PROMJENA NA INSTAGRAMU

Već nekoliko mjeseci priča se o tome da će Instagram ukinuti javno prikazivanje lajkova na fotografijama svojih korisnika i o tome kako će ta promjena uticati na ovu društvenu mrežu i influensere, ali se malo pričalo o tome kako taj potez utiče na ljudsku psihu.

Osnovna potreba ljudskog mozga, prema velikom broju istraživanja, nije se promijenila u posljednjih 10.000 godina. Prioritet je bila i ostala društvena povezanost, osjećaj pripadnosti zajednici, piše Business Insider.

Kada dobijemo lajkove, to pokreće centar mozga koji ovo shvata kao pohvale. S druge strane, kada ne dobijemo broj lajkova koji smo očekivali, to može izazvati negativne emocije i strah od odbacivanja, jer mozak konstantno vrši procjenu pripadamo li negdje ili ne.

To nas dovodi do temeljnog pitanja kako koristimo društvene mreže. Služe li nam ove platforme s lajkovima, komentarima i dijeljenjima da bismo potvrdili sliku koju imamo o sebi i koju želimo da drugi imaju o nama? Ili ih koristimo kako bismo izgradili društvenu zajednicu u kojoj se povezujemo s ljudima sličnim sebi, što nam pomaže u održavanju osjećaja pripadnosti?

Iako nam je svima zajednička potreba za pripadnošću, postoje generacijski trendovi i tendencije koji određuju kako se dolazi do tog cilja.

Naprimjer, oni koji pripadaju generaciji X, koji su odrasli sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, imali su neobične poslove prije nego što su našli standardno zaposlenje. Prema istraživačima, oni koji pripadaju ovoj generaciji najčešće su radoholičari skloni pretjerivanju u poslu koje dovodi do prerane premorenosti. Osim toga, za njih je karakterističan veliki broj razvoda. Generacija X, prema velikom broju istraživanja, teži se povezati s drugima preko posla i osobnih dostignuća.

S druge strane, milenijalce je uglavnom odgajala baby boom generacija, koja je stasala šezdesetih godina prošlog vijeka. Njihov osjećaj pripadnosti je više društveno orijentisan.

Ova želja za potvrđivanjem samo je pojačana na društvenim mrežama, pa ove platforme mogu izazvati ozbiljnu patnju kod milenijalaca ako se počnu upoređivati s drugima. Oni mogu uporediti broj lajkova ili pratilaca ili mogu steći sliku da je nečiji život mnogo bolji od njihovog. Ukratko, ako su vas odgajali na principu usporedbe s drugima, odsustvo mehanizma uspoređivanja može vas dovesti do krize identiteta.

Što se tiče generacije Z, rana istraživanja ukazuju na to da oni, budući da su ih odgajali pripadnici generacije X, koji su bili fokusirani na posao i budući da su rasli u vrijeme procvata društvenih mreža, žude za autentičnim vezama kako bi mogli osjetiti pripadnost. Oni žele komunikaciju licem u lice, a tehnologiju više koriste kao sredstvo.

Istraživanja potvrđuju da lajkovi na društvenim mrežama mogu pozitivno uticati na nas, ali samo kratkoročno. Nivo dopamina se podigne, ali nam je ubrzo potreban novi podsticaj te vrste. Drugim riječima, lajkovi nas mogu samo kratko usrećiti.

ASTRONOMI NE ZNAJU RAZLOG

Jedna od najpoznatijih zvijezda noćnog neba, Betelgez, od oktobra više ne sija kao inače, saopšili su astronomi.

Betelgez je crveni div i jedna je od najvećih poznatih zvijezda jer je njegov poluprečnik najmanje jednak udaljenosti Marsa od našeg Sunca, a prema nekim mjerenjima i udaljenosti Jupitera. Možete ga prepoznati lako – kao neobično crvenu zvijezdu u sazvježđu Oriona.

Betelgez je na samom kraju života kojem prijeti eksplozija koju ćemo sa Zemlje moći posmatrati tokom dana i noći kao veliku supernovu.

Upravo zbog činjenice da je Betelgez na samrti brine činjenica da se njegov sjaj umanjio proteklih sedmicama.

naočinici ukazuju i da ovo nije znak da se eksplozija sigurno približava.

Najvjerovatnije objašnjenje je da je Betelgez ušao u fazu smanjene emisije svjetlosti, nešto kroz šta prolaze sve zvijezde, pa i Sunce. Ono što je moguće jeste da je Betelgez u ekstremnoj, minimalnij verziji ciklusa što se sa Zemlje može protumačiti kao “gubljenje svjetlosti”.

Ono što takođe umanjuje šanse da je riječ o pripremi za eksploziju jeste činjenica da astronomi ne znaju kada će se to desiti. Moguće je da vidimo supernovu već za tri dana, ali i za 100.000 godina jer je vremenski prozor za konačnu smrt zvijezde astronomski velik.

SJEVERNA KOREJA

Dnevni centar za kućne ljubimce u Južnoj Koreji sve je popularniji. Radnici Centra staraju se o psima starijim od 12 sedmica kada njihovi vlasnici imaju obaveze.

Na društvenim mrežama redovno se objavljuju fotografije pasa iz “vrtića”.

Osim brige o životinjama, u ponudi je i medicinska njega, razne vježbe i igre kako bi se poboljšala njihova poslušnost i društvenost.

Portal Bored Panda piše da će industrija za kućne ljubimce u Sjevernoj Koreji ove godine biti vrijedna preko tri milijarde eura.

AUSTRIJA

Trka za božićnim poklonima je ušla u finale, a procjena je da će Austrijanci ove godine na Božić potrošiti rekordnu cifru od dvije milijarde eura.

Procjena udruženja malih i srednjih preduzeća (KMU Austria) polazi od toga da će potrošnja ove godine biti veća za 1,5 odsto u odnosu na prošlu.

Tako se očekuje da će na božićne poklone potrošiti 1,66 milijardi eura, a uključujući potrošnju na božićnim marketima, na ovogodišnje božićne praznike Austrijanci će potrošiti ukupno dve milijarde eura.

Ove godine su Austrijanci počeli dosta ranije sa kupovinom božićnih poklona, već prve subote u adventu.

ASTRONOMI UOČILI

Astronomi su uočili magnetnu eksploziju na Sunčevoj površini kakvu nikada prije nisu vidjeli. Iako su teoriju o ovakvim eksplozijama razvili prije 15 godina, tek sada su uspjeli da je posmatraju direktno iz NASA Opservatorije solarne dinamike.

Otkrića o eksploziji objavljena su ove sedmice u časopisu Astrophysical Journal.

Naime, ono čemu su astronomi svjedočili je rezultat erupcije na površini Sunca koja eruptivni materijal izbacuje u sunčevu koronu ili gornju atmosferu. Ovaj eruptivni materijal poznat je kao prominencija. Materijal se potom vraća nazad prema Suncu, ali se sudara s linijama magnetskog polja i tako dolazi do neviđene magnetne eksplozije.

Razumijevanje ovog fenomena moglo bi pomoći naučnicima da saznaju puno više o Sunčevoj atmosferi, kao i predvide svemirsko vrijeme. To novo ponašanje nazvano je prisilnom vezom.

Podsjećamo, godinama naučnici pokušavaju shvatiti zašto je sunčeva korona milionima stepeni toplija od samog Sunca. Upravo to istražuje NASA-ina solarna sonda Parker koja proteklih dana kruži oko Sunca.