ISTRAZIVANJE POKAZALO

Godinama se spominju prednosti probiotika. Od toga da drze bakterije u crijevima u ravnotezi, do toga da pomazu u odrzavanju dobrog zdravlja sistema za varenje. Novi dokazi pokazuju da previse probiotika moze da prouzrokuje prilicno neprijatne simptome.

Upotreba probiotika moze da rezultira znacajnim nakupljanjem bakterija u tankom crijevu sto moze dovesti do dezorijentisanosti, nadutosti, bolova u zelucu.

U objavljenoj studiji u kojoj je ucestvovalo 30 pacijenata, njih 22 su prijavili probleme poput zbunjenosti i poteskoca povezanih sa koncentracijom, kao i nadimanje. Treba napomenuti da su svi ucesnici uzimali probiotike.

“Istrazitelji su otkrili velike kolonije bakterija koje se razmnozavaju u tankom crijevu pacijenata, ali i visok nivo D-mlecne kiseline proizvedene fermentacijom secera bakterije laktobacilusa iz njihove hrane”, rekao je direktor neurogastroenterologije na Medicinskom fakultetu u Dzordziji Satis Rao.

Poznato je da je D-mlijecna kisjelina privremeno toksicna za celije mozga. Istrazivaci su otkrili da su neki pacijenti imali dva do tri puta vecu kolicinu D-mlijecne kisjeline u krvi od normalne.

Neki su rekli da im je dezorjentacija i gubitak kognitivne sposobnosti, koja je trajala od pola sata do nekoliko sati nakon jela, bila toliko ozbiljna da su morali da napuste posao.

Prema izvjestaju objavljenom u casopisu “Clinical and Translational Gastroenterology” ovo je prvi put da je uspostavljena veza izmedu stanja mozga i prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu, izazvanog visokim nivoom D-mlijecne kisjeline u crevima i upotrebom probiotika.

Iako probiotici mogu biti korisni u nekim situacijama, poput pomaganja pacijentu da obnovi bakterije u crijevima nakon uzimanja antibiotika, istrazitelji su savjetovali oprez protiv njegove prekomjerne i neselektivne upotrebe.

“Probiotike treba tretirati kao lijek, a ne kao dodatak ishrani”, kaze dr Rao.

Doktor napominje da bi takode bilo dobro koristiti namirnice koje imaju dejstvo probiotika, kao sto su: crna cokolada, jogurt, kisjeli kupus i narocito kefir.

BELGIJSKI VUNDERKIND

Devetogodisnji djecak iz Belgije Lorens Simons sprema se da u decembru diplomira na holandskom univerzitetu, a nakon toga, kako otkriva, malo ce “prouciti medicinu”.

Doktorske studije, ipak, nece zapocinjati dok se dobro ne odmori. Tesla mu je uzor i voleo bi da u sopstvenoj laboratoriji stvori vjestacke organe, a zatim i cijelo ljudsko tijelo.

Dok mazi stene, Loren Simons izgleda kao i svaki drugi devetogodisnjak. Medutim, onda pocinje da opisuje kako njegov rad na univerzitetu u Holandiji podrazumijeva razvoj kompjuterskog kola koje ce replicirati dio mozga, pise Vasington post.

“Pokusavamo da povezemo neurone da bismo mogli da pratimo reakcije na lijek u odredenom dijelu mozga”, prica malisan, objasnjavajuci projekat u kojem se kombinuju saznanja biomedicine i elektrotehnike.

Belgijsko cudo od djeteta na putu je da postane najmlada osoba u svijetu koja je zavrsila fakultet. To ce se desiti ukoliko Loren sljedeceg mjeseca bude polozio sve sto je neophodno za zavrsetak elektrotehnickog odsjeka Univerziteta u Ajndhovenu.

Loren je roden u Belgiji, ali zivi u Holandiji. Srednju skolu zavrsio je za jednu godinu, a trogodisnje studije, ukoliko sve bude islo po planu, zavrsice za samo devet mjeseci.

“Svi profesori su odusevljeni sto Lorena imaju za studenta, a za sve nas to je jedinstvena situacija, jer je on najmladi student kojeg smo ikada imali”, objasnio je Sjoerd Hulshof sa Univerziteta u Ajndhovenu.

Kada nije na fakultetu, otkriva, Loren seta psa, igra video-igre i objavljuje fotografije na Instagramu.

Inspirisan srpsko-americkim pronalazacem Nikolom Teslom, djecak planira da istrazi polje vjestackih organa i mogucnost razvoja citavog vjestackog tijela u svojoj laboratoriji.

Ponude sa univerziteta iz svih krajeva planete pljuste. Zapad SAD trenutno prednjaci medu destinacijama, a roditelji pokusavaju da pomognu Lorenu da donese odluku.
Djecakov otac, Aleksandar Simons, ne usuduje se da nagada sta sve buducnost moze da donese Lorenu – sve pretpostavke rasprsle su se kao baloni od sapunice.

“Nema zurbe. On se sada igra sa obrazovanjem. Zabavlja se kao na igralistu i mi nemamo nista protiv toga”, zakljucio je ponosni otac.

Trenutni najmladi diplomac je Amerikanac Majkl Karni koji je u junu 1994. godine do univerzitetske diplome dosao sa 10 godina i cetiri mjeseca, navodi se u Ginisovoj knjizi rekorda.

BELGIJSKI VUNDERKIND

Devetogodisnji djecak iz Belgije Lorens Simons sprema se da u decembru diplomira na holandskom univerzitetu, a nakon toga, kako otkriva, malo ce “prouciti medicinu”.

Doktorske studije, ipak, nece zapocinjati dok se dobro ne odmori. Tesla mu je uzor i voleo bi da u sopstvenoj laboratoriji stvori vjestacke organe, a zatim i cijelo ljudsko tijelo.

Dok mazi stene, Loren Simons izgleda kao i svaki drugi devetogodisnjak. Medutim, onda pocinje da opisuje kako njegov rad na univerzitetu u Holandiji podrazumijeva razvoj kompjuterskog kola koje ce replicirati dio mozga, pise Vasington post.

“Pokusavamo da povezemo neurone da bismo mogli da pratimo reakcije na lijek u odredenom dijelu mozga”, prica malisan, objasnjavajuci projekat u kojem se kombinuju saznanja biomedicine i elektrotehnike.

Belgijsko cudo od djeteta na putu je da postane najmlada osoba u svijetu koja je zavrsila fakultet. To ce se desiti ukoliko Loren sljedeceg mjeseca bude polozio sve sto je neophodno za zavrsetak elektrotehnickog odsjeka Univerziteta u Ajndhovenu.

Loren je roden u Belgiji, ali zivi u Holandiji. Srednju skolu zavrsio je za jednu godinu, a trogodisnje studije, ukoliko sve bude islo po planu, zavrsice za samo devet mjeseci.

“Svi profesori su odusevljeni sto Lorena imaju za studenta, a za sve nas to je jedinstvena situacija, jer je on najmladi student kojeg smo ikada imali”, objasnio je Sjoerd Hulshof sa Univerziteta u Ajndhovenu.

Kada nije na fakultetu, otkriva, Loren seta psa, igra video-igre i objavljuje fotografije na Instagramu.

Inspirisan srpsko-americkim pronalazacem Nikolom Teslom, djecak planira da istrazi polje vjestackih organa i mogucnost razvoja citavog vjestackog tijela u svojoj laboratoriji.

Ponude sa univerziteta iz svih krajeva planete pljuste. Zapad SAD trenutno prednjaci medu destinacijama, a roditelji pokusavaju da pomognu Lorenu da donese odluku.
Djecakov otac, Aleksandar Simons, ne usuduje se da nagada sta sve buducnost moze da donese Lorenu – sve pretpostavke rasprsle su se kao baloni od sapunice.

“Nema zurbe. On se sada igra sa obrazovanjem. Zabavlja se kao na igralistu i mi nemamo nista protiv toga”, zakljucio je ponosni otac.

Trenutni najmladi diplomac je Amerikanac Majkl Karni koji je u junu 1994. godine do univerzitetske diplome dosao sa 10 godina i cetiri mjeseca, navodi se u Ginisovoj knjizi rekorda.

VIJEK OD RAZVODA

Brak izmedu Mileve Maric i Alberta Ajnstajna jedna je od najtuznijih prica iz svijeta nauke. Ove godine navrsilo se tacno 100 godina otkako je brak briljantne matematicarke i briljantnog teorijskog fizicara okoncan razvodom.

U to vrijeme oni su vec pet godina ziveli odvojeno, tako da je bila rijec o zakonskoj formalnosti, a kako su izgledali nekoliko mjeseci na pocetku tog razdoblja izmedu njih dvoje, o tome danas svjedoci zaprepascujuci dokument. Na stranu romansa njih dvoje na pocetku njihove veze, na stranu i nedavna ekranizacija o njih dvoje koja je precutala mozda i najsramotniji dio Ajnstajnovog zivota. Njegovo pismo njoj u Berlinu 18. jula 1914. brutalan je istorijski dokument o muskoj sovinistickoj tradiciji zapadne civilizacije koja je u 20. vijeku navodno postala do kraja prosvecena.

Mileva i Albert, kad su se tek upoznali, tretirali su jedno drugo s puno paznje – sve dok Albert nije ostao jedini u porodici koji je zaradivao. Ona je u braku s njim imala troje djece, a pismo joj je napisao kad je vec bio u ljubavnoj vezi sa svojom rodakom Elsom, s kojom se naposljetku i ozenio.

U tom pismu Albert je Milevu tretirao gore od sluzavke, trazio je sve, a davao skoro nista, zeni koja mu je, kad su se upoznali na Politehnickom fakultetu u Cirihu, puno pomagala kao jako nadarena matematicarka.

U Albertovom pismu nekoliko godina kasnije, medutim, stoji cak i ovakva recenica: “Prestaces mi se obracati ako ja to zatrazim.”

U Svajcarskoj je morala da studira zato sto u dobu kad je zapocinjao 20. vijek u Evropi, industrijski naprednom i prosvecenom kontinentu, nigdje drugdje nisu na tehnickim fakultetima primali zene. Mileva je, inace, bila – ako ne ravna po svojoj genijalnosti iz matematike u odnosu na njegovu genijalnost iz fizike – onda bez sumnje organizovanija i sredenija u svom naucnom proucavanju od njega. I na kraju ta ostroumna, vrijedna, analiticna Vojvodanka, briljantan student – nije zavrsila fakultet.

Ostala je trudna s Albertom Ajnstanom prije braka. Ni tada nije htjela da mu pravi probleme. Covjeku kojega je voljela bezrezervno, koliko on nju nije, nakratko se makla s puta, jer po svojoj neformalnosti nije bio na bas najboljem glasu, pa je otisla da rodi na imanje u Vojvodini, gdje su je roditelji sakrili u tim trenucima. Pa je rodila. Pa je, iz nerazasnjenih okolnosti, napustila svoju djevojcicu i otputovala Albertu u Svicarsku.

To sto je djevojcica uskoro oboljela i umrla proganjalo ju je do kraja zivota. On je za to vrijeme radio na razvoju svoje karijere, profesure, borio se sa svijetom koji ni prema njemu nije bio uvijek najblazi.

Samo, do trenutka kad je Mileva bez diplome, s bolnim sjecanjem na cerku Lieserl i dva sina za koja se trebalo brinuti, postala turobna domacica, Albert je svoj privatni zivot poceo da obogacuje naplacivanjem svoje popularnosti kod mladih, slobodnih, veselih zena.

Imala je 44 godine kad su se razveli, kad je gospoda Ajnstajn postala Elsa Lovental. Dvije godine poslije barem joj je pripao, kao njegovoj bivsoj supruzi, pravedni dio novcanog iznosa za njegovu Nobelovu nagradu, sto joj je pomoglo u brizi o njihovom tesko bolesnom najmladem sinu Romanu.

“Brinucete da moja odjeca i ves budu u redu; da cu u svojoj sobi redovno primati tri obroka; da ce moja spavaca soba i radna soba biti uredno odrzavane, a posebno da ce moj radni sto biti samo za moju upotrebu. “

“Odreci cete se svih privatnih odnosa sa mnom, osim onoliko koliko budu neophodni iz drustvenih razloga. Konkretno, odreci cete se: moga sjedenja uz vas kod kuce; mojih izlazaka ili putovanja s vama.”

“Postovacete sljedece tacke svog odnosa sa mnom: od mene necete ocekivati nikakvu intimnost, niti cete mi na bilo koji nacin prilaziti; prestacete razgovarati sa mnom ako to zatrazim; napusticete moju spavacu ili radnu sobu bez protivljenja ako to zatrazim.”

“Necete me omalovazavati pred nasom djecom, bilo rijecima ili ponasanjem”, sve to trazio je od nje covek koji je, u preostalom dijelu svog zivota inace bio izrazito racionalna, covjekoljubiva osoba, mirotvorac, druzeljubiv i duhovit.

Mileva Maric pristala je na zahtjeve. Ali za jednu zenu poput nje, nekoliko mjeseci takvog odnosa bilo je previse. Povela je sa sobom njihove sinove i odselila iz Berlina.

VIJEK OD RAZVODA

Brak izmedu Mileve Maric i Alberta Ajnstajna jedna je od najtuznijih prica iz svijeta nauke. Ove godine navrsilo se tacno 100 godina otkako je brak briljantne matematicarke i briljantnog teorijskog fizicara okoncan razvodom.

U to vrijeme oni su vec pet godina ziveli odvojeno, tako da je bila rijec o zakonskoj formalnosti, a kako su izgledali nekoliko mjeseci na pocetku tog razdoblja izmedu njih dvoje, o tome danas svjedoci zaprepascujuci dokument. Na stranu romansa njih dvoje na pocetku njihove veze, na stranu i nedavna ekranizacija o njih dvoje koja je precutala mozda i najsramotniji dio Ajnstajnovog zivota. Njegovo pismo njoj u Berlinu 18. jula 1914. brutalan je istorijski dokument o muskoj sovinistickoj tradiciji zapadne civilizacije koja je u 20. vijeku navodno postala do kraja prosvecena.

Mileva i Albert, kad su se tek upoznali, tretirali su jedno drugo s puno paznje – sve dok Albert nije ostao jedini u porodici koji je zaradivao. Ona je u braku s njim imala troje djece, a pismo joj je napisao kad je vec bio u ljubavnoj vezi sa svojom rodakom Elsom, s kojom se naposljetku i ozenio.

U tom pismu Albert je Milevu tretirao gore od sluzavke, trazio je sve, a davao skoro nista, zeni koja mu je, kad su se upoznali na Politehnickom fakultetu u Cirihu, puno pomagala kao jako nadarena matematicarka.

U Albertovom pismu nekoliko godina kasnije, medutim, stoji cak i ovakva recenica: “Prestaces mi se obracati ako ja to zatrazim.”

U Svajcarskoj je morala da studira zato sto u dobu kad je zapocinjao 20. vijek u Evropi, industrijski naprednom i prosvecenom kontinentu, nigdje drugdje nisu na tehnickim fakultetima primali zene. Mileva je, inace, bila – ako ne ravna po svojoj genijalnosti iz matematike u odnosu na njegovu genijalnost iz fizike – onda bez sumnje organizovanija i sredenija u svom naucnom proucavanju od njega. I na kraju ta ostroumna, vrijedna, analiticna Vojvodanka, briljantan student – nije zavrsila fakultet.

Ostala je trudna s Albertom Ajnstanom prije braka. Ni tada nije htjela da mu pravi probleme. Covjeku kojega je voljela bezrezervno, koliko on nju nije, nakratko se makla s puta, jer po svojoj neformalnosti nije bio na bas najboljem glasu, pa je otisla da rodi na imanje u Vojvodini, gdje su je roditelji sakrili u tim trenucima. Pa je rodila. Pa je, iz nerazasnjenih okolnosti, napustila svoju djevojcicu i otputovala Albertu u Svicarsku.

To sto je djevojcica uskoro oboljela i umrla proganjalo ju je do kraja zivota. On je za to vrijeme radio na razvoju svoje karijere, profesure, borio se sa svijetom koji ni prema njemu nije bio uvijek najblazi.

Samo, do trenutka kad je Mileva bez diplome, s bolnim sjecanjem na cerku Lieserl i dva sina za koja se trebalo brinuti, postala turobna domacica, Albert je svoj privatni zivot poceo da obogacuje naplacivanjem svoje popularnosti kod mladih, slobodnih, veselih zena.

Imala je 44 godine kad su se razveli, kad je gospoda Ajnstajn postala Elsa Lovental. Dvije godine poslije barem joj je pripao, kao njegovoj bivsoj supruzi, pravedni dio novcanog iznosa za njegovu Nobelovu nagradu, sto joj je pomoglo u brizi o njihovom tesko bolesnom najmladem sinu Romanu.

“Brinucete da moja odjeca i ves budu u redu; da cu u svojoj sobi redovno primati tri obroka; da ce moja spavaca soba i radna soba biti uredno odrzavane, a posebno da ce moj radni sto biti samo za moju upotrebu. “

“Odreci cete se svih privatnih odnosa sa mnom, osim onoliko koliko budu neophodni iz drustvenih razloga. Konkretno, odreci cete se: moga sjedenja uz vas kod kuce; mojih izlazaka ili putovanja s vama.”

“Postovacete sljedece tacke svog odnosa sa mnom: od mene necete ocekivati nikakvu intimnost, niti cete mi na bilo koji nacin prilaziti; prestacete razgovarati sa mnom ako to zatrazim; napusticete moju spavacu ili radnu sobu bez protivljenja ako to zatrazim.”

“Necete me omalovazavati pred nasom djecom, bilo rijecima ili ponasanjem”, sve to trazio je od nje covek koji je, u preostalom dijelu svog zivota inace bio izrazito racionalna, covjekoljubiva osoba, mirotvorac, druzeljubiv i duhovit.

Mileva Maric pristala je na zahtjeve. Ali za jednu zenu poput nje, nekoliko mjeseci takvog odnosa bilo je previse. Povela je sa sobom njihove sinove i odselila iz Berlina.

FRANCUSKA

Francuski farmer Nikola Bardi morace da plati kaznu od 8.000 eura zbog “nesnosnog smrada” svojih krava, nakon sto se oko tog pitanja 10 godina sudio sa komsijom.

Francuski sud je u presudi naveo da je Bardi drzao stogove sijena “maltene ispod kuhinjskog prozora svog komsije”.

Time je zavrsena Bardijeva desetogodisnja pravna borba sa komsijom, koji ga je tuzio za “nekomsijsko ponasanje”, zbog nacina na koji je brinuo o kravama.

Komsija je tvrdio da je Bardi drzao krave u nelegalnoj zgradi u blizini granice dva imanja.

Zalili su se i na gomilanje bala sijena, koje su izazivale “snazan i iritantan miris”.

Slucaj je dospio do Kasacionog suda, najvise instance za gradanske zalbe u Francuskoj, gdje je presudeno da je Bardi kriv za “nenormalan komsijski poremecaj”, prenosi Gardijan.

Sudija je u presudi priznao da nije neobicno da se sa farmi siri neprijatan miris, ali je proglasio Bardija krivim zbog blizine stale komsijskoj kuci.

Bardiju je nalozeno da plati 6.000 eura odstete i jos 2.000 eura za sudske troskove, a morace i da premjesti stalu.

“To je glupost koja je dostigla krajnje granice”, rekao je Bardi lokalnim medijima i dodao da je vec potrosio 10.000 eura tokom pravne borbe.

Bardijeva porodica vec sest generacija uzgaja stoku u mjestu Lakapel-Viskamp na jugu Francuske.

Slucaj je podigao tenzije izmedu ruralne i urbane Francuske, a 12.000 ljudi je potpisalo peticiju u znak podrske Bardiju.

FRANCUSKA

Francuski farmer Nikola Bardi morace da plati kaznu od 8.000 eura zbog “nesnosnog smrada” svojih krava, nakon sto se oko tog pitanja 10 godina sudio sa komsijom.

Francuski sud je u presudi naveo da je Bardi drzao stogove sijena “maltene ispod kuhinjskog prozora svog komsije”.

Time je zavrsena Bardijeva desetogodisnja pravna borba sa komsijom, koji ga je tuzio za “nekomsijsko ponasanje”, zbog nacina na koji je brinuo o kravama.

Komsija je tvrdio da je Bardi drzao krave u nelegalnoj zgradi u blizini granice dva imanja.

Zalili su se i na gomilanje bala sijena, koje su izazivale “snazan i iritantan miris”.

Slucaj je dospio do Kasacionog suda, najvise instance za gradanske zalbe u Francuskoj, gdje je presudeno da je Bardi kriv za “nenormalan komsijski poremecaj”, prenosi Gardijan.

Sudija je u presudi priznao da nije neobicno da se sa farmi siri neprijatan miris, ali je proglasio Bardija krivim zbog blizine stale komsijskoj kuci.

Bardiju je nalozeno da plati 6.000 eura odstete i jos 2.000 eura za sudske troskove, a morace i da premjesti stalu.

“To je glupost koja je dostigla krajnje granice”, rekao je Bardi lokalnim medijima i dodao da je vec potrosio 10.000 eura tokom pravne borbe.

Bardijeva porodica vec sest generacija uzgaja stoku u mjestu Lakapel-Viskamp na jugu Francuske.

Slucaj je podigao tenzije izmedu ruralne i urbane Francuske, a 12.000 ljudi je potpisalo peticiju u znak podrske Bardiju.

AMERICAN MUSIC AWARDS

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Svift je osvojila glavnu nagradu za umjetnicu godine, te cetiri druge. Dobila je i nagradu za pocasnu umjetnicu decenije cime je stigla do brojke od 29 americkih muzickih nagrada nadmasivsi dosadasnjeg rekordera Majkla Dzeksona sa 24 nagrade.

“Sve sto mi je vazno su uspomene koje godinama imam s vama,” rekla je 29-godisnja Svift publici na svecanosti u Los Andelesu nakon sto je izvela remiks svojih hitova.

Ocekivalo se da ce Svift progovoriti o svadi sa sefovima diskografske kuce Big Machine Records, Skuterom Braunom i Skotom Borketom, jer su joj oduzeli autorska prava na njenih prvih sest albuma, koje je snimila dok je bila pod njihovim ugovorom. Zbog toga je Tajlor prijetila zabrana izvodenja sopstvene muzike, kao i zabrana koriscenja iste te muzike u dokumentarcu koji je izdao Netfliks.

Medutim, nedavno su Big Machine Label Group i Dick Clark Production objavili kako su postigli sporazum o licenciranju kojim se odobravaju nastupi njihovih umjetnika za streaming emisije i emitovanje na obostrano odobrenim platformama.

No, u nedjelju pjevacica nije pomenula spor, iako je svoj nastup otvorila noseci bijelu kosulju ispisanu naslovima svojih starih albuma.

“Ova je godina za mene bila puna. Bilo je dosta dobro, ali i dosta komplikovano”, rekla je Svift koja je pobijedila u konkurenciji ispred Drejka, Arijane Grande, Halsey i Post Malonea. Dobila je i nagradu za najbolji video spot, najbolji pop/rock album, najbolju pop/rock pjevacicu..

Mlada Bili Ajlis (17) osvojila je dvije statue za najboljeg novog izvodaca i najboljeg alternativnog rok izvodaca nakon sto se njen singl “Bad Girl” popeo na prvo mjesto americkih top listi.

“Ucinili ste da se sve ovo dogodilo”, rekla je Ajlis zahvalivsi se svojim obozavateljima. Ajlis je pokazala svoju podrsku ekoloskim organizacijama noseci majicu s sloganom “No Music on a Dead Planet”.

Selena Gomez otvorila je svecanost u svom prvom televizijskom nastupu uzivo u dvije godine nakon sto joj je 2017. bila podvrgnuta transplantaciji bubrega i borbi protiv anksioznosti i depresije.

R&B pevacica Lizo izvela je svoj novi singl “Jerome”, a Kubanka Kamila Kabelo i njen decko Son Mendes otpevali su svoj hit pop singl “Senorita”, koji je osvojio nagradu za saradnju godine.

Nastupili su i Jonas Brothers, Kesa, Halsey, Kristina Aguilera i Sanaja Tvejn.

AMERICAN MUSIC AWARDS

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Americka pjevacica Tejlor Svift ponovo je trijumfovala na “American Music Awards” osvojivsi sest nagrada, sada vec ukupno 29 cime je nadmasila rekord Majkla Dzeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Svift je osvojila glavnu nagradu za umjetnicu godine, te cetiri druge. Dobila je i nagradu za pocasnu umjetnicu decenije cime je stigla do brojke od 29 americkih muzickih nagrada nadmasivsi dosadasnjeg rekordera Majkla Dzeksona sa 24 nagrade.

“Sve sto mi je vazno su uspomene koje godinama imam s vama,” rekla je 29-godisnja Svift publici na svecanosti u Los Andelesu nakon sto je izvela remiks svojih hitova.

Ocekivalo se da ce Svift progovoriti o svadi sa sefovima diskografske kuce Big Machine Records, Skuterom Braunom i Skotom Borketom, jer su joj oduzeli autorska prava na njenih prvih sest albuma, koje je snimila dok je bila pod njihovim ugovorom. Zbog toga je Tajlor prijetila zabrana izvodenja sopstvene muzike, kao i zabrana koriscenja iste te muzike u dokumentarcu koji je izdao Netfliks.

Medutim, nedavno su Big Machine Label Group i Dick Clark Production objavili kako su postigli sporazum o licenciranju kojim se odobravaju nastupi njihovih umjetnika za streaming emisije i emitovanje na obostrano odobrenim platformama.

No, u nedjelju pjevacica nije pomenula spor, iako je svoj nastup otvorila noseci bijelu kosulju ispisanu naslovima svojih starih albuma.

“Ova je godina za mene bila puna. Bilo je dosta dobro, ali i dosta komplikovano”, rekla je Svift koja je pobijedila u konkurenciji ispred Drejka, Arijane Grande, Halsey i Post Malonea. Dobila je i nagradu za najbolji video spot, najbolji pop/rock album, najbolju pop/rock pjevacicu..

Mlada Bili Ajlis (17) osvojila je dvije statue za najboljeg novog izvodaca i najboljeg alternativnog rok izvodaca nakon sto se njen singl “Bad Girl” popeo na prvo mjesto americkih top listi.

“Ucinili ste da se sve ovo dogodilo”, rekla je Ajlis zahvalivsi se svojim obozavateljima. Ajlis je pokazala svoju podrsku ekoloskim organizacijama noseci majicu s sloganom “No Music on a Dead Planet”.

Selena Gomez otvorila je svecanost u svom prvom televizijskom nastupu uzivo u dvije godine nakon sto joj je 2017. bila podvrgnuta transplantaciji bubrega i borbi protiv anksioznosti i depresije.

R&B pevacica Lizo izvela je svoj novi singl “Jerome”, a Kubanka Kamila Kabelo i njen decko Son Mendes otpevali su svoj hit pop singl “Senorita”, koji je osvojio nagradu za saradnju godine.

Nastupili su i Jonas Brothers, Kesa, Halsey, Kristina Aguilera i Sanaja Tvejn.

KALIFIORNIJA

Kalifornijska policija objavila je video oslobadanja medvjeda koji je uspio da se zakljuca u automobilu, prenose lokalni mediji.

Vlasnik vozila ostavio je prosle sedmice automobil otkljucan na podrucju jezera Taho.

“Medvjed je usao u vozilo i nakon toga nije vise uspio da izade. Na srecu, policajci su uspjeli da ga oslobode, ali je medvjed prije toga poprilicno demolirao unutrasnjost vozila”, navela je policija na svom Fejsbuk profilu.

Kancelarija serifa porucio je da bi video trebalo da sluzi kao podsjetnik da vrata vozila moraju da se zakljucavaju i da se hrana ne smije da ostavlja tako da privlaci zivotinjski svijet.

  • Porast cijena struje zbog poreza na ugljen-dioksid i prelazak na obnovljive izvore energije
    on 08/11/2025 at 18:45

    Upravo prelazak na obnovljive izvore energije važan je za Crnu Goru jer i Evropska unija od prvog januara nameće dodatne troškove na uvoz električne energije koja je prozivedena iz uglja, a takve je u Crnoj Gori 40 odsto. Zato i građani mogu očekivati korekcije cijena poručuju iz Elektroprivrede.

  • Montenegroberza: Rast indeksa i prometa
    on 08/11/2025 at 14:43

    Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Spajić: Potpisani sporazum u oblasti energetike omogućiće nova ulaganja
    on 08/11/2025 at 13:15

    Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.  To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.

  • Pokret penzionera pozvao sve bivše radnike i građane u ponedjeljak na veliki protest
    on 08/11/2025 at 12:45

    Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i gradjane, da izadju na veliki protest koji je zakazan za ponedeljak u 12h na gradski trg u Bijelom Polju, kazali su u saopštenju iz tog Pokreta.

  • Lagard: Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura
    on 08/11/2025 at 09:39

    Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.

  • Turković: Inicijativa za povećanje dječijih dodataka populizam i manipulacija
    on 08/11/2025 at 07:55

    Državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković saopštio je da je inicijativa za za povećanje dječijih dodataka populizam i konstantna manipulacija. On je poručio da prava odgovornost traži realna rješenja u datom momentu, a ne populizam koji stvara dodatno fiskalno opterećenje, samo kako bi se prikupili određeni politički poeni.

  • Moguće investicije iz UAE u pomorski sektor Crne Gore, poseban fokus na AD Barska plovidba
    on 07/11/2025 at 13:44

    Ministar pomorstva Filip Radulović sastao se Dubaiju sa predsjednikom Odbora direktora i izvršnim direktorom kompanije "Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naserom a razgovarano je o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.

  • Novak Đoković preuzima upravljanje hotelom Sveti Stefan?
    on 07/11/2025 at 13:28

    Od maja naredne godine grad–hotel Sveti Stefan mogao bi ponovo da otvori svoja vrata, a prema nezvaničnim informacijama, menadžersku palicu mogao bi da preuzme svjetski teniski as Novak Đoković.

  • Odbor za ekonomiju predložio Radunovića za Senat DRI
    on 07/11/2025 at 12:53

    Vladajuća većina predložila je Skupštini da za petog člana Senata Državne revizorske institucije izabere Predraga Radunovića, koji, kako tvrdi opozicija, ne ispunjava uslove konkursa. Na Odboru za ekonomiju, Predrag Radunović je dobio podršku sedam članova iz redova vladajuće koalicije.

  • Nišavić: Kolektor bi trajno riješio pitanje zaštite vodotokova
    on 07/11/2025 at 10:28

    Direktor podgoričkog Vodovoda i kanalizacije, Aleksandar Nišavić, saopštio je da je preduzeće dobilo građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, koje bi, kako ističe, trajno riješilo pitanje zaštite vodotokova.