UTICAJ PANDEMIJE

Pandemija virusa korona pomogla je poslovanju Netflixa, američkog video streaming servisa, koji je u prvom kvartalu ove godine zabilježio novih 15,8 miliona pretplatnika, što je najveći kvartalni rast u istoriji kompanije.

Netflix je u prvom kvartalu imao prihod od 5,77 milijardi dolara, što je za 1,25 milijardi više nego u prvom kvartalu prošle godine. Ukupan broj pretplatnika širom svijeta sada iznosi oko 182 miliona.

Rast servisa je evidentan, posebno imajući u vidu svjetsku krizu koja većinu građana tjera da ostanu kući više nego što bi htjeli.

Takva radikalna promjena u ponašanju ljudi, a time i Netflixovih potencijalnih korisnika tjerala na zaključak da će doći do porasta u broju pretplata na Netflix i slične servise. Ipak, također je uzeta u obzir i realna opcija povećanog broja isključivanja s obzirom na gubitak posla i smanjenja plata.

Stručnjaci su predviđali da bi Netflix mogao dobiti dodatnih 775.000 pretplatnika na tlu SAD-a i Kanade te 7,2 miliona pretplatnika u ostatku svijeta.

Ipak, Netflix je prijavio rast pretplata od respektabilnih 15,77 miliona naloga.

Netflix je svoje dioničare upozorio da će rast najvjerovatnije usporiti u narednim kvartalima, te da će slabljenje dolara utjecati na kasniju dobit.

Najgledaniji sadržaji na Netflixu u prvom kvartalu bili su dokumentarna serija “Tiger King: Murder, Mayhem and Madness”, reality šou “Love Is Blind” i film “Spenser Confidential”.

BEČKI LJEKARI

Medicinski univerzitet u Beču (MedUni Vienna) trenutno sprovodi studiju za analizu imunološkog odgovora kod ljudi nakon infekcije korona virusom. Rezultati bi trebalo da pomognu razumijevanju reakcije imuniteta i postavite osnovu za vakcinu, a u studiji učestvuju ljudi koji su se oporavili od bolesti Kovid-19.

“Studija bi trebalo da nam pomogne da shvatimo da li i ko razvija imunitet nakon infekcije. Otkrića studije namijenjena su postavljanju čvrstih temelja za razvoj vaccine”, rekao je Rudolf Valenta iz Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju na Medicinskom univerzitetu u Beču.

“Moramo računati na činjenicu da je virus sada sličan gripu i da može doći do ponovne infekcije”, objašnjava Valenta.

Novi test za provjeru efikasnosti antitijela

Istraživači Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju takođe razvijaju test koji će im omogućiti da istraže mogu li antitijela da inhibiraju pričvršćivanje virusa na ćelije domaćina, a planirano je i istraživanje ćelijskog imunog odgovora.

“Analiza će biti vrlo složena i nećemo moći odmah ispitanicima da kažemo da li su imuni ili ne. Nadamo se da ćemo prije sljedeće sezone kovid-a, koje se pribojavamo, uopšteno moći da kažemo jesu li i koliko je onih koji su nakon bolesti razvili imunitet”, navodi Valenta.

Istraživački projekti

Model otkrivanja antitijela kod pacijenata koji ometaju interakciju virusa i receptora pokazuje koje dijelove virusa treba ugraditi u vakcinu. “Iz alergije u imunoterapiji naučili smo da odgovor antitijela možemo sproizvesti vakcinacijom”, objašnjava Valenta.

U preko 100 istraživačkih projekata relevantnih za koViD-19, zaposleni Medicinskog univerziteta u Beču rade na rješenjima koja bi doprinijela kontroli pandemije: od simulacija, analize podataka, epidemioloških studija, osnovnih biomedicinskih istraživanja, genetike i medicinske tehnologije do kliničkih studija i rezultata.

KRALJICA SLAVI ROĐENDAN

Britanska kraljica Elizabeta Druga danas diskretno obilježava rođendan bez tradicionalne počasne paljbe koju smatra “neprikladnom” usred epidemije korona virusa.
Kraljica danas puni 94 godine.

Ovo je prvi put u njenih 68 godina vladavine da kraljičin rođendan neće biti obilježen na uobičajeni način, ali zato će takođe prvi put njena proslava biti održana onlajn.

Očekuje se da će britanska kraljica imati video-ćaskanje sa svojim kraljevskim rođacima, kao oblik virtuelne zabave, prenosi The Sun, a njeni saradnici će se postarati za to da razgovori ostanu privatni.

Drugi članovi kraljevske porodice neće se danas pridružiti zbog mjera restrikcije koje je uvela vlada, ali su kraljici uputili čestitike preko društvenih mreža.

Princ Vilijam ranije je rekao da članovi porodice koriste program Zoom kako bi bili u kontaktu sa svojih različitih mjesta za izolaciju.

Princ Čarls je u Škotskoj, princ Viliam je u Norfoku, dok princ Hari sada živi u Los Anđelesu.

Rođendan kraljice se do sada svake godine obilježavao počasnom paljbom u Londonu i u Vindzoru, oko 40 kilometara udaljenom od glavnog grada.

STRUČNJACI OBJAŠNJAVAJU

Ako imate neprijatne snove dok traje pandemija, niste jedini. Korisnici društvene mreže Tviter počeli su da dijele svoje snove u toku pandemije pod heštegom #pandemicdreams.

Prema mišljenju stručnjaka, ovi kriptične objave su normalne. Način našeg mozga da razumijemo stresne informacije koje primamo tokom dana mogu se manifestovati u noćnim morama.

Ljudi sanjaju ili bizarne situacije, ili manje stresne događaje.

Istraživači još uvek ne znaju zašto sanjamo, rekao je Džejson Elis, profesor psihologije na Univerzitetu Nortambrija i direktor Centra za istraživanje spavanja Nortambrija. Ali postoji nekoliko teorija.

“Postoji evoluciona teorija koja kaže da koristimo snove da isprobamo različite scenarije u sigurnom okruženju, ono što bi moglo da predstavlja izazov ili prijetnju na javi”, rekao je Elis za CNN.

Još jedna hipoteza je ideja konsolidacije pamćenja, dodao je on, koja ukazuje na to da kada sanjamo, informacije koje smo prikupljali tokom dana unosimo ili da stvorimo nove uspomene ili sortiramo nepoznate informacije u postojeće znanje koje obaveštava naše rezonovanje.

“Kada posmatramo mozak ljudi dok spavaju, zapravo možete vidjeti razlike između toga kada sanjaju i kada to ne rade. I sigurno možemo vidjeti da se moždana aktivnost mijenja kao funkcija sna”, rekao je Elis.

Postoji još jedna teorija snova – teorija regulacije raspoloženja – koja kaže da su snovi za rješavanje problema kroz emocionalna pitanja koja doživljavamo.

Stres pandemije – sa porodicom, poslom i mentalnim nevoljama – može rezultirati snovima koji su podjednako uznemirujući, jer snovi ne samo da nam mogu pomoći da se nosimo sa situacijom, već i odražavaju stvarnost.

Živi snovi mogu poslužiti kao mehanizmi za prevazilaženje ili način na koji naš mozak obrađuje nove okolnosti.

Ti se snovi uglavnom javljaju tokom REM faze – ili brzog kretanja oka – spavanja, naše najdublje faze sna koja se javlja u intervalima tokom noći i koju karakterišu brzi pokreti očiju, više sanjanja i tjelesnih pokreta, te brži rad srca i disanje.

“Dakle, snovi puni fantastičnih situacija, okolnosti i radnji o kojima ljudi izveštavaju [na Tviteru] vjerovatno su prilično zasnovani na REM-u”, rekao je Elis.

Ono što je čudno u nekim od naših pandemskih snova nije samo njihov sadržaj ili činjenica da ih imamo.

To je ono što ih se sjećamo, što nije tipično – obično bismo većinu svojih snova zaboravili nedugo nakon buđenja tokom dana.

“Više alkohola obično umanjuje sjećanja na snove. Ali češća konzumacija alkohola može nas i češće probuditi tokom one duboke faze sna u kojoj su naši mozgovi najaktivniji, pa tako brže zaboravljamo snove”, rekao je Elis.

Gledanje popularnih i omiljenih TV emisija sa uzbudljivim pričama izgleda kao dobra ideja za zabavu dok boravimo u zatvorenom. A mi takođe možemo da osjetimo potrebu da budemo u koraku sa vijestima od trenutka kada se probudimo dok ne odemo na spavanje.

Ali, radeći ove stvari satima prije spavanja, može doprinijeti nemirnoj noći koja je pred nama.

“Znamo da kada neko ne spava jako dobro, to stvara nevjerovatan rizik za razvoj depresije u budućnosti ili razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja u budućnosti”, rekao je Elis

“Dakle, mislim da je ono što sada moramo da učinimo usredsređivanje na spavanje ljudi kako bismo pokušali da spriječimo mnoge psihološke bolesti koje će se pojaviti za devet, 10 mjeseci”, zaključuje za CNN.