SAVJETI DERMATOLOGA

Iako je pranje ruku i upotreba sredstava za dezinfekciju odlučujuće u borbi protiv širenja virusa, ovo ima i štetan uticaj na našu kožu. Mnogi se ovih dana žale na suve, ispucale i upaljene ruke, zbog čega su u još većoj opasnosti da se zaraze.

Dermatolozi navode da je činjenica kako često pranje ruku i upotreba jakih hemijskih sredstava oštećuje integritet prirodne barijere kože što dovodi do toga da ruke postaju suve, bolne i iritirane.

“Ako ste oštetili kožu, ona postaje manje efikasna kao prepreka infekciji, zato je hidratantna krema od suštinskog značaja – ali nikako ne prestajte sa pranjem ruku“, naglašava doktorka Suzan Meju.

S ovom konstatacijom se slaže i doktor Adam Frajdman, dermatolog, i dodaje da će mnogi koji se pridržavaju svih preporuka dobiti iritativni kontaktni ekcem – ekcem izazvan hemikalijama, u koje spada i sapun, naravno.

Dermatolozi preporučuju sljedeće mjere:

Koristite hidratantne antibiotske sapune za pranje ruku

Korišćenje antibiotskih sapuna obogaćenih hidratantnim dodacima umjesto običnih sapuna može pomoći da koža ostane meka i hidrirana, posebno kod ljudi koji pate od ekcema ili dermatitisa.

Ovi sapuni, naročito sa dodatkom ši putera ili aloja vere, imaju umirujuće i antibiotsko dejsvo, odnosno ubijaju mikroorganizme.

Koristite hidratantne kreme i maske za ruke

Poslije brisanja ruku ili poslije nanošenja gela za dezinfekciju, dermatolozi preporučuju da nanesemo obilan sloj kreme za ruke kako bi ostale njegovane i kako bismo umirili suva područja i smanjili mogućnost da dođe do iritacije kože.

Takođe, naglašavaju da su kreme mnogo efikasnije od losiona.

Ukoliko ovo ne pomogne, treba pokušati sa intenzivnijim tretmanima, kao što su maske koje ćete nanijeti na ruke, preko navući rukavice ili umotati u foliju i ostaviti da djeluju od 10 do 20 minuta ili tokom noći.

Na tržištu postoje različiti kozmetički preparati za ovu namjenu, ali mogu se napraviti i od namirnica koje sigurno imamo u kuhinji. Tu su naravno i vazelin i parafin koje ima svaka apoteka. Nijesu skupi, a vrlo su efikasni, kao i maslinovo ulje.

Nosite rukavice

Nošenje rukavica pružiće dodatni sloj zaštite i posebno su korisne prilikom čišćenja, ističe doktorka Meju, jer proizvodi za čišćenje u domaćinstvu sadrže agresivne hemikalije koje štete koži i izazivaju dermatitis.

Međutim, gumene rukavice treba nositi kratko, jer mogu da pogoršaju stanje kože, napominje dr Frajdman. U rukavicama se zadržava znoj koji je prilično iritabilan za kožu.

Dobro osušite ruke poslije pranja

Pored redovnog pranja, dermatolozi napominju da nepravilno brisanje i sušenje ruku može imati dodatnog uticaja da koža postane suva jer prirodna masnoća kože ispari zajedno sa vlagom.

Temeljno sušenje ruku je važno i za smanjenje prenošenja i širenja bakterija i virusa, jer se oni lakše zadržavaju na vlažnoj koži.

Papirni ubrusi za jednokratnu upotrebu su higijenskiji od električnih sušača i značajno smanjuju rizik od prenošenja virusa. Ako vam ruke ostanu vlažne, nemojte ih sušiti tako što ćete ih obrisati o pantalone ili odjeću, jer su vam poslije toga ruke opet prljave.

Peškire u kući treba što češće menjati, posebno ako ih koristi više članova domaćinstva.

SAVJETI DERMATOLOGA

Iako je pranje ruku i upotreba sredstava za dezinfekciju odlučujuće u borbi protiv širenja virusa, ovo ima i štetan uticaj na našu kožu. Mnogi se ovih dana žale na suve, ispucale i upaljene ruke, zbog čega su u još većoj opasnosti da se zaraze.

Dermatolozi navode da je činjenica kako često pranje ruku i upotreba jakih hemijskih sredstava oštećuje integritet prirodne barijere kože što dovodi do toga da ruke postaju suve, bolne i iritirane.

“Ako ste oštetili kožu, ona postaje manje efikasna kao prepreka infekciji, zato je hidratantna krema od suštinskog značaja – ali nikako ne prestajte sa pranjem ruku“, naglašava doktorka Suzan Meju.

S ovom konstatacijom se slaže i doktor Adam Frajdman, dermatolog, i dodaje da će mnogi koji se pridržavaju svih preporuka dobiti iritativni kontaktni ekcem – ekcem izazvan hemikalijama, u koje spada i sapun, naravno.

Dermatolozi preporučuju sljedeće mjere:

Koristite hidratantne antibiotske sapune za pranje ruku

Korišćenje antibiotskih sapuna obogaćenih hidratantnim dodacima umjesto običnih sapuna može pomoći da koža ostane meka i hidrirana, posebno kod ljudi koji pate od ekcema ili dermatitisa.

Ovi sapuni, naročito sa dodatkom ši putera ili aloja vere, imaju umirujuće i antibiotsko dejsvo, odnosno ubijaju mikroorganizme.

Koristite hidratantne kreme i maske za ruke

Poslije brisanja ruku ili poslije nanošenja gela za dezinfekciju, dermatolozi preporučuju da nanesemo obilan sloj kreme za ruke kako bi ostale njegovane i kako bismo umirili suva područja i smanjili mogućnost da dođe do iritacije kože.

Takođe, naglašavaju da su kreme mnogo efikasnije od losiona.

Ukoliko ovo ne pomogne, treba pokušati sa intenzivnijim tretmanima, kao što su maske koje ćete nanijeti na ruke, preko navući rukavice ili umotati u foliju i ostaviti da djeluju od 10 do 20 minuta ili tokom noći.

Na tržištu postoje različiti kozmetički preparati za ovu namjenu, ali mogu se napraviti i od namirnica koje sigurno imamo u kuhinji. Tu su naravno i vazelin i parafin koje ima svaka apoteka. Nijesu skupi, a vrlo su efikasni, kao i maslinovo ulje.

Nosite rukavice

Nošenje rukavica pružiće dodatni sloj zaštite i posebno su korisne prilikom čišćenja, ističe doktorka Meju, jer proizvodi za čišćenje u domaćinstvu sadrže agresivne hemikalije koje štete koži i izazivaju dermatitis.

Međutim, gumene rukavice treba nositi kratko, jer mogu da pogoršaju stanje kože, napominje dr Frajdman. U rukavicama se zadržava znoj koji je prilično iritabilan za kožu.

Dobro osušite ruke poslije pranja

Pored redovnog pranja, dermatolozi napominju da nepravilno brisanje i sušenje ruku može imati dodatnog uticaja da koža postane suva jer prirodna masnoća kože ispari zajedno sa vlagom.

Temeljno sušenje ruku je važno i za smanjenje prenošenja i širenja bakterija i virusa, jer se oni lakše zadržavaju na vlažnoj koži.

Papirni ubrusi za jednokratnu upotrebu su higijenskiji od električnih sušača i značajno smanjuju rizik od prenošenja virusa. Ako vam ruke ostanu vlažne, nemojte ih sušiti tako što ćete ih obrisati o pantalone ili odjeću, jer su vam poslije toga ruke opet prljave.

Peškire u kući treba što češće menjati, posebno ako ih koristi više članova domaćinstva.

JEDINSTVO U DOBA PANDEMIJE

Mnoge evropske radio stanice, uključujući i naš Radio 98, jutros su u 8.45 istovremeno pustile u etar pjesmu iz filma “You’ll Never Walk Alone”, Gerry & The Pacemakers. Cilj je bio da se pokaže radijsko jedinstvo u doba krize izazvane pandemijom virusa korona.

Ideja je potekla od holandskog radijskog voditelja Sandera Hoogendoorna iz radija  3FM, koji od svih svojih kolega širom Europe tražio da mu se pridruže emitujuci istu pjesmu istovremeno.

“Drugi program Radija Crne Gore , RADIO 98  pridružio se akciji koja je posvećena svima koji u ovim danima brinu o našem zdravlju”, saopšteno je iz RCG.

Pjesmu je pustio ogroman broj radio stanica u Holandiji, Luksemburgu, Njemačkoj, Španiji, Austriji, Belgiji, Velikoj Britaniji, Estoniji, Bugarskoj, Finskoj, Letoniji, Slovačkoj, Rumuniji, Portugaliji, Poljskoj, Turskoj, Švajcarskoj, Danskoj, Irskoj, Francuskoj, Bosni I Hercegovini, Kipru, Norveškoj, Sloveniji, Italiji, Moldaviji, Crnoj Gori, Švedskoj, Češkoj.

JEDINSTVO U DOBA PANDEMIJE

Mnoge evropske radio stanice, uključujući i naš Radio 98, jutros su u 8.45 istovremeno pustile u etar pjesmu iz filma “You’ll Never Walk Alone”, Gerry & The Pacemakers. Cilj je bio da se pokaže radijsko jedinstvo u doba krize izazvane pandemijom virusa korona.

Ideja je potekla od holandskog radijskog voditelja Sandera Hoogendoorna iz radija  3FM, koji od svih svojih kolega širom Europe tražio da mu se pridruže emitujuci istu pjesmu istovremeno.

“Drugi program Radija Crne Gore , RADIO 98  pridružio se akciji koja je posvećena svima koji u ovim danima brinu o našem zdravlju”, saopšteno je iz RCG.

Pjesmu je pustio ogroman broj radio stanica u Holandiji, Luksemburgu, Njemačkoj, Španiji, Austriji, Belgiji, Velikoj Britaniji, Estoniji, Bugarskoj, Finskoj, Letoniji, Slovačkoj, Rumuniji, Portugaliji, Poljskoj, Turskoj, Švajcarskoj, Danskoj, Irskoj, Francuskoj, Bosni I Hercegovini, Kipru, Norveškoj, Sloveniji, Italiji, Moldaviji, Crnoj Gori, Švedskoj, Češkoj.

NAKON 67 GODINA

Proljećni broj čuvenog časopisa za muškarce “Plejboj” izgleda da će biti i posljednji štampani primjerak nakon 67 godina izlaženja, saopštila je novinska grupa koja se odlučila za onlajn verziju.

Zbog poremećaja izazvanih pandemijom koronavirusa, “bili smo primorani da ubrzamo razgovore koje smo već počeli”, objasnio je generalni direktor “Plejboja” Ben Kon, u pismu objavljenom na sajtu izdavačke grupe.

“Odlučili smo da broj za proljeće 2020” koji izlazi ove sedmice, “bude posljednji za ovu godinu u SAD”, rekao je Kon.

Obustavljanje izdavanja časopisa koji je najprije izlazio dvomjesečno, a potom tromjesečno tokom 2019. godine, pominjano je kao mogućnost posljednjih godina, posebno nakon smrti osnivača “Plejboja” Hjua Hefnera u septembru 2017.

“Plejboj” je u posljednje vrijeme značajno povećao prisustvo na internetu, a tokom 2019. godine za 30 odsto je porastao broj pretplatnika.

Kako se najavljuje, štampano izdanje “Plejboja” neće u potpunosti nestati jer se za 2021. planiraju specijalna izdanja.

Prvi broj “Plejboja” izašao je u decembru 1953. godine i prvi je prikazao gole grudi u vrijeme kada je dominirao puritanizam.

NAKON 67 GODINA

Proljećni broj čuvenog časopisa za muškarce “Plejboj” izgleda da će biti i posljednji štampani primjerak nakon 67 godina izlaženja, saopštila je novinska grupa koja se odlučila za onlajn verziju.

Zbog poremećaja izazvanih pandemijom koronavirusa, “bili smo primorani da ubrzamo razgovore koje smo već počeli”, objasnio je generalni direktor “Plejboja” Ben Kon, u pismu objavljenom na sajtu izdavačke grupe.

“Odlučili smo da broj za proljeće 2020” koji izlazi ove sedmice, “bude posljednji za ovu godinu u SAD”, rekao je Kon.

Obustavljanje izdavanja časopisa koji je najprije izlazio dvomjesečno, a potom tromjesečno tokom 2019. godine, pominjano je kao mogućnost posljednjih godina, posebno nakon smrti osnivača “Plejboja” Hjua Hefnera u septembru 2017.

“Plejboj” je u posljednje vrijeme značajno povećao prisustvo na internetu, a tokom 2019. godine za 30 odsto je porastao broj pretplatnika.

Kako se najavljuje, štampano izdanje “Plejboja” neće u potpunosti nestati jer se za 2021. planiraju specijalna izdanja.

Prvi broj “Plejboja” izašao je u decembru 1953. godine i prvi je prikazao gole grudi u vrijeme kada je dominirao puritanizam.

PODRŠKA

Frontmen benda U2, Bono Voks, odlučio je da pjesmom podrži Italijane u njihovoj borbi protiv pandemije koronavirusa. Pjesmu “let Your Love Be Known” je predstavio preko zvaničnog Instagram profila svog benda.

Pjevač je u opis videa postavio i poruku za Italijane.

“Za Italijane koji su inspirisali stvaranje ove pjesme, ali i za Irce… za sve one koji na ovaj dan Svetog Patrika nisu u idealnoj situaciji, ali nastavljaju pjevati. Za doktore, medicinske sestre, njegovatelje.. za sve one na prvoj liniji, za vas pjevamo”, napisao je.

Pjevač je rekao i kako je pjesmu napisao sat vremena prije nego ju je odlučio snimiti i postaviti na Instagram.

PODRŠKA

Frontmen benda U2, Bono Voks, odlučio je da pjesmom podrži Italijane u njihovoj borbi protiv pandemije koronavirusa. Pjesmu “let Your Love Be Known” je predstavio preko zvaničnog Instagram profila svog benda.

Pjevač je u opis videa postavio i poruku za Italijane.

“Za Italijane koji su inspirisali stvaranje ove pjesme, ali i za Irce… za sve one koji na ovaj dan Svetog Patrika nisu u idealnoj situaciji, ali nastavljaju pjevati. Za doktore, medicinske sestre, njegovatelje.. za sve one na prvoj liniji, za vas pjevamo”, napisao je.

Pjevač je rekao i kako je pjesmu napisao sat vremena prije nego ju je odlučio snimiti i postaviti na Instagram.

  • CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura
    on 01/03/2026 at 20:19

    Likvidna aktiva banaka na kraju prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 2,64 odsto više nego u novembru.

  • Monstat: Prosječna cijena kvadrata stana u prošloj godini 2,2 hiljade eura
    on 01/03/2026 at 12:58

    Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 2,2 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.

  • Deficit u januaru 33,2 miliona eura
    on 01/03/2026 at 11:01

    Crna Gora je u januaru ostvarila deficit budžeta u iznosu od 33,2 miliona eura, što je na nivou od 0,4 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

  • Preko naknade za gorivo od vozača država uzela 12,5 miliona
    on 01/03/2026 at 08:53

    Država je za godinu od uvođenja naknade od tri centa po litru goriva za finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata prikupila 12,5 miliona eura.

  • Prva banka CG: Negativne medijske kampanje pokušaj podrivanja rekordnog uspjeha
    on 28/02/2026 at 21:05

    Prva banka CG najoštrije osuđuje neopravdanu akciju Uprave policije nad imovinom i klijentima Banke, saopšteno je iz te banke.

  • MF: Jača crnogorska ekonomija, kapitalna ulaganja višestruko veća
    on 28/02/2026 at 16:06

    Crna Gora jača svoju ekonomiju, stabilizuje javne finansije i šalje snažnu poruku investitorima, partnerima i građanima da je sigurna, perspektivna i spremna za ubrzane evropske integracije. To stoji u saopštenju Ministarstva finansija.

  • Vuković: Pozitivni izgledi S&P potvrda odgovorne ekonomske politike
    on 27/02/2026 at 21:32

    Odluka renomirane međunarodne kreditne rejting agencije Standard & Poor's da unaprijedi izglede Crne Gore sa stabilnih na pozitivne i potvrdi kreditni rejting na nivou 'B+/B' predstavlja snažnu i nedvosmislenu potvrdu da država vodi odgovornu, stabilnu i razvojno usmjerenu politiku, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.

  • Ljiljanić: Rok za drugu dionicu auto-puta pet godina, završen i tender za obilaznicu oko Budve 
    on 27/02/2026 at 18:55

    Sagovornici emisije "Okvir" saglasni su da je početak druge faze auto-puta važan za sveukupan razvoj Crne Gore, iako poslanici Boris Mugoša i Miloš Konatar imaju zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu kojom se infrastrukturni projekti realizuju. Mugoša je kazao da se u nekim segmentima ugovora moglo povesti više računa o interesima države, posebno kod angažovanja domaćih podizvođača. Konatar smatra da se svi infrastrukturni projekti realizuju presporo i da je Crnoj Gori potrebna mnogo brža dinamika razvoja. Direktor Monteputa Milan Ljiljanić saopštio je da su uslovi slični kao kod izgradnje prve dionice, te najavio uskoro i izbor izvođača radova na obilaznici oko Budve, s obzirom na to da je tender danas zatvoren i da su dobili tri ponude kineskih firmi.

  • CBCG: Nastavak regulatornog usklađivanja i pripreme za instant plaćanja
    on 27/02/2026 at 15:56

    Savjet Centralne banke (CBCG) razmatrao je danas na sjednici važne regulatorne izmjene i razvojne projekte koji dodatno jačaju stabilnost i modernizaciju finansijskog sistema Crne Gore.

  • Koncesije za aerodrom: U regionu dobri primjeri i jedne i druge prakse
    on 27/02/2026 at 13:15

    U prilogu emitovanom u drugom Dnevniku TVCG u srijedu 25. februara u kojem smo obrađivali temu da li bi Aerodrome Crne Gore trebalo dati pod koncesiju ili ne, pogrešno je interpretirana izjava jednog od sagovornika, gospodina Iva Županovića u dijelu koji se odnosi na rad pojedinih aerodroma iz regiona.