U LABORATORIJI

Godinama je zlato bilo obilježje bogatstva i moći. Zbog zlata su se vodili ratovi, ubijali vladari, ali i osvajala do tada neosvojena područja.

No, s godinama zlato je nekako izgubilo na ekskluzivnosti, ali ne i na vrijednosti.

Grupa naučnika sa švajcarskog ETH Ciriha osimislila je kako proizvesti zlato u laboratoriji. I to ne bilo kakvo zlato. Njihovo zlato teži pet do 10 puta manje od tradicionalnog 18-karatnog zlata i moglo bi se upotrebljavati za pozlaćivanje nakita koji bi tako zadržao svoju vrijednost, ali bio znatno lakši.

I dok je klasična mješavina 18-karatnog zlata napravljena od tri četvrtine zlata i jedne četvrtine bakra, novo zlato je napravljeno od proteinskih vlakana i polimera lateksa kako bi se stvorila matrica u koju se uglavljuju tanki diskovi zlatnih nanokristala. Zvuči komplikovano? Pojednostavljeno možemo reći da su stvorili zlato od plastike.

Kako pojašnjava jedan od profesora koji su učestvovali u izradi, Rafaele Mezenga, novo zlato ima sve odlike plastike i zlata. Lagano je, ako padne na čvrstu podlogu zvuči kao plastika, ali sjaji poput zlata i može se obrađivati kao i klasično zlato.

Naučnici su čak otkrili i kako mijenjati sastav zlata kako bi prilagodili čvstoću materijala. Tako mogu da stvore bilo kakvu vrstu zlata, čak i u različitim bojama.

Mezenga ističe kako bi se plastično zlato moglo koristiti za nakit, ali i u elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni ili televizori.

Naučnici su već patentirali svoje plastično zlato i cio postupak izrade, pa bismo u budućnosti plastično zlato mogli vidjeti i u praktičnoj primjeni.

U LABORATORIJI

Godinama je zlato bilo obilježje bogatstva i moći. Zbog zlata su se vodili ratovi, ubijali vladari, ali i osvajala do tada neosvojena područja.

No, s godinama zlato je nekako izgubilo na ekskluzivnosti, ali ne i na vrijednosti.

Grupa naučnika sa švajcarskog ETH Ciriha osimislila je kako proizvesti zlato u laboratoriji. I to ne bilo kakvo zlato. Njihovo zlato teži pet do 10 puta manje od tradicionalnog 18-karatnog zlata i moglo bi se upotrebljavati za pozlaćivanje nakita koji bi tako zadržao svoju vrijednost, ali bio znatno lakši.

I dok je klasična mješavina 18-karatnog zlata napravljena od tri četvrtine zlata i jedne četvrtine bakra, novo zlato je napravljeno od proteinskih vlakana i polimera lateksa kako bi se stvorila matrica u koju se uglavljuju tanki diskovi zlatnih nanokristala. Zvuči komplikovano? Pojednostavljeno možemo reći da su stvorili zlato od plastike.

Kako pojašnjava jedan od profesora koji su učestvovali u izradi, Rafaele Mezenga, novo zlato ima sve odlike plastike i zlata. Lagano je, ako padne na čvrstu podlogu zvuči kao plastika, ali sjaji poput zlata i može se obrađivati kao i klasično zlato.

Naučnici su čak otkrili i kako mijenjati sastav zlata kako bi prilagodili čvstoću materijala. Tako mogu da stvore bilo kakvu vrstu zlata, čak i u različitim bojama.

Mezenga ističe kako bi se plastično zlato moglo koristiti za nakit, ali i u elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni ili televizori.

Naučnici su već patentirali svoje plastično zlato i cio postupak izrade, pa bismo u budućnosti plastično zlato mogli vidjeti i u praktičnoj primjeni.

ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU

Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.

Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.

“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.

Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.

“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.

Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.

Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.

Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.

“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.

Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.

Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.

“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.

ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU

Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.

Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.

“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.

Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.

“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.

Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.

Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.

Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.

“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.

Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.

Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.

“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.

U POTRAZI ZA VANZEMALJCIMA

Kina je u subotu i zvanično otvorila najveći svjetski radio teleskop koji će koristiti za svemirska istraživanja i potragu za vanzemaljskim oblicima života.

Pet stotina metara širok sferni radio teleskop – Fast (Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope – FAST) zauzima površinu trideset fudbalskih igrališta, a usječen je u planinski vijenac jugozapadne provincije Guejdžou. U Kini ga zovu i “Nebesko oko”.

Kineska agencija Sinhua je izvijestila da je teleskop dobio zvaničnu državnu dozvolu za početak rada. Gradnja teleskopa je završena još 2016. godine i od tada su sprovođeni testovi i otklanjani nedostaci.

Glavni inženjer Fasta, Džiang Peng, navodi da su probne operacije teleskopa do sada bile pouzdane i stabilne, a da je njegova osjetljivost dva i po puta veća od drugog najvećeg teleskopa na svijetu.

Tokom probnog rada kineski naučnici su došli i do nekih vrijednih naučnih podataka od kojih se očekuje da će dovesti do velikog napretka u oblastima kao što su otkrivanje gravitacionih talasa niske frekfencije i međuzvezdanih molekula u narednih tri do pet godina, navodi Sinhua.

Unapređenje kineskog svemirskog programa prioritet je Pekinga i zemlja je postavila cilj da uhvati korak sa Rusijom i Sjedinjenim Državama i postane glavna svemirska sila do 2030. godine.

Peking planira da sljedeće godine pokrene izgradnju sopstvene svemirske stanice.

U POTRAZI ZA VANZEMALJCIMA

Kina je u subotu i zvanično otvorila najveći svjetski radio teleskop koji će koristiti za svemirska istraživanja i potragu za vanzemaljskim oblicima života.

Pet stotina metara širok sferni radio teleskop – Fast (Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope – FAST) zauzima površinu trideset fudbalskih igrališta, a usječen je u planinski vijenac jugozapadne provincije Guejdžou. U Kini ga zovu i “Nebesko oko”.

Kineska agencija Sinhua je izvijestila da je teleskop dobio zvaničnu državnu dozvolu za početak rada. Gradnja teleskopa je završena još 2016. godine i od tada su sprovođeni testovi i otklanjani nedostaci.

Glavni inženjer Fasta, Džiang Peng, navodi da su probne operacije teleskopa do sada bile pouzdane i stabilne, a da je njegova osjetljivost dva i po puta veća od drugog najvećeg teleskopa na svijetu.

Tokom probnog rada kineski naučnici su došli i do nekih vrijednih naučnih podataka od kojih se očekuje da će dovesti do velikog napretka u oblastima kao što su otkrivanje gravitacionih talasa niske frekfencije i međuzvezdanih molekula u narednih tri do pet godina, navodi Sinhua.

Unapređenje kineskog svemirskog programa prioritet je Pekinga i zemlja je postavila cilj da uhvati korak sa Rusijom i Sjedinjenim Državama i postane glavna svemirska sila do 2030. godine.

Peking planira da sljedeće godine pokrene izgradnju sopstvene svemirske stanice.

ZAŠTITA DJECE

Epl (Apple) je potvrdio da skenira korisničke fotografije u nastojanju da otkrije dokaze o zlostavljanju djece, ali američka tehno kompanija nije mnogo otkrila o tome kako funkcionišu ta skeniranja.

Ovaj podatak zabrinuo je korisnike Eplovih uređaja, naročito jer nije poznato od kada kompanija ima ovu praksu.

Informaciju o skeniranju fotografija potvrdila je Džejn Horvat, Eplova viša direktorica, na događaju u Las Vegasu kazavši da “kompanija koristi neke tehnologije za pomoć u pronalaženju materijala o seksualnom zlostavljanju djece”.

Ranije se pretpostavljalo da bi Epl mogao imati ovakvu praksu, ali tek sada su iz kompanije zvanično priznali da to rade. Time se Epl pridružio i drugim tehnološkiom divovima, uključujući Fejsbuk, Tviter i Gugl, koji već koriste alat za skeniranje slika poznat kao PhotoDNA. Ovaj alat pregleda fotografije pomoću široke baze podataka poznatih slika zlostavljanja. Nije poznato koristi li Eplov alat za skeniranje sličnu tehnologiju.

Ova praksa podijelila je mišljenja njegovih korisnika. Dok jedni hvale namjeru kompanije u suzbijanju kriminala, drugi je kritikuju zbog uplitanja u privatnost korisnika.

“Naravno da svi rade na zaustavljanju zlostavljanja djece, ali ovdje nije o tome riječ. Ne vjerujem da Epl zaista brine o borbi protiv kriminala”, kazao je novinar i politički komentator Čadvik Mur.

Međutim, tehnološki ekspert Bil Mju ističe da su ovakve kritike ipak pogrešne, tvrdeći da je nova mjera američke kompanije možda manje nametljiva nego što se čini s obzirom na Eplove tehnološke mogućnosti.

“Ova tehnologija koja se koristi zaista je pametna. To ne mora nužno značiti da Epl zapravo može vidjeti i šifrirati vaše fotografije, jer kompanija može samo prolaziti kroz ove fotografije i testirati ih u odnosu na već poznate fotografije zlostavljanja”, kazao je Mew.

Nekoliko drugih tehnoloških kompanija također se našlo na meti kritika zbog slične prakse.

ZAŠTITA DJECE

Epl (Apple) je potvrdio da skenira korisničke fotografije u nastojanju da otkrije dokaze o zlostavljanju djece, ali američka tehno kompanija nije mnogo otkrila o tome kako funkcionišu ta skeniranja.

Ovaj podatak zabrinuo je korisnike Eplovih uređaja, naročito jer nije poznato od kada kompanija ima ovu praksu.

Informaciju o skeniranju fotografija potvrdila je Džejn Horvat, Eplova viša direktorica, na događaju u Las Vegasu kazavši da “kompanija koristi neke tehnologije za pomoć u pronalaženju materijala o seksualnom zlostavljanju djece”.

Ranije se pretpostavljalo da bi Epl mogao imati ovakvu praksu, ali tek sada su iz kompanije zvanično priznali da to rade. Time se Epl pridružio i drugim tehnološkiom divovima, uključujući Fejsbuk, Tviter i Gugl, koji već koriste alat za skeniranje slika poznat kao PhotoDNA. Ovaj alat pregleda fotografije pomoću široke baze podataka poznatih slika zlostavljanja. Nije poznato koristi li Eplov alat za skeniranje sličnu tehnologiju.

Ova praksa podijelila je mišljenja njegovih korisnika. Dok jedni hvale namjeru kompanije u suzbijanju kriminala, drugi je kritikuju zbog uplitanja u privatnost korisnika.

“Naravno da svi rade na zaustavljanju zlostavljanja djece, ali ovdje nije o tome riječ. Ne vjerujem da Epl zaista brine o borbi protiv kriminala”, kazao je novinar i politički komentator Čadvik Mur.

Međutim, tehnološki ekspert Bil Mju ističe da su ovakve kritike ipak pogrešne, tvrdeći da je nova mjera američke kompanije možda manje nametljiva nego što se čini s obzirom na Eplove tehnološke mogućnosti.

“Ova tehnologija koja se koristi zaista je pametna. To ne mora nužno značiti da Epl zapravo može vidjeti i šifrirati vaše fotografije, jer kompanija može samo prolaziti kroz ove fotografije i testirati ih u odnosu na već poznate fotografije zlostavljanja”, kazao je Mew.

Nekoliko drugih tehnoloških kompanija također se našlo na meti kritika zbog slične prakse.

NOVA ISTRAŽIVANJA

Nova istraživanja sugerišu da su se neandertalci, kako bi izbjegli hladnoću, grupno kretali ka jugu Evrope, ka Španiji i da su tako imali veće šanse za opstanak.

Neandertalci su izbjegavali druge djelove Evrope tokom posljednjeg ledenog doba i tako stizali i do Gibraltara.

Španski naučnici su tu teoriju zasnovali na otkriću otiska stopala pronađenog u jednom kamenolomu u Gibraltaru. U pitanju je bio otisak stopala neandertalca koji je živio prije oko 30.000 godina.

U to vrijeme Evropa je prolazila kroz posljednje ledeno doba.

“Otisak stopala pokazuje da je Pirinejsko poluostrvo u to vrijeme bilo vrsta utočišta za ovu vrstu. Tu su nastajala prava sezonska naselja“, rekao je Hoakin Rodrigez Vidal, profesor geodinamike i paleontologije na Univerzitetu Huelva u Španiji.

Neandertalci su izumrla vrsta za koju se smatra da je živjela prije oko 40.000 godina.

Istraživački tim otkrio je i niz otisaka sisara koje su takođe putovale na jug da bi izbjegle hladnoću, uključujući slonove, koze, bovile i mačke.

Posljednjih godina, a posebno tokom posljednje decenije, postaje sve očiglednije da su neandertalci potcijenjeni, kažu stručnjaci.

Osim što su se snalazili u migriranju zbog klime i hrane, organizovali sezonska naselja, čini se vjerovatnim da su neandertalci i sahranjivali svoje mrtve, imajući na umu koncept zagrobnog života.

Koristili su ukrase i nakit, a bavili su se i umjetnošću u pećinama.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.

  • Završeni svi glavni radovi na putu Mojkovac – Bijelo Polje – Berane
    on 09/11/2025 at 10:25

    Uprava za saobraćaj objavila je video snimak kojim je, kako poručuju, potvrđeno da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji jedne od najvažnijih saobraćajnica na sjeveru Crne Gore – puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane, dugog gotovo 40 kilometara.

  • Niže cijene pred praznike, sindikati očekivali širu listu proizvoda
    on 09/11/2025 at 05:59

    Građani su uglavnom zadovoljni što će u narednom periodu pojedine proizvode kupovati po nižim cijenama. Kako kažu u našoj anketi, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinijih artikala. U Uniji slobodnih sindikata ističu da su očekivali i više artikala po nižim cijenama.

  • Porast cijena struje zbog poreza na ugljen-dioksid i prelazak na obnovljive izvore energije
    on 08/11/2025 at 18:45

    Upravo prelazak na obnovljive izvore energije važan je za Crnu Goru jer i Evropska unija od prvog januara nameće dodatne troškove na uvoz električne energije koja je prozivedena iz uglja, a takve je u Crnoj Gori 40 odsto. Zato i građani mogu očekivati korekcije cijena poručuju iz Elektroprivrede.

  • Montenegroberza: Rast indeksa i prometa
    on 08/11/2025 at 14:43

    Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Spajić: Potpisani sporazum u oblasti energetike omogućiće nova ulaganja
    on 08/11/2025 at 13:15

    Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.  To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.

  • Pokret penzionera pozvao sve bivše radnike i građane u ponedjeljak na veliki protest
    on 08/11/2025 at 12:45

    Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i gradjane, da izadju na veliki protest koji je zakazan za ponedeljak u 12h na gradski trg u Bijelom Polju, kazali su u saopštenju iz tog Pokreta.