ROĐENDANSKA ČESTITKA

Oskarovka Meril Strip ponovo je oduševila javnost snimkom na kojem proslavlja 90. rođendan najpoznatijeg brodvejskog kompozitora Stivena Sondhajma tokom karantina.

Tokom virtuelne izvedbe sa svojim koleginicama “Take Me to the World: A Sondheim 90th Birthday Celebration” čestitala je poznatom brodvejskom kompozitoru i tekstopiscu Stivenu Sondhajmu.

Zajedno sa legendama Broadveja Odri MekDonald i Kristin Baranski, Strip je obukla svoj najfiniji ogrtač, sipala sebi klasični martini i pustila virtuelno izvođenje Sondhajmove pjesme “Dame koje ručaju” iz mjuzikla “Company” koji ove godine proslavlja 50. godišnjicu postojanja.

Fanovi su bili oduševljeni ovim nastupom. Jedan obožavatelj je napisao: “Ovo mi je dodalo deset godina života.”

ROĐENDANSKA ČESTITKA

Oskarovka Meril Strip ponovo je oduševila javnost snimkom na kojem proslavlja 90. rođendan najpoznatijeg brodvejskog kompozitora Stivena Sondhajma tokom karantina.

Tokom virtuelne izvedbe sa svojim koleginicama “Take Me to the World: A Sondheim 90th Birthday Celebration” čestitala je poznatom brodvejskom kompozitoru i tekstopiscu Stivenu Sondhajmu.

Zajedno sa legendama Broadveja Odri MekDonald i Kristin Baranski, Strip je obukla svoj najfiniji ogrtač, sipala sebi klasični martini i pustila virtuelno izvođenje Sondhajmove pjesme “Dame koje ručaju” iz mjuzikla “Company” koji ove godine proslavlja 50. godišnjicu postojanja.

Fanovi su bili oduševljeni ovim nastupom. Jedan obožavatelj je napisao: “Ovo mi je dodalo deset godina života.”

U PRODAJI

Naučnici su razvili antivirusni premaz koji bi mogao da zaštiti površine od koronavirusa tokom 90 dana.

Prodaja spreja koji štiti površine od virusa COVID-19 počela je u Hongkongu po cijeni od oko osam eura, javlja britanski Skaj njuz.

Naučnicima sa hongkonškog Univerziteta za nauku i tehnologiju (HKUST) trebalo je 10 godina da razviju ovaj premaz nazvan MAP-1.

Prema njihovim riječima, ova supstanca se može raspršiti po površinama na javnim mjestima, kao što su rukohvati i liftovi, a radi zaštite od korona virusa.

“Ova mjesta se često dodiruju i na taj način postaju veoma efikasni prenosioci bolesti”, kaže profesor Džozef Kvan, jedan od glavnih istraživača sa HKUST.

Sprej je napravljen od miliona nano-kapsula sa dezinfekcionim sredstvima koja ostaju efikasna u uništavanju bakterija, virusa i spora čak i nakon što se osuše, kaže profesor Kvan.

On kaže da je efikasnost MAP-1 povećana polimerima osjetljivim na toplotu, koji se raspadaju u dodiru sa ljudima i oslobađaju dezinfekciona sredstva – za razliku od uobičajenih sredstava za dezinfekciju kao što su izbeljivač ili alkohol.

Sprej je takođe netoksičan i bezbjedan za kožu i okolinu, tvrde istraživači.

Odobren je za službenu i masovnu upotrebu u februaru, nakon kliničkih ispitivanja u hongkonškoj bolnici.

U PRODAJI

Naučnici su razvili antivirusni premaz koji bi mogao da zaštiti površine od koronavirusa tokom 90 dana.

Prodaja spreja koji štiti površine od virusa COVID-19 počela je u Hongkongu po cijeni od oko osam eura, javlja britanski Skaj njuz.

Naučnicima sa hongkonškog Univerziteta za nauku i tehnologiju (HKUST) trebalo je 10 godina da razviju ovaj premaz nazvan MAP-1.

Prema njihovim riječima, ova supstanca se može raspršiti po površinama na javnim mjestima, kao što su rukohvati i liftovi, a radi zaštite od korona virusa.

“Ova mjesta se često dodiruju i na taj način postaju veoma efikasni prenosioci bolesti”, kaže profesor Džozef Kvan, jedan od glavnih istraživača sa HKUST.

Sprej je napravljen od miliona nano-kapsula sa dezinfekcionim sredstvima koja ostaju efikasna u uništavanju bakterija, virusa i spora čak i nakon što se osuše, kaže profesor Kvan.

On kaže da je efikasnost MAP-1 povećana polimerima osjetljivim na toplotu, koji se raspadaju u dodiru sa ljudima i oslobađaju dezinfekciona sredstva – za razliku od uobičajenih sredstava za dezinfekciju kao što su izbeljivač ili alkohol.

Sprej je takođe netoksičan i bezbjedan za kožu i okolinu, tvrde istraživači.

Odobren je za službenu i masovnu upotrebu u februaru, nakon kliničkih ispitivanja u hongkonškoj bolnici.

NAOMI KEMBEL

Naomi Kembel je u svojoj karijeri imala toliko fenomenalnih revija, da one koje i nisu bile toliko dobre mogu da se zaborave. Međutim, pad na modnoj reviji 1993. godine je ipak nešto što je manekenka sada iskoristila da pošalje važnu poruku, iako se desio toliko godina ranije.

Te 1993. godine je hodala pistom u veoma visokim potpeticama sa ogromnom platformom. Međutim, desilo joj se da izgubi ravnotežu i padne.

Na trenutak se nasmijala, ali je ipak ustala, podigla glavu i nastavila sa hodom.

“Ne sudi mi prema mojim uspjesima, sudi mi prema tome koliko puta sam pala i ponovno ustala”, napisala je Naomi ispod videa, citirajući Nelsona Mandelu.

NAOMI KEMBEL

Naomi Kembel je u svojoj karijeri imala toliko fenomenalnih revija, da one koje i nisu bile toliko dobre mogu da se zaborave. Međutim, pad na modnoj reviji 1993. godine je ipak nešto što je manekenka sada iskoristila da pošalje važnu poruku, iako se desio toliko godina ranije.

Te 1993. godine je hodala pistom u veoma visokim potpeticama sa ogromnom platformom. Međutim, desilo joj se da izgubi ravnotežu i padne.

Na trenutak se nasmijala, ali je ipak ustala, podigla glavu i nastavila sa hodom.

“Ne sudi mi prema mojim uspjesima, sudi mi prema tome koliko puta sam pala i ponovno ustala”, napisala je Naomi ispod videa, citirajući Nelsona Mandelu.

OPORAVLJENI

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Njih dvoje su početkom marta saznali da su pozitivni na korona virus, dok su bili u Australiji. Vratili su se kući u Los Anđeles krajem marta nakon što im je istekao karantin, piše Variety.

“Sada smo dobro. Imali smo sve simptome nalik gripu. Rita je bila malo lošije od mene, imala je visoku temperaturu. Bili smo izolovani kako ne bismo zarazili još nekoga”, kazao je Henks i potvrdio da su se on i supruga podvrgnuli medicinskim studijama kako bi dobrovoljno dali krv, u nadi da će se pandemija zaustaviti.

Iako su virus preboljeli, Rita i Tom još uvijek ne znaju kada su se i na koji način zarazili.

“Australski zvaničnici kazali su nam da vjeruju da smo se zarazili ili u Americi ili tokom putovanja u Australiju, gdje je Henks snimao film, a ja sam imala turneju kojom sam promovisala novi album”, otkrila je nedavno Rita.

OPORAVLJENI

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Nakon oporavka od koronavirusa Tom Henks i Rita Vilson donirali su krv kao pomoć u razvoju vakcine protiv koronavirusa pošto su otkrili da imaju antitijela.

Njih dvoje su početkom marta saznali da su pozitivni na korona virus, dok su bili u Australiji. Vratili su se kući u Los Anđeles krajem marta nakon što im je istekao karantin, piše Variety.

“Sada smo dobro. Imali smo sve simptome nalik gripu. Rita je bila malo lošije od mene, imala je visoku temperaturu. Bili smo izolovani kako ne bismo zarazili još nekoga”, kazao je Henks i potvrdio da su se on i supruga podvrgnuli medicinskim studijama kako bi dobrovoljno dali krv, u nadi da će se pandemija zaustaviti.

Iako su virus preboljeli, Rita i Tom još uvijek ne znaju kada su se i na koji način zarazili.

“Australski zvaničnici kazali su nam da vjeruju da smo se zarazili ili u Americi ili tokom putovanja u Australiju, gdje je Henks snimao film, a ja sam imala turneju kojom sam promovisala novi album”, otkrila je nedavno Rita.

ITALIJA

Flora i fauna u venecijanskim kanalima se nije promijenila već se promijenila samo naša šansa da je konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje zapljuskuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.

Morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.

U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkava hiljade brodica, taksija, vaporeta, gondola ni privatnih brodica.

Prigoda je to za Mangonija, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.

“Sediment se zadržava na dnu, pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine. Zahvaljujući tim promjenama možemo posmatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže i pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio tako bistro more.

“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u istorijskom središtu grada, jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže Mangoni.

“U Veneciji se nisu smanjili samo saobrćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske nauke (ISMAR-CNR).

Tvrdi da je u kanalima u istorijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.

“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo se mnogo raznolikije i zanimljivija je nego što biste pomislili. S obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.

Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u istorijskom središtu.

“U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih češće možemo opaziti i u laguni, osobito u nekim dijelovima godine kada ih vjerojatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima promet kanalima vrlo intenzivan, pa je vrlo moguće da stradaju od propelera”, Objašnjava Sigovini.

Kako je kazao Mangoni, čovjek ima utisak da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom.

Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema, jer smatra da mjere ograničenja neće dugoročno popraviti stanje u laguni.

ITALIJA

Flora i fauna u venecijanskim kanalima se nije promijenila već se promijenila samo naša šansa da je konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje zapljuskuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.

Morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.

U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkava hiljade brodica, taksija, vaporeta, gondola ni privatnih brodica.

Prigoda je to za Mangonija, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.

“Sediment se zadržava na dnu, pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine. Zahvaljujući tim promjenama možemo posmatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže i pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio tako bistro more.

“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u istorijskom središtu grada, jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže Mangoni.

“U Veneciji se nisu smanjili samo saobrćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske nauke (ISMAR-CNR).

Tvrdi da je u kanalima u istorijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.

“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo se mnogo raznolikije i zanimljivija je nego što biste pomislili. S obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.

Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u istorijskom središtu.

“U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih češće možemo opaziti i u laguni, osobito u nekim dijelovima godine kada ih vjerojatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima promet kanalima vrlo intenzivan, pa je vrlo moguće da stradaju od propelera”, Objašnjava Sigovini.

Kako je kazao Mangoni, čovjek ima utisak da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom.

Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema, jer smatra da mjere ograničenja neće dugoročno popraviti stanje u laguni.

  • Savjet CBCG utvrdio nacrte zakona i odluke u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima
    on 10/11/2025 at 21:46

    Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) utvrdio je danas nacrte nekoliko zakona i donio više odluka u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima i jačanja efikasnosti platnog sistema, saopšteno je iz CBCG.

  • PES: Podržavamo zadržavanje neradne nedjelje u trgovini
    on 10/11/2025 at 17:08

    Poslanici PES-a predali su Skupštini predlog izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kako bi se spriječilo moguće ponovno uvođenje radne nedjelje za trgovine. Ako izmjena bude usvojena, Ustavni sud neće moći da nastavi postupak po inicijativi Unije poslodavaca jer bi sadašnji član bio zamijenjem. Poslanici PES-a navode da je zabrana rada nedjeljom opravdana zaštitom zdravlja radnika, ističući da Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija rada povezuju duge radne sedmice sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja. Ističu i da kraće radne sedmice i nedjeljni odmor smanjuju zdravstvene rizike i odsustva sa posla.

  • Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja u skladu sa planiranom dinamikom
    on 10/11/2025 at 16:35

    Projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja realizuje se u skladu sa planiranom dinamikom, ugovorenim obavezama i planom investicija, a ostvareni rezultati su zadovoljavajući, ocijenjeno je na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG).

  • Vuković: Od 2021. godine vraćeno 2,3 milijarde starih dugova
    on 10/11/2025 at 14:03

    U okviru nastavka Druge posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2025. godini, šestog dana zasijedanja poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Crne Gore.

  • Banke u plusu 114,18 miliona eura
    on 10/11/2025 at 12:57

    Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju trećeg kvartala ove godine zabilježilo je deset poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 114,18 miliona eura.

  • Tunel Sozina opslužio 3,72 miliona vozila
    on 10/11/2025 at 11:55

    Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,72 miliona vozila.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.