“NEOČEKIVANO PRIJATELJSTVO”

Švedska aktivistkinja za klimatske promjene Greta Tunberg kritikovana je nakon što je pozirala s kontroverznim švedskim reperom koji je proveo nekoliko godina u zatvoru.

Reper 1.Cuz je nastupao na Gretinom okupljanju “Fridays for Future” u centru Štokholma, a poznat je po tome što uvijek nosi masku i krije svoj pravi identitet. On repuje o kriminalu, drogama i svojoj mržnji prema policiji.

U svom nedavnom intervjuu za švedske medije reper je rekao da je proveo dvije godine u zatvoru zbog “ozbiljnog” zločina, ali detalje nije otkrio. Izvještaji lokalnih medija govore da je pozvan da nastupi na okupljanju u nadi da će doći više ljudi.

Nakon nastupa je 1.Cuz objavio zajedničku fotografiju s Gretom.

“Neočekivano prijateljstvo”, navodi se u opisu fotografije.

NOVI ZELAND

Britanski muzičar Elton Džon prekinuo je koncert na Novom Zelandu zbog bolova prouzrokovanih upalom pluća.

U okviru svjetske turneje “Farewell Yellow Brick Road”, 72-godišnji muzičar sinoć je imao problema na početku koncerta u Oklandu.

Pošto ga je pregledao ljekar, Elton Džon je izveo par numera, a zatim se jedva obratio publici promuklim glasom.

“Moram da idem, stvarno mi je žao”, rekao je.

Pjevač je zatim na Tviteru napisao da su mu ljekari ranije u toku dana postavili dijagnozu atipične pneumonije, ali da je bio odlučan da ipak pokuša da održi koncert.

Nastupi britanskog pjevača na Novom Zelandu zakazani su i za sjutra i za četvrtak, odakle odlazi u Australiju.

Njegov portparol rekao je da su ljekari uvjereni da će se do sljedećih nastupa oporaviti.

NOVI ZELAND

Britanski muzičar Elton Džon prekinuo je koncert na Novom Zelandu zbog bolova prouzrokovanih upalom pluća.

U okviru svjetske turneje “Farewell Yellow Brick Road”, 72-godišnji muzičar sinoć je imao problema na početku koncerta u Oklandu.

Pošto ga je pregledao ljekar, Elton Džon je izveo par numera, a zatim se jedva obratio publici promuklim glasom.

“Moram da idem, stvarno mi je žao”, rekao je.

Pjevač je zatim na Tviteru napisao da su mu ljekari ranije u toku dana postavili dijagnozu atipične pneumonije, ali da je bio odlučan da ipak pokuša da održi koncert.

Nastupi britanskog pjevača na Novom Zelandu zakazani su i za sjutra i za četvrtak, odakle odlazi u Australiju.

Njegov portparol rekao je da su ljekari uvjereni da će se do sljedećih nastupa oporaviti.

DOSTIGNUTI REKORDI

Za rekordno visoke temperature koje su navodno izmjerene na Antarktiku biće potrebno nekoliko mjeseci da se provjere, objavila je u nedjelju meteorološka agencija Ujedinjenih nacija, prenosi Anadolija.

Džonatan Fouler, portparol Svjetske meteorološke organizacije rekao je da mjerenja koja su izvršili istraživači iz Argentine i Brazila ranije ovog mjeseca moraju proći formalni postupak kako bi se osiguralo da ispunjavaju međunarodne standarde.

“Do formalne odluke da li se radi o rekordnim temperaturama ili ne vjerovatno će proći nekoliko mjeseci“, naglasio je Fouler.

Naučnici u argentinskoj istraživačkoj bazi Esperanca, na sjevernom vrhu Antarktičkog poluostrva, 6. februara izmjerili su temperaturu od 18,3 stepeni Celzijusa. Prethodna rekordna temperatura izmjerena tamo je bila 17,5 stepeni u martu 2015. godine.

Istraživači iz Brazila tvrde da su prošle sedmice izmjerili temperaturu od 20,75 stepeni Celzijusa blizu poluostrva, čime je oboren rekord u cijelom antarktičkom regionu, koji je zabilježen 1982. godine i iznosio je 19,8 stepeni Celzijusa.

Fouler je pojasnio da će oba nova mjerenja morati biti proslijeđena profesoru Rendalu Serveniju, istraživaču sa Državnog univerziteta u Arizoni, koji pregleda prijavljene temperaturne zapise za Svjetsku meteorološku organizaciju.

“Zatim on dijeli podatke sa širom grupom naučnika koji će pažljivo procijeniti dostupne dokaze i raspravljati o osnovanosti i problemima promatranja. Procjena obično traje šest do devet mjeseci, nakon čega bi Cerveny formalno ili prihvatio ili odbacio potencijalni ekstrem“, rekao je Fowler.

Prošle godine, značajan izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da su stotine miliona ljudi ugrožene od povećanja nivoa mora, dok se tope polarne ledene kape Zemlje.

DOSTIGNUTI REKORDI

Za rekordno visoke temperature koje su navodno izmjerene na Antarktiku biće potrebno nekoliko mjeseci da se provjere, objavila je u nedjelju meteorološka agencija Ujedinjenih nacija, prenosi Anadolija.

Džonatan Fouler, portparol Svjetske meteorološke organizacije rekao je da mjerenja koja su izvršili istraživači iz Argentine i Brazila ranije ovog mjeseca moraju proći formalni postupak kako bi se osiguralo da ispunjavaju međunarodne standarde.

“Do formalne odluke da li se radi o rekordnim temperaturama ili ne vjerovatno će proći nekoliko mjeseci“, naglasio je Fouler.

Naučnici u argentinskoj istraživačkoj bazi Esperanca, na sjevernom vrhu Antarktičkog poluostrva, 6. februara izmjerili su temperaturu od 18,3 stepeni Celzijusa. Prethodna rekordna temperatura izmjerena tamo je bila 17,5 stepeni u martu 2015. godine.

Istraživači iz Brazila tvrde da su prošle sedmice izmjerili temperaturu od 20,75 stepeni Celzijusa blizu poluostrva, čime je oboren rekord u cijelom antarktičkom regionu, koji je zabilježen 1982. godine i iznosio je 19,8 stepeni Celzijusa.

Fouler je pojasnio da će oba nova mjerenja morati biti proslijeđena profesoru Rendalu Serveniju, istraživaču sa Državnog univerziteta u Arizoni, koji pregleda prijavljene temperaturne zapise za Svjetsku meteorološku organizaciju.

“Zatim on dijeli podatke sa širom grupom naučnika koji će pažljivo procijeniti dostupne dokaze i raspravljati o osnovanosti i problemima promatranja. Procjena obično traje šest do devet mjeseci, nakon čega bi Cerveny formalno ili prihvatio ili odbacio potencijalni ekstrem“, rekao je Fowler.

Prošle godine, značajan izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da su stotine miliona ljudi ugrožene od povećanja nivoa mora, dok se tope polarne ledene kape Zemlje.

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

ZVIJEZDA TEHNO SCENE

Berlinska zvijezda tehno scene Anja Šnajder nastupila je sinoć u Kolektoru, u Podgorici. To je prva žurka u ovoj godini u organizaciji Konektor events-a i Glavnog grada, koja je, kako je saopšteno, izazvala je sjajne reakcije svih ljubitelja elektronske muzike.

“Podgorička publika je, sada već treći put, zahvaljujući uspješnoj saradnji Glavnog grada i organizacije Konektor, bila u prilici da uživa u elektronskom zvuku i atmosferi kojom se mogu pohvaliti i veći evropski gradovi”, saopšteno je iz PG biroa.

Lokalnu podršku su činili DJ Proximus i P.S. koji su kao mnogo puta do sada pokazali da su kvalitetni domaći izvođači koje publika voli.

“Sve je bilo fantastično, hvala vam na pozivu i hvala publici na dobroj energiji, sugurna sam da ću ponovo doći u Podgoricu”, istakla je Šnajder po završetku svog seta.

U saopštenju se navodi da je žurka, sa simboličnim nazivom „Connect your Love“, bila rasprodata 48 sati prije početka, što je bio slučaj i sa prethodnom žurkom koja je realizovana u novembru prošle godine sa holandskom zvijezdom Elkeom Kleijnom.

“Veliko interesovanje mladih ljudi, koji dolaze ne samo iz Podgorice i Crne Gore, pokazuje da projekat Konektor ima veliki potencijal i da je za samo par mjeseci postao novi brend noćnog provoda u Podgorici. To nas dodatno obavezuje da i u organizaciji sljedećih žurki, kojih će u ovoj godini biti još sedam, publici ponudimo sjajnu produkciju, poznata imena iz svijeta muzike i standardno dobru atmosferu”, kazali su iz PG biroa.

ZVIJEZDA TEHNO SCENE

Berlinska zvijezda tehno scene Anja Šnajder nastupila je sinoć u Kolektoru, u Podgorici. To je prva žurka u ovoj godini u organizaciji Konektor events-a i Glavnog grada, koja je, kako je saopšteno, izazvala je sjajne reakcije svih ljubitelja elektronske muzike.

“Podgorička publika je, sada već treći put, zahvaljujući uspješnoj saradnji Glavnog grada i organizacije Konektor, bila u prilici da uživa u elektronskom zvuku i atmosferi kojom se mogu pohvaliti i veći evropski gradovi”, saopšteno je iz PG biroa.

Lokalnu podršku su činili DJ Proximus i P.S. koji su kao mnogo puta do sada pokazali da su kvalitetni domaći izvođači koje publika voli.

“Sve je bilo fantastično, hvala vam na pozivu i hvala publici na dobroj energiji, sugurna sam da ću ponovo doći u Podgoricu”, istakla je Šnajder po završetku svog seta.

U saopštenju se navodi da je žurka, sa simboličnim nazivom „Connect your Love“, bila rasprodata 48 sati prije početka, što je bio slučaj i sa prethodnom žurkom koja je realizovana u novembru prošle godine sa holandskom zvijezdom Elkeom Kleijnom.

“Veliko interesovanje mladih ljudi, koji dolaze ne samo iz Podgorice i Crne Gore, pokazuje da projekat Konektor ima veliki potencijal i da je za samo par mjeseci postao novi brend noćnog provoda u Podgorici. To nas dodatno obavezuje da i u organizaciji sljedećih žurki, kojih će u ovoj godini biti još sedam, publici ponudimo sjajnu produkciju, poznata imena iz svijeta muzike i standardno dobru atmosferu”, kazali su iz PG biroa.

GRAĐANI SAD

Građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su, prema prognozama analitičara, na Dan zaljubljenih potrošili oko 27,4 milijarde USD.

To je veliki skok u odnosu na prošlu godinu, kada je potrošeno više od 20,7 milijardi USD, i daje „vjetar u leđa“ trgovcima, jer ukazuje na rast povjerenja kod potrošača, što su dobre vijesti za ekonomiju, prenosi Capital.ba.

Dan zaljubljenih bi, prema prognozama, trebalo da bude rekordan po potrošnji. Amerikanci su 2018. potrošili 19,6 milijarde USD, 2017. godine 18,2 milijardi, a 2014. godine 18,6 milijardi USD.

Od prošle godine se povećao i broj ljudi koji će proslaviti praznik, pa sada iznosi 55 odsto populacije. Rekord je zabilježen 2009. godine, kada je 63 odsto građana SAD slavilo.

Prema izvještaju Nacionalne federacije za maloprodaju SAD, 62 odsto ljudi starosti od 35 do 44 godine će na neki način obilježiti ovaj praznik, što je veći procenat nego onih u grupi od 25 do 34 godine, od kojih će slaviti 60 odsto.

Sa druge strane, samo 46 odsto starijih od 65 godina će slaviti Dan zaljubljenih.

Zaljubljeni će, prema procjenama, trošiti rekordnih 196 USD po osobi, dok je prošle godine ta suma iznosila 161 USD. Najmanje su trošili 2009. godine, svega 102 USD po osobi.

Kao i ranije, muškarci troše više od žena, 291 prema 106 USD.

  • Sindikat uprave i pravosuđa: Intenzivirati pregovore, do srijede da se potpiše novi sporazum
    on 10/11/2025 at 10:35

    Predstavnici Sindikata uprave i pravosuđa saopštili su da na današnjoj prvoj rundi pregovora sa predstavnicima Ministarstva pravde nije došlo do konkretnog dogovora.

  • Odbor za izbor i imenovanje podržao imenovanje Radovića i Ivanovića za direktore u punim mandatima
    on 10/11/2025 at 10:32

    Odbor za izbor i imenovanja predložio je Skupštini Glavnog grada da za direktore Muzeja i galerija i Sportskih objekata, u punim mandatima, imenuje dosadašnje vršioce dužnosti direktora Dragana Radovića i Miljana Ivanovića.

  • UŽIVO Krapović: Vajber grupa "27.maj" otkriva da je Alma Ljuljanaj Jovićević pritiskala da oficiri i direktori glasaju za DPS
    on 10/11/2025 at 10:16

    Ministar odbrane Dragan Krapović pokazao je danas u parlamentu detalje prepiske sa Vajber grupe "27. maj" koja, kako je kazao, svjedoči o političkim zloupotrebama i pritiscima u Vojsci da se na lokalnim izborima 2018. godine podrži DPS, a sve u režiji bivše funkcionerke ministarstva Alme Ljuljanaj Jovićević. Poslanica Evrope sad Jelena Nedović ukazala je na mišljenje ombudsmana koje sadrži ocjenu da su Vojska i Ministarstvo vanjskih poslova povrijedili profesionalnim vojnicima pravo na mirno okupljanje jer su im 2019. i 2020. godine zabranjivali učešće na litijama.

  • Vučić telefonom razgovarao s Dijanom Hrka, zamolio je da prekine štrajk glađu
    on 10/11/2025 at 10:00

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je jutros telefonom razgovarao s Dijanom Hrka i da je "zamolio" da prekine štrajk glađu u koji je stupila prije devet dana.

  • Ostavka Tima Dejvija: Trenuci koji su obeležili 20 godina BBC karijere
    on 10/11/2025 at 09:58

    Posle 20 godina u BBC-ju, generalni direktor Tim Dejvid podneo je ostavku.

  • Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti
    on 10/11/2025 at 09:44

    Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.

  • Lekar na ekranu… u kontejneru
    on 10/11/2025 at 09:39

    Spolja izgleda kao običan kontejner, a iznutra kao ordinacija za samopregled – s elektronskim stetoskopom, aparatom za merenje krvnog pritiska i otoskopom za pregled uha.

  • Radović: Javno zdravstvo mora ostati oslonac za sve građane
    on 10/11/2025 at 09:36

    Gužve u hodnicima, dugi redovi i mjeseci čekanja na preglede postali su svakodnevica pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Broj i oboljelih i zahvata stalno raste, medicinsko osoblje radi pod sve većim opterećenjem, a pojedine klinike ostaju bez dovoljno specijalista. KCCG i dalje nosi najveći teret crnogorskog zdravstva, iako postoje domovi zdravlja i opšte bolnice u kojima bi se mogao riješiti veliki broj problema s kojima se pacijenti svakodnevno suočavaju, piše Pobjeda.

  • PES predao predlog zakona: Smanjenje finansiranja političkih subjekata radi podrške porodicama i djeci
    on 10/11/2025 at 09:29

    Poslanički klub Pokreta Evropa sad predao je u skupštinsku proceduru Predlog Zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kojim se predviđa smanjenje budžetskih sredstava namijenjenih za finansiranje političkih subjekata i nezavisnih poslaničkih i odborničkih klubova za 50 odsto, a sa ciljem da se ta sredstva preraspodjele na povećanje dodatka za djecu u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.  

  • "Izbor Vučinić za sudiju Ustavnog suda dobija podršku različitih političkih opcija"
    on 10/11/2025 at 09:25

    Predsjednik Jakov Milatović obavio je konsultacije sa poslaničkim grupama i poslanicima koji su se odazvali njegovom pozivu na dijalog o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda. Tokom razgovora potvrđeno je zajedničko uvjerenje da Crnoj Gori trebaju ljudi od znanja i integriteta koji čuvaju institucije. Nakon održanih konsultacija, evidentna je šira podrška izboru Mirjane Vučinić, kandidatkinje koja može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti, bez kompromisa na račun Ustava Crne Gore.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.

  • Završeni svi glavni radovi na putu Mojkovac – Bijelo Polje – Berane
    on 09/11/2025 at 10:25

    Uprava za saobraćaj objavila je video snimak kojim je, kako poručuju, potvrđeno da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji jedne od najvažnijih saobraćajnica na sjeveru Crne Gore – puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane, dugog gotovo 40 kilometara.

  • Niže cijene pred praznike, sindikati očekivali širu listu proizvoda
    on 09/11/2025 at 05:59

    Građani su uglavnom zadovoljni što će u narednom periodu pojedine proizvode kupovati po nižim cijenama. Kako kažu u našoj anketi, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinijih artikala. U Uniji slobodnih sindikata ističu da su očekivali i više artikala po nižim cijenama.

  • Porast cijena struje zbog poreza na ugljen-dioksid i prelazak na obnovljive izvore energije
    on 08/11/2025 at 18:45

    Upravo prelazak na obnovljive izvore energije važan je za Crnu Goru jer i Evropska unija od prvog januara nameće dodatne troškove na uvoz električne energije koja je prozivedena iz uglja, a takve je u Crnoj Gori 40 odsto. Zato i građani mogu očekivati korekcije cijena poručuju iz Elektroprivrede.

  • Montenegroberza: Rast indeksa i prometa
    on 08/11/2025 at 14:43

    Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Spajić: Potpisani sporazum u oblasti energetike omogućiće nova ulaganja
    on 08/11/2025 at 13:15

    Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.  To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.

  • Pokret penzionera pozvao sve bivše radnike i građane u ponedjeljak na veliki protest
    on 08/11/2025 at 12:45

    Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i gradjane, da izadju na veliki protest koji je zakazan za ponedeljak u 12h na gradski trg u Bijelom Polju, kazali su u saopštenju iz tog Pokreta.