali, podaci koji su nedavno postali dostupni otvorili su mnogo širu sliku po ovom pitanju.

Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), obezbeđuje podatke iz sata u sat za atmosferske podatke u cijelom svijetu, za pet dana. Takođe, taj sajt upoređuje te podatke i sa istorijskim mjerenjima, koja datiraju od 1979. godine.

To je omogućilo Takatašiju Sakasakiju sa Kjoto univerziteta i naučniku za ispitivanje atmosfere Kevinu Hamoltonu sa Havajskog univerziteta da ispitaju podatke o atmosferskom pritisku u posljednjih 38 godina, uključujući nebeske talase između dva sata i dva dana, i talasne dužine veće od 5.000 km.

Na ovoj skali, naučnici su mogli da primijete i neke unaprjed otkrivene mjesečeve i sunčeve atmosferske talase, zajedno sa globalnim rezonantnim modalitetima, koje je predvideo još Pjer-Simon Laplas, francuski fizičar iz 19. vijeka.

Ukoliko ti talasi putuju vazduhom pravom brzinom i na pravoj visini, oni mogu da se usklade sa atmosferom, stvarajući rezonancu. To talasima omogućava da oforme dovoljno stabilan obrazac da vibrira kroz cijelu atmosferu, kao što zvuk odzvanja u zvonu.

I, zaista, naučnici su otkrili mnogo ovih rezonantnih nebeskih talasa, koji su se proširili cijelom planetom, i doprinijeli utisku “zvonjenja zvona u atmosferi”. To uključuje i mnoge rezonantne modalitete koji kruže tropskim predjelima.

“Kad sve zbrojimo, ispada da naša atmosfera zvoni poput zvona”, kaže Hamilton.

NOVA STUDIJA

Kao što Mjesec utiče na naša mora i izaziva plime, takođe utiče i na našu atmosferu, zajedno sa Suncem, stvarajući talase na nebu.

Nova studija sada pokazuje kako neki “nebeski talasi” odjekuju oko Zemlje, u stvari, veoma slično kako bi “zvečali” i unutar zvona.

U vodi, talasi se šire prenošenjem energije. Energija se širi i našim nebom, od stvari koje emituju toplotu do gravitacionog povlačenja nebeskih tIJela, piše Frans pres.

Ovi atmosferski talasi ne kreću se isto kao okeanski, ali i dalje su prepoznatljivi, ako neko zna šta treba da gleda: kretanje usko nabijenog vazduha, u džepovima hiljadu kilometrima dugim.

Prethodne studije bile su usmJerene na lokalizovane prostore i ograničene vremenske skale, što omogućava detekciju nebeskih talasa između 1.000 i 10.000 km dužine, sa talasnom frekvencijom od nekoliko sati. Ali, podaci koji su nedavno postali dostupni otvorili su mnogo širu sliku po ovom pitanju.

Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), obezbeđuje podatke iz sata u sat za atmosferske podatke u cijelom svijetu, za pet dana. Takođe, taj sajt upoređuje te podatke i sa istorijskim mjerenjima, koja datiraju od 1979. godine.

To je omogućilo Takatašiju Sakasakiju sa Kjoto univerziteta i naučniku za ispitivanje atmosfere Kevinu Hamoltonu sa Havajskog univerziteta da ispitaju podatke o atmosferskom pritisku u posljednjih 38 godina, uključujući nebeske talase između dva sata i dva dana, i talasne dužine veće od 5.000 km.

Na ovoj skali, naučnici su mogli da primijete i neke unaprjed otkrivene mjesečeve i sunčeve atmosferske talase, zajedno sa globalnim rezonantnim modalitetima, koje je predvideo još Pjer-Simon Laplas, francuski fizičar iz 19. vijeka.

Ukoliko ti talasi putuju vazduhom pravom brzinom i na pravoj visini, oni mogu da se usklade sa atmosferom, stvarajući rezonancu. To talasima omogućava da oforme dovoljno stabilan obrazac da vibrira kroz cijelu atmosferu, kao što zvuk odzvanja u zvonu.

I, zaista, naučnici su otkrili mnogo ovih rezonantnih nebeskih talasa, koji su se proširili cijelom planetom, i doprinijeli utisku “zvonjenja zvona u atmosferi”. To uključuje i mnoge rezonantne modalitete koji kruže tropskim predjelima.

“Kad sve zbrojimo, ispada da naša atmosfera zvoni poput zvona”, kaže Hamilton.

RECIKLAŽA RJEŠENJE

Novi modni trendovi dovode do toga da se svake godine baca velika količina odjeće, a sve to ima ogroman uticaj na okolinu. Zbog toga se postavlja pitanje možemo li svoju neželjenu odjeću pretvoriti u nešto korisno?

Ljudi kupuju previše odjeće, prema istraživanju koje je provela sociološkinja Sofi Vudvard s Univerziteta u Mančesteru, prosječno 12 posto odjeće u ženskim ormarima žene uopšte ne nose.

Većina njih će svu odjeću koju ne nosi baciti u kantu za smeće. Od 85 posto odjeće u Sjedinjenim Američkim Državama, što je otprilike 13 miliona tona, se odlaže u odlagališta ili spali. Procjenjuje se da prosječni Amerikanac svake godine baci oko 37 kilograma odjeće. Globalno, procjenjeno je da se godišnje proizvodi 92 miliona tona otpada odjeće, a do 2030. godine očekuje se da će se baciti 134 miliona tona godišnje.

Ova količina otpada vrši veliki pritisak na prirodne resurse kao što je voda, zagađuje okolinu i degradira ekosisteme. Modna industrija krivac je za deset posto svih emisija stakleničkih plinova te za 20 posto globalnih otpadnih voda.

U isto vrijeme kupujemo više odjeće nego ikada. Prosječni potrošač sada kupuje 60 posto više odjeće nego prije 15 godina. Globalno se otkupi 56 miliona tona odjeće svake godine, a očekuje se da će ova brojka do 2050. godine porasti na 160 miliona tona.

Trenutno se samo 13,6 posto bačene odjeće i obuće u Sjedinjenim Američkim Državama reciklira, dok prosječni Amerikanac svake godine baci 37 kilograma odjeće. Globalno, samo 12 posto materijala se koristi za reciklažu odjeće. Naprimjer većina recikliranog poliestera dolazi od plastičnih boca, a ne stare odjeće.

Takođe veliki dio problema svodi se i na ono od čega se izrađuje naša odjeća. Naprimjer, majica od sto posto pamuka sadrži mnoge druge komponente poput naljepnica i konca koji se izrađuju od drugog materijala.

Zbog toga se one teško odvajaju da bi se učinkovito reciklirale. Razvrstavanje tekstila u različite vrste vlakana i materijala ručno je intenzivno, sporo i zahtijeva kvalificiranu radnu snagu. Rast korištenja modernih mješavina tkanina u odjeći također otežava mehanički postupak.

Trenutno je vrlo malo odjeće koja je poslata na recikliranje i pretvorena u novu odjeću. Naprimjer, stare vunene čarape mogu se pretvoriti u tepihe, kašmir se može reciklirati u odijela. No od 2015. godine manje od 1 posto korištene odjeće reciklirano je na ovaj način.

Kako bismo smanjili količinu bačene odjeće, najbolje bi bilo pokloniti je humanitarnim udruženjima.

U fabrici za razvrstavanje i recikliranje odjeće Oxfam u Velikoj Britaniji svake sedmice prolazi 80 tona stare odjeće. Lorein Nidhem Reid, Oxfamova šefica otpada, u fabrici je radila više od 10 godina. Vremenom je, međutim, primijetila stvarni pad kvaliteta odjeće koja im stiže, posebno kada je riječ o materijalima od kojih se izrađuje odjeća.

Većina ih se na neki način šalje na recikliranje, ali oko šest tona odjeće je tako lošeg kvaliteta da se jednostavno rastrga. Tehnologije recikliranja vlakana postoje, ali se koriste samo u maloj mjeri.

Modni brendovi poput Adidasa uveli su prodaju recikliranih proizvoda, a tu su i modni brendovi H&M i Zara.

No, nije reciklaža jedino rješenje, kako su naveli stručnjaci, kupci moraju promijeniti svoje potrošačke navike i kupovati odjeću kada im je ona zaista potrebna.

RECIKLAŽA RJEŠENJE

Novi modni trendovi dovode do toga da se svake godine baca velika količina odjeće, a sve to ima ogroman uticaj na okolinu. Zbog toga se postavlja pitanje možemo li svoju neželjenu odjeću pretvoriti u nešto korisno?

Ljudi kupuju previše odjeće, prema istraživanju koje je provela sociološkinja Sofi Vudvard s Univerziteta u Mančesteru, prosječno 12 posto odjeće u ženskim ormarima žene uopšte ne nose.

Većina njih će svu odjeću koju ne nosi baciti u kantu za smeće. Od 85 posto odjeće u Sjedinjenim Američkim Državama, što je otprilike 13 miliona tona, se odlaže u odlagališta ili spali. Procjenjuje se da prosječni Amerikanac svake godine baci oko 37 kilograma odjeće. Globalno, procjenjeno je da se godišnje proizvodi 92 miliona tona otpada odjeće, a do 2030. godine očekuje se da će se baciti 134 miliona tona godišnje.

Ova količina otpada vrši veliki pritisak na prirodne resurse kao što je voda, zagađuje okolinu i degradira ekosisteme. Modna industrija krivac je za deset posto svih emisija stakleničkih plinova te za 20 posto globalnih otpadnih voda.

U isto vrijeme kupujemo više odjeće nego ikada. Prosječni potrošač sada kupuje 60 posto više odjeće nego prije 15 godina. Globalno se otkupi 56 miliona tona odjeće svake godine, a očekuje se da će ova brojka do 2050. godine porasti na 160 miliona tona.

Trenutno se samo 13,6 posto bačene odjeće i obuće u Sjedinjenim Američkim Državama reciklira, dok prosječni Amerikanac svake godine baci 37 kilograma odjeće. Globalno, samo 12 posto materijala se koristi za reciklažu odjeće. Naprimjer većina recikliranog poliestera dolazi od plastičnih boca, a ne stare odjeće.

Takođe veliki dio problema svodi se i na ono od čega se izrađuje naša odjeća. Naprimjer, majica od sto posto pamuka sadrži mnoge druge komponente poput naljepnica i konca koji se izrađuju od drugog materijala.

Zbog toga se one teško odvajaju da bi se učinkovito reciklirale. Razvrstavanje tekstila u različite vrste vlakana i materijala ručno je intenzivno, sporo i zahtijeva kvalificiranu radnu snagu. Rast korištenja modernih mješavina tkanina u odjeći također otežava mehanički postupak.

Trenutno je vrlo malo odjeće koja je poslata na recikliranje i pretvorena u novu odjeću. Naprimjer, stare vunene čarape mogu se pretvoriti u tepihe, kašmir se može reciklirati u odijela. No od 2015. godine manje od 1 posto korištene odjeće reciklirano je na ovaj način.

Kako bismo smanjili količinu bačene odjeće, najbolje bi bilo pokloniti je humanitarnim udruženjima.

U fabrici za razvrstavanje i recikliranje odjeće Oxfam u Velikoj Britaniji svake sedmice prolazi 80 tona stare odjeće. Lorein Nidhem Reid, Oxfamova šefica otpada, u fabrici je radila više od 10 godina. Vremenom je, međutim, primijetila stvarni pad kvaliteta odjeće koja im stiže, posebno kada je riječ o materijalima od kojih se izrađuje odjeća.

Većina ih se na neki način šalje na recikliranje, ali oko šest tona odjeće je tako lošeg kvaliteta da se jednostavno rastrga. Tehnologije recikliranja vlakana postoje, ali se koriste samo u maloj mjeri.

Modni brendovi poput Adidasa uveli su prodaju recikliranih proizvoda, a tu su i modni brendovi H&M i Zara.

No, nije reciklaža jedino rješenje, kako su naveli stručnjaci, kupci moraju promijeniti svoje potrošačke navike i kupovati odjeću kada im je ona zaista potrebna.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NAJPOZNATIJI VISKI

Džoni Voker, brend viskija star gotovo 200 godina, uskoro će se prodavati u papirnoj ambalaži.

Diageo, kompanija koja je vlasnik ovog brenda, saopštila je da planira da na proljeće sljedeće godine u prodaju pusti prve nove ekološke ambalaže, prenosi BBC.

Pravljenje staklenih flaša, kako navode, troši energiju i emituje ugljenik.

Za papirnu ambalažu, Diageo će pokrenuti firmu pod nazivom Pulpek, koja će proizvoditi ambalažu i za brendove Unilever i Pepsi.

Papirne boce za viski biće napravljene od drvene pulpe i moći će u potpunosti da se recikliraju, saopštila je kompanija.

Mnoge kompanije za proizvodnju pića razvijaju papirne ambalaže kako bi pokušale smanjiti zagađenje i učiniti proizvode održivijima, piše BBC.

Međutim, Koka kola je u januaru saopštila da se neće odreći jednokratne plastične ambalaže jer je potrošači i dalje žele.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NAJPOZNATIJI VISKI

Džoni Voker, brend viskija star gotovo 200 godina, uskoro će se prodavati u papirnoj ambalaži.

Diageo, kompanija koja je vlasnik ovog brenda, saopštila je da planira da na proljeće sljedeće godine u prodaju pusti prve nove ekološke ambalaže, prenosi BBC.

Pravljenje staklenih flaša, kako navode, troši energiju i emituje ugljenik.

Za papirnu ambalažu, Diageo će pokrenuti firmu pod nazivom Pulpek, koja će proizvoditi ambalažu i za brendove Unilever i Pepsi.

Papirne boce za viski biće napravljene od drvene pulpe i moći će u potpunosti da se recikliraju, saopštila je kompanija.

Mnoge kompanije za proizvodnju pića razvijaju papirne ambalaže kako bi pokušale smanjiti zagađenje i učiniti proizvode održivijima, piše BBC.

Međutim, Koka kola je u januaru saopštila da se neće odreći jednokratne plastične ambalaže jer je potrošači i dalje žele.

  • Milatović: Crna Gora i Turska saveznici i strateški partneri
    on 11/09/2025 at 12:23

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora i Turska danas stoje rame uz rame – kao pouzdani saveznici u NATO-u, gdje zajedno doprinose očuvanju globalnog mira i bezbjednosti, ali i kao strateški partneri u političkom dijalogu i ekonomskoj saradnji

  • Ibrahimović: Reforme će ojačati našu ekonomiju i otvoriti vrata za investitore iz Turske
    on 11/09/2025 at 11:18

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da je Vlada Crne Gore usmjerena na unaprjeđenje kvaliteta života, otvaranje novih ekonomskih mogućnosti i jačanje vladavine prava, dodajući da će reforme otvoriti i nova vrata za investitore iz Turske i šire.

  • Novaković Đurović: Izborna reforma nije završena, otvorene liste ključni cilj
    on 11/09/2025 at 09:39

    Reforma izbornog zakonodavstva usvojena u julu, kojom je utvrđen datum lokalnih izbora u jednom danu, profesionalizacija DIK-a i kvota od 40% za manje zastupljeni pol, za Građanski pokret URA je samo dio kompletne izborne reforme, saopštila je potpredsjednica URE Ana Novaković Đurović.

  • Od Marovića do Medenice, crna lista SAD-a sve duža
    on 11/09/2025 at 05:38

    Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su pod američke sankcije, zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je iz američkog Stejt departmenta. Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države (SAD).

  • Janović: Osuđujem govor mržnje bez izuzetka, huligane oštro kazniti
    on 10/09/2025 at 20:28

    Nakon pisanja medija da je sa bratom, šefom ANB-a Ivicom Janovićem prisustvovao utakmici na Maksimiru u Zagrebu gdje su navijači uzvikivali "Ubij Srbina", poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović kazao je da govor mržnje osuđuje i da će se uvijek među 20.000 ljudi naći huligani koje treba oštro kazniti.

  • Pižurica: Janovići nijesu nacionalisti, skandiranje u Zagrebu sramotno, a ćuti se o Beogradu
    on 10/09/2025 at 20:19

    Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica saopštio je da šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore Ivica Janović, kao i poslanik PES-a Tonći Janović nijesu nacionalisti, te da je skandiranje u Zagrebu za osudu, ali nije pošteno da se ćuti o napadima u Beogradu na Srbe koji misle drugačije.

  • Leković: Odluka SAD je presuda trulom savezu politike, pravosuđa i kriminala koji je nekada vladao u Crnoj Gori
    on 10/09/2025 at 18:59

    Momčilo Leković, poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore pozdravio je odluku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da Vesni Medenici i Milu Božoviću zabrane ulazak u njihovu zemlju. Ovo je za našu zemlju više od mjere, ovo je novi javni šamar svim političkim i kriminalnim strukturama koje su Crnu Goru decenijama držale zarobljenu, držeći je na koljenima pred korupcijom i organizovanim kriminalom, poručio je Leković.

  • Martin Ivanoviću: Irska podržava politiku proširenja i evropski put CG
    on 10/09/2025 at 18:09

    Proces proširenja biti među važnim prioritetima tokom irskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026, kazao je premijer te zemlje Mihal Martin tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem u Dablinu. Dodao je da Irska snažno podržava politiku proširenja i evropski put Crne Gore, te da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć.

  • Adžović: Crna Gora ostaje posvećena jačanju saradnje sa UAE
    on 10/09/2025 at 17:21

    Saradnja između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) predstavlja primjer snažnog partnerstva koje se intezivno razvija u više oblasti od zajedničkog interesa, poručila je ministarka javnih radova Maida Adžović na sa sastanku sa otpravnikom poslova a.i. ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, Jusufom Almazroueijem.

  • Može li veting u pravosuđu bez ustavnih promjena?
    on 10/09/2025 at 05:54

    Sprovođenje vetinga u pravosuđu bez izmjena ustava donošenjem zakona nije izvodljivo jer je prema najvišem pravnom aktu sudijska funkcija stalna i može se prekinuti samo u posebnim slučajevima, kazao je Radiju Crne Gore profesor Blagota Mitrić. Pojašnjava da je i do sada bilo mogućnosti da se nadgleda rad nosilaca sudsko-tužilačke vlasti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocijenjuje, zabrinjavajuće.