TESTIRANJE TEHNOLOGIJA

Kompanija Tojota će u Japanu izgraditi prototip “grada budućnosti” koji će se koristiti za razvoji i testiranje budućih tehnologija. Grad će biti nazvan Woven City, a nalaziće se u blizini vulkana Maunt Fudži.

U njemu za početak živjeti 2.000 stalnih stanovnika i istraživača. Kada je riječ o vozilima, koristiće samo autonomna vozila bez emisije CO2.

Tojota će grad koristiti za testiranje tehnologije na polju autonomnije, robotike, prevoza, “pametnih” domaćinstava i vještačke inteligencije.

Projekat je najavio šef Tojote Akio Tojoda.

“Grad je unikatna prilika za razvoj budućih tehnologija. Dobrodošli su svi oni koji su inspirisani da unaprijede način življenja te da iskoriste ovaj unikatni istraživački ekosistem i pridruže nam se u namjeri da kreiramo bolji način života i kretanja za sve nas”, izjavio je Tojoda.

GUGL HELT

Kompjuterski program može da otkrije rak dojke na mamografskim snimcima tokom rutinske kontrole sa većom tačnošću od radiologa i onkologa, tvrdi tim istraživača koji se nada da će ovo biti novi iskorak u borbi protiv ovog globalnog ubice.

Rak dojke jedan je od najčešćih karcinoma kod žena. Samo tokom prošle godine postavljeno je više od dva miliona novih dijagnoza.

Redovan skrining je od vitalne važnosti za otkrivanje prvih znakova bolesti kod pacijenata koji nemaju očigledne simptome.

U Velikoj Britaniji se ženama starijim od 50 godina savetuje da rade mamografsko snimanje na svake tri godine, a rezultate analiziraju dva nezavisna stručnjaka. Ali, tumačenje snimaka ostavlja prostora za greške. Dešava se da se kod zdravih pacijenata posumnja na rak ili pak, da se na vrijeme ne uoče promjene koje upućuju na bolest. Zato su istraživači “Gugl helta” unijeli u kompjuterski program vještačke inteligencije za otkrivanje raka dojke više hiljada snimaka žena iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država.

Sve snimke su već pregledali onkolozi, ali za razliku od kliničkog okruženja, u program nije unošena kompletna anamneza pacijenta koja bi mogla da utiče na postavljanje dijagnoze.

Istraživački tim je utvrdio da njihov AI model može da utvrdi rak dojke sa snimaka sa sličnim nivoom preciznosti kao radiolozi. Nadalje, AI je pokazao mnogo manji procenat pogrešnih dijagnoza koji se u Americi kreću oko 5,7 odsto, odnosno 1,2 u Velikoj Britaniji.

“Što se ranije otkrije rak dojke, to je, naravno, bolje za pacijenta. O ovoj tehnologiji razmišljamo kao o načinu da pomognemo stručnjacima ili pacijentima, da na kraju, budu postavljene što preciznije dijagnoze”, kaže za AFP Dominik King iz Velike Britanije, rukovodilac “Gugl helta”.

Računar daje ‘drugo mišljenje’

U Velikoj Britaniji snimke tumače dva radiologa, što je neophodan, ali naporan proces.

Tim iz “Gugl helta” je sproveo eksperimente, poredeći dijagnoze računara sa odlukom prvog čitača mamografskih snimaka. Ako bi se dijagnoze poklopile, ti slučajevi su označavani kao riješeni.

Ukoliko bi dijagnoze bile različite, onda su poređeni sa odlukom drugog radiologa.

Studija koju su sproveli King i njegov tim, objavljena u časopisu “Nejčer”, pokazala je da se korišćenjem kompjuterskog programa za potvrđivanje dijagnoze jednog radiologa, može uštedjeti do 88 odsto radnog opterećenja drugog ljekara.

Ken Jang, ljekar koji vodi arhivu mamografskih snimaka u istraživačkim projektima raka u Velikoj Britaniji, doprinio je ovom istraživanju. Naglašava da je ovaj program jedinstven po tome što su u njega unijeti svi naknadni podaci do kojih se došlo u kliničkoj praksi od skoro 30.000 pacijenata.

“Imamo uzorak koji je reprezentativan za sve žene koje dolaze na mamografske skrininge. To uključuje netipične i jedinstvene slučajeve, veoma teške slučajeve i sve ostale koji su prošli kroz kliničku praksu”, dodao je Jang.

Tim naglašava da su potrebna dodatna istraživanja, ali da se nadaju kako će tehnologija jednog dana sigurno moći da se koristi kao ‘drugo mišljenje’ prilikom postavljanja dijagnoze raka dojke.

STARLINK MREŽA

Novih 60 satelita je povećalo ukupan broj na 182, a svi oni čine dio Starlink mreže čiji je zadatak da omogući globalnu pokrivenost internetom.

Sateliti su dostavljeni u orbitu pomoću Falcon 9 rakete lansirane iz Cape Canaverala na Floridi, a značajni su i zbog toga što su omogućili kompaniji SpaceX da postane rekoder po broju komercijalnih satelita u orbiti.

Kalifornijska kompanija Planet Labs je na drugom mjestu sa nešto manje od 150 satelita koji se koriste za snimanje površine Zemlje.

SpaceX ima dozvolu regulatora da lansira do 12.000 satelita, ali se pričalo o čak 40.000, što zavisi o tome kako će se projekt razvijati. Do kraja mjeseca bi SpaceX mogao lansirati još dvije rakete sa po 60 satelita.

Ipak, astronomi se žale da veliki broj satelita uništava pogled na noćno nebo. Oni su kao dokaz ponudili fotografije niza svijetlih tačaka na nebu koje predstavljaju odraz satelita dok se kreću oko zemlje. Međutim, SpaceX smatra da su žalbe pretjerane. Kompanija tvrdi da su sateliti vidljivi nedugo nakon lansiranja, a to je rezultat njihove konfiguracije dok se podižu s visine od 290 km na visinu od 550 km.

Kada se konačno pozicioniraju, trebali bi biti teško vidljivi. Najnoviji sateliti imaju i posebnu završnu obradu kako bi se dodatno smanjila refleksija.

IMAJU PLAN B

“Šaomi” je već spreman za moguću zabranu od strane američke vlade, poručila je menadžerka kompanije Abi Go.

Ova kineska kompanija dio prihoda već koristi kako bi ulagali u proizvodnju i distribuciju svojih proizvoda bez oslanjanja na firme iz SAD, prenosi B92.

“Trenutno procjenjujemo situaciju. Ali u ovom trenutku nije bilo ‘efekta zaraze’. U stvari, sarađujemo “rame uz rame” i intenzivno radimo sa američkim kompanijama, kao što su Qualcomm ili Google”, rekla je Abi Go.

“U svakom slučaju, ako se u budućnosti nešto dogodi, imamo plan B. Između ostalog, mnogo ulažemo u nekoliko proizvođača u Kini. Ipak, vjerujemo da naša poslovna strategija ne bi trebalo da bude uslovljena odlukama koje donose političari. Do sada smo se zalagali za najbolje komponente u našim proizvodima. Tako ćemo nastaviti i ubuduće”, dodaje ona.

JEDAN OD NAJVEĆIH UMOVA

Jedan od najvećih umova 20. vijeka, naučnik Nikola Tesla, umro je na današnji dan, na Božić 1943. u Njujorku, u 87. godini.

Rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, a umro na Menhetnu, u hotelu Njujorker, u kojem je živio posljednjih 10 godina svog života.

Po Tesli su nazvane jedinica za mjerenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a njegova zaostavština upisana je 2003. godine u registar Uneska.

Od 1994. godine, u Njujorku se ugao 40. ulice i 6. avenije, gdje je bila njegova laboratorija, zove Ugao Nikole Tesle.

Zaslužan je za 700 patenata od kojih je više od 300 zaštićeno u 27 zemalja na pet kontinenata.

Gradonačelnik Njujorka Fjorelo la Gvardija, po kome se zove jedan od tri glavna njujorška aerodroma, na sahrani Nikole Tesle pročitao je oproštajni govor, koji je napisao Luj Adamič, slovenački pisac, esejista i prevodilac.

“Ovdje, u Njujorku, prošle srijede je u svojoj hotelskoj sobi preminuo jedan čovjek. Zvao se Nikola Tesla. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najuspješnijih ljudi koji su ikad živjeli.”

“Njegova dostignuća su ogromna, a kako vrijeme prolazi postajaće sve veća”.

Pred opijelo Lagvardija je na radiju za Teslu rekao da je mogao postati najbogatiji čovjek u Americi, ali da to jednostavno nije želio.

“Želio je uspjeh, koji je namijenio drugima. Volio je ljude, bio je naučnik – genije, pjesnik nauke. Novac ga nije zanimao i sve što je učinio, učinio je u skladu sa svojim prirodnim darom, koji mu je u njegovoj rodnoj zemlji podarila majka”, rekao je tadašnji gradonačelnik Njujorka.

Prijatelji su mu bili i pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar.

O njemu je snimljeno više filmova, a u “Prestižu” Teslin lik tumači Dejvid Bouvi.

Karijeru je počeo u Mariboru kao pomoćni inženjer 1878. godine, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi ispunio njegovu želju, upisao fakultet.

Nakon studija u Pragu počinje da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom odjeljenju, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu.

Dvije godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona, koji je tada bio najznačajnija ličnost na polju tehnike u Americi.

Prvi patent podnio je u SAD, 1884. godine, poslije odlaska iz Edisonove kompanije i osnivanja “Tesla Electric Light & Manufacturing”.

Stvorio je i veliki broj pronalazaka koje nikada nije pokušao da zaštiti, kao što je, primjena visokofrekventnih struja za medicinske svrhe.

Nezvanični arhivar hotela “Njujorker” Džozef Kini, koji je posljednjih decenija vodio posjetioce kroz “Teslin hotel” od 1933. do 1943. godine, govorio je da skoro da nema dana da neko ne dođe i zatraži da vidi sobu 3327 i 3328 na 33 spratu, gdje je živeo Tesla…

Jedna je bila spavaća, a druga radna. Hotelski život je izabrao da ne bi brinuo o sređivanju kuće, pranju odjeće, spremanju obroka, a zahvaljujući tome dragocjeno vrijeme mogao je da posveti ostvarenju svojih naučnih ciljeva.

“Njujorker” je izabrao zato što je bio blizu njegove laboratorije, ali i zato što je to bio hotel sa najsavremenijim tehnološkim rješenjima toga doba, o čemu je 1930. godine pisano na četiri strane magazina “Popularna nauka”, govorio je Kini.

Urna sa Teslinim pepelom iz Njujorka je prenijeta u Beograd 1951. i nalazi se u njegovom Muzeju u Krunskoj ulici.