ITALIJA

Par iz Italije dobio je vanrednu dozvolu za vjenčanje u opštini, ali su mladenci danas morali da nose zaštitne maske i rukavice zbog epidemije korona virusa, javila je agencija AGI.

Mirko Milela i Antonijeta Belivaka su se vjenčali u Ankoni, na jadranskoj obali, u prisustvu matičara i dva svjedoka. Svi su morali da nose maske i rukavice kao zaštita od koronavirusa.

Mladencima je bilo dozvoljeno skidanje rukavica za stavljanje burme, kao i maske za tradicionalni poljubac na kraju ceremonije.

U Italiji su zabranjena sva okupljanja zbog epidemije u kojoj je umrlo više od 3.400 ljudi, prema posljednjem izvještaju tamošnjih vlasti.

Zabranjena su okupljanja na vjenčanjima i sahranama, na kojima je dozvoljena samo najuža porodica u što manjem broju.

ITALIJA

Par iz Italije dobio je vanrednu dozvolu za vjenčanje u opštini, ali su mladenci danas morali da nose zaštitne maske i rukavice zbog epidemije korona virusa, javila je agencija AGI.

Mirko Milela i Antonijeta Belivaka su se vjenčali u Ankoni, na jadranskoj obali, u prisustvu matičara i dva svjedoka. Svi su morali da nose maske i rukavice kao zaštita od koronavirusa.

Mladencima je bilo dozvoljeno skidanje rukavica za stavljanje burme, kao i maske za tradicionalni poljubac na kraju ceremonije.

U Italiji su zabranjena sva okupljanja zbog epidemije u kojoj je umrlo više od 3.400 ljudi, prema posljednjem izvještaju tamošnjih vlasti.

Zabranjena su okupljanja na vjenčanjima i sahranama, na kojima je dozvoljena samo najuža porodica u što manjem broju.

DADO TOPIĆ ZA RCG

Prijeti nam opasnot, vezano za pandemiju koronavirusa, ljudi će stvarati nove navike u kontekstu druženja sa prijateljima, sa nekom širom okolinom, rekao je legendarni muzičar Dado Topić za Radio Crne Gore (RCG).

“Ostaće tu neka mala trauma u duši svakoga, djeca će živjeti u posebnom režimu, kao i stariji ljudi. Ostaće tragova na psihi, jer mi smo društvena bića”, kazao je Topić u emisiji “Od 1 do 3”.

DADO TOPIĆ ZA RCG

Prijeti nam opasnot, vezano za pandemiju koronavirusa, ljudi će stvarati nove navike u kontekstu druženja sa prijateljima, sa nekom širom okolinom, rekao je legendarni muzičar Dado Topić za Radio Crne Gore (RCG).

“Ostaće tu neka mala trauma u duši svakoga, djeca će živjeti u posebnom režimu, kao i stariji ljudi. Ostaće tragova na psihi, jer mi smo društvena bića”, kazao je Topić u emisiji “Od 1 do 3”.

SZO

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koordinira testiranja nekoliko mogućih ljekova za Kovid-19, rekao je direktor te organizacije Tedros Adhanom Gebrejsus.

“Višestruka manja ispitivanja sa različitim metodama možda nam neće omogućiti jasne, snažne dokaze, koji su nam potrebni, o tome koji tretman pomaže pri spašavanju života”, rekao je Tedros na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Prema njegovim riječima ta velika međunarodna studija, osmišljena je da bi generisala potrebne podatke, kako bi se pokazalo koji tretmani su najefektivniji.

SZO

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koordinira testiranja nekoliko mogućih ljekova za Kovid-19, rekao je direktor te organizacije Tedros Adhanom Gebrejsus.

“Višestruka manja ispitivanja sa različitim metodama možda nam neće omogućiti jasne, snažne dokaze, koji su nam potrebni, o tome koji tretman pomaže pri spašavanju života”, rekao je Tedros na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Prema njegovim riječima ta velika međunarodna studija, osmišljena je da bi generisala potrebne podatke, kako bi se pokazalo koji tretmani su najefektivniji.

SVIJETLA TAČKA

Teško je zamisliti da u toku sverastuće pandemije postoji jedna svijetla tačka. Međutim, kako su naši gradovi i životi stali, naše rijeke i nebo iskorištavaju prisustvo bolesti koje je zaustavilo čovječanstvo, kako bi se oporavili od ljudskog uticaja.

 

Iznenadno širenje virusa, usporavanje ekonomije i smanjeno putovanje koje je nametnuo karantin stavili su dramatični čep na konstantno zagađivanje vazduha i životne sredine, a pozitivni efekti se mogu primijetiti širom svijeta.

Pandemija očistila nebo i rijeke

Prvi primjer smanjenog zagađenja zraka uočen je u državi gdje je sve počelo, u Kini. Covid-19 prvi put se pojavio u decembru 2019. godine, kada su zbog karantina putevi ostali prazni, jer niko više nije vozio automobile. U Vuhanu lokalno stanovništvo zadivljeno je što ponovo vidi čisto plavo nebo, jer je njihov grad 90 posto vremena prekriven smogom. Kod njih je zagađenje toliko da je opasno za zdravlje.

Sankcije koje su uzrokovale smanjenje putovanja utiecale su na nivo zagađenja u cijeloj Kini. Satelitski snimci koje je NASA napravila pokazali su konstantan pad azotnog dioksida (NO2) na teritoriju Kine, od početka nove godine. NASA tvrdi da je ovaj uticaj dijelom zbog toga što je ekonomija usporila zbog izbijanja virusa.

Isti efekt viđen je i u Italiji, državi koju je osim Kine, virus najviše pogodio. U Italiji danas ima 24.747 potvrđenih slučajeva, a preminulo je 1.809 ljudi. Podaci koje je Evropska svemirska agencija uspjela da prikupi uz pomoć Kopernikus Sentinel-5P satelita pokazuju da su izolacija i zatvaranje gradova doveli su do oštrog pada azotnog dioksida, prenosi Ifl science.

Pandemija je uticala i na plovne puteve u Italiji. Videosnimak koji je nedavno postavljen na internetu pokazuje dramatičnu transformaciju kanala u Veneciji, koji su postali kristalno čisti zbog ozbiljnog smanjenja turizma. Odsutnost turista i značajno smanjen riječni saobraćaj omogućavaju ribama da plivaju u čistim kanalima.

Smanjeno zagađenje vazduga može spasiti više života nego što pandemija može uzeti?

Naučnik i profesor na Stenfordu Maršal Burk iskoristio je podatke o emisijama u Kini kako bi izračunao koji efekt smanjeno zagađivanje može imati na zdravlje lokalnog stanovništva. Otkrio je da efekt koji COVID-19 ima na našu okolinu potencijalno može spasiti više života nego što će uzeti. Svoj rad detaljno je opisao u objavi na G-FEED portalu.

Kalkulacije profesora Burka otkrile su da smanjenje štetnih emisija potencijalno mogu doprinijeti spašavanju života 77.000 kineskih stanovnika. Burk je iskoristio podatke senzora američke vlade koji mjere koncentraciju čestica PM2.5, a koji se nalaze u Chengduu, Šangaju, Guangdžou i Pekingu. Mapirao je pad zagađenja u odnosu na prethodne godine i iskoristio je te podatke da napravi teoriju o potencijalnim efektima koje zagađenost širom zemlje ima na smrtnost.

Dva mjeseca smanjenog zagađenja vjerovatno je spasilo 4.000 života djece mlađe od pet godina i živote 73.000 odraslih osoba, starijih od 70 godina, u Kini. To je mnogo više od trenutnog nivoa smrtnosti koju je prouzrokovao virus, istaknuo je Burk.

Nalazi se odnose isključivo na čestice PM2.5

Iako su njegove kalkulacije impresivne, Burk je objasnio da su njegovi nalazi ograničeni. Njegova tehnika uzela je u obzir čestice PM2.5, samo jednu od mnogih emisija koje doprinose zagađivanju vazduha. Pretpostavlja se da je vazduh u domovima stanovnika boljeg kvaliteta od onog vani, što nije slučaj s malim kućama koje koriste biomase za kuvanje i grijanje. Istaknuo je da bi bilo potpuno “pogrešno i budalasto hrabro” implicirati da je pandemija dobra za zdravlje, jer se poboljšanje kvaliteta vazduha ne može mjeriti s kratkotrajnim i dugotrajnim negativnim efektima, koje pandemija ima na ljudsku socijalizaciju i ekonomiju.

Burk želi istaknuti da je, kada se situacija stabilizuje, potrebno obratiti pažnju na važnost kvaliteta vazduha koji dišemo. Možda se na kraju ove pandemije kriju zdravije životne sredine širom svijeta.

SVIJETLA TAČKA

Teško je zamisliti da u toku sverastuće pandemije postoji jedna svijetla tačka. Međutim, kako su naši gradovi i životi stali, naše rijeke i nebo iskorištavaju prisustvo bolesti koje je zaustavilo čovječanstvo, kako bi se oporavili od ljudskog uticaja.

 

Iznenadno širenje virusa, usporavanje ekonomije i smanjeno putovanje koje je nametnuo karantin stavili su dramatični čep na konstantno zagađivanje vazduha i životne sredine, a pozitivni efekti se mogu primijetiti širom svijeta.

Pandemija očistila nebo i rijeke

Prvi primjer smanjenog zagađenja zraka uočen je u državi gdje je sve počelo, u Kini. Covid-19 prvi put se pojavio u decembru 2019. godine, kada su zbog karantina putevi ostali prazni, jer niko više nije vozio automobile. U Vuhanu lokalno stanovništvo zadivljeno je što ponovo vidi čisto plavo nebo, jer je njihov grad 90 posto vremena prekriven smogom. Kod njih je zagađenje toliko da je opasno za zdravlje.

Sankcije koje su uzrokovale smanjenje putovanja utiecale su na nivo zagađenja u cijeloj Kini. Satelitski snimci koje je NASA napravila pokazali su konstantan pad azotnog dioksida (NO2) na teritoriju Kine, od početka nove godine. NASA tvrdi da je ovaj uticaj dijelom zbog toga što je ekonomija usporila zbog izbijanja virusa.

Isti efekt viđen je i u Italiji, državi koju je osim Kine, virus najviše pogodio. U Italiji danas ima 24.747 potvrđenih slučajeva, a preminulo je 1.809 ljudi. Podaci koje je Evropska svemirska agencija uspjela da prikupi uz pomoć Kopernikus Sentinel-5P satelita pokazuju da su izolacija i zatvaranje gradova doveli su do oštrog pada azotnog dioksida, prenosi Ifl science.

Pandemija je uticala i na plovne puteve u Italiji. Videosnimak koji je nedavno postavljen na internetu pokazuje dramatičnu transformaciju kanala u Veneciji, koji su postali kristalno čisti zbog ozbiljnog smanjenja turizma. Odsutnost turista i značajno smanjen riječni saobraćaj omogućavaju ribama da plivaju u čistim kanalima.

Smanjeno zagađenje vazduga može spasiti više života nego što pandemija može uzeti?

Naučnik i profesor na Stenfordu Maršal Burk iskoristio je podatke o emisijama u Kini kako bi izračunao koji efekt smanjeno zagađivanje može imati na zdravlje lokalnog stanovništva. Otkrio je da efekt koji COVID-19 ima na našu okolinu potencijalno može spasiti više života nego što će uzeti. Svoj rad detaljno je opisao u objavi na G-FEED portalu.

Kalkulacije profesora Burka otkrile su da smanjenje štetnih emisija potencijalno mogu doprinijeti spašavanju života 77.000 kineskih stanovnika. Burk je iskoristio podatke senzora američke vlade koji mjere koncentraciju čestica PM2.5, a koji se nalaze u Chengduu, Šangaju, Guangdžou i Pekingu. Mapirao je pad zagađenja u odnosu na prethodne godine i iskoristio je te podatke da napravi teoriju o potencijalnim efektima koje zagađenost širom zemlje ima na smrtnost.

Dva mjeseca smanjenog zagađenja vjerovatno je spasilo 4.000 života djece mlađe od pet godina i živote 73.000 odraslih osoba, starijih od 70 godina, u Kini. To je mnogo više od trenutnog nivoa smrtnosti koju je prouzrokovao virus, istaknuo je Burk.

Nalazi se odnose isključivo na čestice PM2.5

Iako su njegove kalkulacije impresivne, Burk je objasnio da su njegovi nalazi ograničeni. Njegova tehnika uzela je u obzir čestice PM2.5, samo jednu od mnogih emisija koje doprinose zagađivanju vazduha. Pretpostavlja se da je vazduh u domovima stanovnika boljeg kvaliteta od onog vani, što nije slučaj s malim kućama koje koriste biomase za kuvanje i grijanje. Istaknuo je da bi bilo potpuno “pogrešno i budalasto hrabro” implicirati da je pandemija dobra za zdravlje, jer se poboljšanje kvaliteta vazduha ne može mjeriti s kratkotrajnim i dugotrajnim negativnim efektima, koje pandemija ima na ljudsku socijalizaciju i ekonomiju.

Burk želi istaknuti da je, kada se situacija stabilizuje, potrebno obratiti pažnju na važnost kvaliteta vazduha koji dišemo. Možda se na kraju ove pandemije kriju zdravije životne sredine širom svijeta.

STRUČNJACI OCIJENILI

Kako se širenje Kovida-19 masovno nastavlja, širi se i strah od raznih površina na kojima se virus može naći. Stručnjaci tvrde da se najduže zadržava na metalnim površinama na kojima može opstati uz određene uslove i do pet dana. Najmanje se zadržava na hirurškim rukavicama i lateksu do osam sati.

Na različitim medicinskim materijalima od tkanina za jednokratnu upotrebu – kape, mantili, nazuvice, maske, ogrtači – korona opstaje od jednog sata do čak dva dana u zavisnosti od temperature.

Na drvenim površinama korona virus se zadržava do četiri dana na sobnoj temperaturi, a na istoj temperaturi na papiru se zadržava do čak pet dana. Na primjer na prozorima, stolovima, vratima, stolicama…

Korona na staklu može da preživi i četiri dana na sobnoj temperaturi, na plastici čak do devet dana, dok se u prosjeku zadržava do pet dana.

Do pet dana se zadržava, na sobnoj temperaturi, i na aluminijumu, silikonskim i PVC površinama, na keramici i teflonu.

“Ne zna se tačno koliko mogu opstati na odjeći i drugim površinama koje se teže dezinfikuju. Iako istraživači i dalje rade testove na odjeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promjene u temperaturi i vlaga takođe mogu uticati na to koliko dugo virus može preživjeti. Trenutno sprovodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus”, istakao je Vincent Munster, jedan od istraživača Svjetskog društva za zaštitu zdravlja od infekcija.

Ovi podaci objavljeni su u onlajn izdanju “The Journal of Hospital Infection”.

Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu, Kovid-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kija i kašlje. Jedan kašalj može proizvesti do 3.000 kapi. Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odjeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u vazduhu. Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalijama, pa je pranje ruku nakon toaleta imperativ.

Virus korona u stanju je u zatvorenom prostoru da opstane do čak devet dana na sobnoj temperaturi. S povećanjem temperatura istrajnost virusa i njegov ostanak na površinama se smanjuje, ali ne toliko da bi se mogao istrebiti već na 30 i bliskim temperaturama. Otkriveno je da oblik virusa, koji napada životinje u istim uslovima može da opstane do čak 28 dana!

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno provjetravanje prostorija i dezinfekciju površina, koje se najčešće koriste i dodiruju, posebno u prostorima u kojima borave zaražene osobe.

Prostorije treba čistiti uobičajenim rastvorima za dezinfekciju, koja su pouzdan borac u suzbijanju širenja virusa. Takođe, higijena uređaja, posebno mobilnih telefona i računara je vrlo važna, a ponovo podsjećamo i na nužnost čestog i temeljnog pranja ruku i izbjegavanje dodirivanja lica, nosa i usta.

SZO i druge zdravstvene institucije, naglasile su da je pranje ruku, čišćenje i redovito dezinfikovanje površina koje najčešće dodirujete ključne u prevenciji širenja Kovida-19. I dalje nije tačno poznato koliko su slučajeva izazvale kontaminirane površine, jer stručnjaci savjetuju da ljudi redovito dezinficiraju sve s čim dolaze u kontakt, prenosi BBC.

Postoje načini da se koronavirusi brzo eliminišu

Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralizovati u roku od jednog minuta ako površine dezinfikujete sa 62-71% alkoholom, vodonik-peroksidom od 0,5% ili kućnim izbjeljivačem koji sadrži 0,1% natrijum hipohlorida.

Visoke temperature i vlaga takođe pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutraliziranje drugih koronavirusa.

Sprovode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utiču na virus.

Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinficiranje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja Kovid-19.

U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslate su grupe radnika u zaštitnim odijelima kako bi dezinfikovali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u kancelarijama, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni. U nekim gradovima, dobronamjerni volonteri naveče izlaze kako bi dezinfikovali tipke na bankomatima.

STRUČNJACI OCIJENILI

Kako se širenje Kovida-19 masovno nastavlja, širi se i strah od raznih površina na kojima se virus može naći. Stručnjaci tvrde da se najduže zadržava na metalnim površinama na kojima može opstati uz određene uslove i do pet dana. Najmanje se zadržava na hirurškim rukavicama i lateksu do osam sati.

Na različitim medicinskim materijalima od tkanina za jednokratnu upotrebu – kape, mantili, nazuvice, maske, ogrtači – korona opstaje od jednog sata do čak dva dana u zavisnosti od temperature.

Na drvenim površinama korona virus se zadržava do četiri dana na sobnoj temperaturi, a na istoj temperaturi na papiru se zadržava do čak pet dana. Na primjer na prozorima, stolovima, vratima, stolicama…

Korona na staklu može da preživi i četiri dana na sobnoj temperaturi, na plastici čak do devet dana, dok se u prosjeku zadržava do pet dana.

Do pet dana se zadržava, na sobnoj temperaturi, i na aluminijumu, silikonskim i PVC površinama, na keramici i teflonu.

“Ne zna se tačno koliko mogu opstati na odjeći i drugim površinama koje se teže dezinfikuju. Iako istraživači i dalje rade testove na odjeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promjene u temperaturi i vlaga takođe mogu uticati na to koliko dugo virus može preživjeti. Trenutno sprovodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus”, istakao je Vincent Munster, jedan od istraživača Svjetskog društva za zaštitu zdravlja od infekcija.

Ovi podaci objavljeni su u onlajn izdanju “The Journal of Hospital Infection”.

Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu, Kovid-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kija i kašlje. Jedan kašalj može proizvesti do 3.000 kapi. Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odjeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u vazduhu. Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalijama, pa je pranje ruku nakon toaleta imperativ.

Virus korona u stanju je u zatvorenom prostoru da opstane do čak devet dana na sobnoj temperaturi. S povećanjem temperatura istrajnost virusa i njegov ostanak na površinama se smanjuje, ali ne toliko da bi se mogao istrebiti već na 30 i bliskim temperaturama. Otkriveno je da oblik virusa, koji napada životinje u istim uslovima može da opstane do čak 28 dana!

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno provjetravanje prostorija i dezinfekciju površina, koje se najčešće koriste i dodiruju, posebno u prostorima u kojima borave zaražene osobe.

Prostorije treba čistiti uobičajenim rastvorima za dezinfekciju, koja su pouzdan borac u suzbijanju širenja virusa. Takođe, higijena uređaja, posebno mobilnih telefona i računara je vrlo važna, a ponovo podsjećamo i na nužnost čestog i temeljnog pranja ruku i izbjegavanje dodirivanja lica, nosa i usta.

SZO i druge zdravstvene institucije, naglasile su da je pranje ruku, čišćenje i redovito dezinfikovanje površina koje najčešće dodirujete ključne u prevenciji širenja Kovida-19. I dalje nije tačno poznato koliko su slučajeva izazvale kontaminirane površine, jer stručnjaci savjetuju da ljudi redovito dezinficiraju sve s čim dolaze u kontakt, prenosi BBC.

Postoje načini da se koronavirusi brzo eliminišu

Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralizovati u roku od jednog minuta ako površine dezinfikujete sa 62-71% alkoholom, vodonik-peroksidom od 0,5% ili kućnim izbjeljivačem koji sadrži 0,1% natrijum hipohlorida.

Visoke temperature i vlaga takođe pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutraliziranje drugih koronavirusa.

Sprovode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utiču na virus.

Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinficiranje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja Kovid-19.

U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslate su grupe radnika u zaštitnim odijelima kako bi dezinfikovali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u kancelarijama, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni. U nekim gradovima, dobronamjerni volonteri naveče izlaze kako bi dezinfikovali tipke na bankomatima.

  • PES: Podržavamo zadržavanje neradne nedjelje u trgovini
    on 10/11/2025 at 17:08

    Poslanički klub Pokreta Evropa sad snažno podržava zadržavanje neradne nedjelje u trgovini, jer je, kako se navodi, riječ o odluci koja je istovremeno pravedna, društveno odgovorna i ekonomski ispravna.

  • Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja u skladu sa planiranom dinamikom
    on 10/11/2025 at 16:35

    Projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja realizuje se u skladu sa planiranom dinamikom, ugovorenim obavezama i planom investicija, a ostvareni rezultati su zadovoljavajući, ocijenjeno je na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG).

  • Vuković: Od 2021. godine vraćeno 2,3 milijarde starih dugova
    on 10/11/2025 at 14:03

    U okviru nastavka Druge posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2025. godini, šestog dana zasijedanja poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Crne Gore.

  • Banke u plusu 114,18 miliona eura
    on 10/11/2025 at 12:57

    Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju trećeg kvartala ove godine zabilježilo je deset poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 114,18 miliona eura.

  • Tunel Sozina opslužio 3,72 miliona vozila
    on 10/11/2025 at 11:55

    Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,72 miliona vozila.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.

  • Završeni svi glavni radovi na putu Mojkovac – Bijelo Polje – Berane
    on 09/11/2025 at 10:25

    Uprava za saobraćaj objavila je video snimak kojim je, kako poručuju, potvrđeno da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji jedne od najvažnijih saobraćajnica na sjeveru Crne Gore – puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane, dugog gotovo 40 kilometara.