STRATEGIJA MILIJARDERA

Ljudi griješe kada misle da moraju biti bogati da bi se obogatili investirajući na tržištu akcija, izjavio je čuveni investitor Ron Baron u intervjuu za CNBC.

“Morate imati neki manji iznos novca koji investirate redovno u dužem vremenskom periodu i morate dugo da živite”, kaže milijarder čija je strategija “kupi i čuvaj” (buy-and-hold).

Njegova investiciona kompanija Baron kapital upravlja aktivom od skoro 26 milijardi dolara.

“Sve je u uvećavanju, kamata na kamatu”, kaže on, govoreći o redovnom investiranju i reinvestiranju u toku više decenija.

Baron je zaradio milijarde dolara istražujući i kupujući akcije kompanija za koje je vjerovao da su potcijenjene, pa ih je onda čuvao u prosjeku 14 godina.

Ali individualni investitori ne moraju da biraju akcije, kaže on.

“Ljudima je najjednostavnije da kupe akcije investicionog fonda koji sačinjavaju akcije svih kompanija sa berzanskog indeksa. Ako investirate 5.000 dolara na 30 godina… to vrijedi oko 890.000 dolara”, izračunao je on na osnovu istorijskih podataka o povratu kapitala na tržištu.

U kraćem roku, kaže da bi decenija korišćenja te strategije donijela dobit od 110.000 dolara.

“Ako to radite 20 godina, vaš kapital će narasti na 250.000 dolara.“

Baron svoju vjeru u dugoročno investiranje zasniva na istorijskim podacima o odnosu između privrede i tržišta akcija.

STRATEGIJA MILIJARDERA

Ljudi griješe kada misle da moraju biti bogati da bi se obogatili investirajući na tržištu akcija, izjavio je čuveni investitor Ron Baron u intervjuu za CNBC.

“Morate imati neki manji iznos novca koji investirate redovno u dužem vremenskom periodu i morate dugo da živite”, kaže milijarder čija je strategija “kupi i čuvaj” (buy-and-hold).

Njegova investiciona kompanija Baron kapital upravlja aktivom od skoro 26 milijardi dolara.

“Sve je u uvećavanju, kamata na kamatu”, kaže on, govoreći o redovnom investiranju i reinvestiranju u toku više decenija.

Baron je zaradio milijarde dolara istražujući i kupujući akcije kompanija za koje je vjerovao da su potcijenjene, pa ih je onda čuvao u prosjeku 14 godina.

Ali individualni investitori ne moraju da biraju akcije, kaže on.

“Ljudima je najjednostavnije da kupe akcije investicionog fonda koji sačinjavaju akcije svih kompanija sa berzanskog indeksa. Ako investirate 5.000 dolara na 30 godina… to vrijedi oko 890.000 dolara”, izračunao je on na osnovu istorijskih podataka o povratu kapitala na tržištu.

U kraćem roku, kaže da bi decenija korišćenja te strategije donijela dobit od 110.000 dolara.

“Ako to radite 20 godina, vaš kapital će narasti na 250.000 dolara.“

Baron svoju vjeru u dugoročno investiranje zasniva na istorijskim podacima o odnosu između privrede i tržišta akcija.

ZLATNA MALINA

Filmska adaptacija poznatog mjuzikla “Mačke” nominovana je za nagradu Zlatna malina za najgore filmsko ostvarenje u protekloj godini.

Zlatna malina (Golden Raspberry Award ili skraćeno Razzie), nagrada je koja se dodjeljuje za najgora filmska ostvarenja, a utemeljena je 1980. kao suprotnost holivudskim Oskarima.

Razzies se dodjeljuju svake godine dan prije Oskara i radi se o tradicionalnom godišnjem običaju ruganja svijetu filma.

Za uloge u “Mačkama” za Zlatne maline su nominovane i četiri filmske zvijezde: Džejms Korden, Džudi Denč, Rebel Vilson i Frančeska Hejvard.

“Mačke” su premijerno prikazane u decembru i odmah izazvale ruganje i zgražavanja filmskih kritičara. Film, čija je produkcija koštala 95 miliona dolara, podbacio je i u bioskopskim blagajnama.

Reditelj Tom Huper ostaće tako zapamćen kao režiser koji nije uspio u namjeri da čuveni pozorišni mjuzikl pretoči u uspješan film iako se radi o Oskarom nagrađenom reditelju za “Kraljev govor” 2010. i koji je uspješno režirao mjuzikl “Jadnici” prema romanu Viktora Igoa.

ZLATNA MALINA

Filmska adaptacija poznatog mjuzikla “Mačke” nominovana je za nagradu Zlatna malina za najgore filmsko ostvarenje u protekloj godini.

Zlatna malina (Golden Raspberry Award ili skraćeno Razzie), nagrada je koja se dodjeljuje za najgora filmska ostvarenja, a utemeljena je 1980. kao suprotnost holivudskim Oskarima.

Razzies se dodjeljuju svake godine dan prije Oskara i radi se o tradicionalnom godišnjem običaju ruganja svijetu filma.

Za uloge u “Mačkama” za Zlatne maline su nominovane i četiri filmske zvijezde: Džejms Korden, Džudi Denč, Rebel Vilson i Frančeska Hejvard.

“Mačke” su premijerno prikazane u decembru i odmah izazvale ruganje i zgražavanja filmskih kritičara. Film, čija je produkcija koštala 95 miliona dolara, podbacio je i u bioskopskim blagajnama.

Reditelj Tom Huper ostaće tako zapamćen kao režiser koji nije uspio u namjeri da čuveni pozorišni mjuzikl pretoči u uspješan film iako se radi o Oskarom nagrađenom reditelju za “Kraljev govor” 2010. i koji je uspješno režirao mjuzikl “Jadnici” prema romanu Viktora Igoa.

ŠOKIRAO SUD

Kanadski biznismen šokirao je sve okupljene na sudu kada je rekao da je spalio skoro 700.000 eura kako ih ne bi dao bivšoj ženi za alimentaciju.

Brus Mekonvil (55) je pod zakletvom tvrdio da je novac podigao iz šest banaka u 25 djelova i keš spalio na dvije lomače 23. septembra i 15. decembra prošle godine. Kaže da ima priznanice kojima bi to dokazao, ali ga niko nije vidio kako spaljuje pare niti postoji snimak.

Mekonvil je otkrio da je motiv frustracija zbog brakorazvodne parnice i da je znao da će tako naškoditi svojoj djeci.

“Spalio sam ga. To nije nešto što bih inače uradio, a nisam ni pretjerano materijalistička osoba. Uvijek sam bio ekonomičan, zato mi je posao trajao 31 godinu”, rekao je biznismen na sudu.

Sudija međutim nije bio oduševljen izgovorom i bilo mu je teško da povjeruje u ovu priču pa ga je poslao 30 dana u zatvor zbog nepoštovanja suda i priprijetio još gorom kaznom ako nastavi da laže.

“Smatram da je to što tvrdite da ste uradili za svaku moralnu osudu zato što namjerno i direktno ugrožava interese vaše djece”, rekao je sudija Kevin Filips.

Ovo izgleda nije prvi Brusov pokušaj da izbjegne alimentaciju. Ranije je prodao djelove svoje imovine i kapitala bivšem knjigovođi, iako mu je rečeno da to ne radi dok se utvrđuje njihova vrijednost.

I dalje ostaje misterije koliko imovine i novca Mekonvil posjeduje. Sud nije mogao da utvrdi koliko duguje bivšoj ženi pa zbog toga nije plaćao ništa, ali mu je prilikom prethodnog saslušanja naređeno da za svaki dan kašnjenja mora da plati kaznu od 2.000 kanadskih dolara svojoj bivšoj supruzi.

ŠOKIRAO SUD

Kanadski biznismen šokirao je sve okupljene na sudu kada je rekao da je spalio skoro 700.000 eura kako ih ne bi dao bivšoj ženi za alimentaciju.

Brus Mekonvil (55) je pod zakletvom tvrdio da je novac podigao iz šest banaka u 25 djelova i keš spalio na dvije lomače 23. septembra i 15. decembra prošle godine. Kaže da ima priznanice kojima bi to dokazao, ali ga niko nije vidio kako spaljuje pare niti postoji snimak.

Mekonvil je otkrio da je motiv frustracija zbog brakorazvodne parnice i da je znao da će tako naškoditi svojoj djeci.

“Spalio sam ga. To nije nešto što bih inače uradio, a nisam ni pretjerano materijalistička osoba. Uvijek sam bio ekonomičan, zato mi je posao trajao 31 godinu”, rekao je biznismen na sudu.

Sudija međutim nije bio oduševljen izgovorom i bilo mu je teško da povjeruje u ovu priču pa ga je poslao 30 dana u zatvor zbog nepoštovanja suda i priprijetio još gorom kaznom ako nastavi da laže.

“Smatram da je to što tvrdite da ste uradili za svaku moralnu osudu zato što namjerno i direktno ugrožava interese vaše djece”, rekao je sudija Kevin Filips.

Ovo izgleda nije prvi Brusov pokušaj da izbjegne alimentaciju. Ranije je prodao djelove svoje imovine i kapitala bivšem knjigovođi, iako mu je rečeno da to ne radi dok se utvrđuje njihova vrijednost.

I dalje ostaje misterije koliko imovine i novca Mekonvil posjeduje. Sud nije mogao da utvrdi koliko duguje bivšoj ženi pa zbog toga nije plaćao ništa, ali mu je prilikom prethodnog saslušanja naređeno da za svaki dan kašnjenja mora da plati kaznu od 2.000 kanadskih dolara svojoj bivšoj supruzi.

NEMAJU PIGMENT

Plava boja u prirodi baš i nije popularna.

Osim neobičnog ptičjeg perja kod pojedinih vrsta, nekoliko latica cvijeća i možda rijetke ribice u okeanu, primjeri plave boje u prirodi više su nego rijetki, zbog čega se može činiti pomalo čudnim to da neki ljudi imaju plave oči.

Kako piše IFLScience, plave oči uopšte ne sadrže plavi pigment. Njihova je boja zapravo uzrokovana Tyndallovim učinkom – raspršivanje svjetlosti na česticama koloida, pojava koja se može vidjeti kad u tamnu sobu kroz rupicu uđe zrak svjetlosti.

Šarenica ili iris, obojeni dio oka, sastoji se od dva sloja ćelija: stroma koje su na vrhu i epitelnih stanica ispod. U plavim očima strome čine proziran sloj i zbog genetske mutacije ne sadrže pigment. Kada u strome udari vidljiva svjetlost, ona raspršuje svjetlosne valove, a plava boja putuje u najkraćim talasima, zbog čega se i najviše odražava i najbolje vidi.

Sve je to i razlog zašto iste plave oči u određenim trenucima mogu izgledati svjetlije ili tamnije – njihova boja zavisi od kvaliteta svjetla u prostoriji.

Plavo u plavim očima znaučnici nazivaju “strukturnim bojenjem”, za razliku od “pigmentnog bojenja” u očima drugih boja. Zapravo, kada u prirodi vidimo plavu boju, većinom je riječ o strukturnom obojenju, kao npr. čudni plavo-zeleni sjaj.

Mnoge plavo obojene ptice isto zapravo nemaju plavo perje: plava su samo zbog nanokanala unutar strukture pera koja mijenjaju njihova svojstva koja reflektuju svjetlost – a čak su i neke bobice “preuzele taj trik”.

NEMAJU PIGMENT

Plava boja u prirodi baš i nije popularna.

Osim neobičnog ptičjeg perja kod pojedinih vrsta, nekoliko latica cvijeća i možda rijetke ribice u okeanu, primjeri plave boje u prirodi više su nego rijetki, zbog čega se može činiti pomalo čudnim to da neki ljudi imaju plave oči.

Kako piše IFLScience, plave oči uopšte ne sadrže plavi pigment. Njihova je boja zapravo uzrokovana Tyndallovim učinkom – raspršivanje svjetlosti na česticama koloida, pojava koja se može vidjeti kad u tamnu sobu kroz rupicu uđe zrak svjetlosti.

Šarenica ili iris, obojeni dio oka, sastoji se od dva sloja ćelija: stroma koje su na vrhu i epitelnih stanica ispod. U plavim očima strome čine proziran sloj i zbog genetske mutacije ne sadrže pigment. Kada u strome udari vidljiva svjetlost, ona raspršuje svjetlosne valove, a plava boja putuje u najkraćim talasima, zbog čega se i najviše odražava i najbolje vidi.

Sve je to i razlog zašto iste plave oči u određenim trenucima mogu izgledati svjetlije ili tamnije – njihova boja zavisi od kvaliteta svjetla u prostoriji.

Plavo u plavim očima znaučnici nazivaju “strukturnim bojenjem”, za razliku od “pigmentnog bojenja” u očima drugih boja. Zapravo, kada u prirodi vidimo plavu boju, većinom je riječ o strukturnom obojenju, kao npr. čudni plavo-zeleni sjaj.

Mnoge plavo obojene ptice isto zapravo nemaju plavo perje: plava su samo zbog nanokanala unutar strukture pera koja mijenjaju njihova svojstva koja reflektuju svjetlost – a čak su i neke bobice “preuzele taj trik”.

POŠTA CG

Netačan je zaključak da je prekinut poštanski saobraćaj sa Kinom, saopšteno je iz Pošte Crne Gore.

“Znači, poštanski saobraćaj između Crne Gore i Kine funkcioniše. Do greške je došlo zbog informacije da su obustavljeni letovi nekih kompanija, što nije od presudnog značaja za funkcionisanje poštanskog saobraćaja, jer se isti može odvijati sa drugim avio-kompanijama.

Poštanski saobraćaj između Kine i Crne Gore funkcioniše.

U slučaju promjena blagovremeno ćemo obavijestiti javnost.

Izvinjavamo se korisnicima koji su pogrešno protumačili informaciju”, navodi se u saopštenju.

AUDIO-VIZUELNI SPEKTAKL

Trostruki dobitnik titule za najboljeg svjetskog DJ-a Martin Gariks (Martin Garrix) predvodiće program sedmog Sea Dance Festivala na koji stiže uz audio-vizuelni spektakl kakav je publika do sada mogla da vidi samo na najvećim svjetskim festivalima.

“Koliko je Gariks svojom pojavom uzdrmao same temelje muzičke industrije, govori podatak da je sa samo 23 godine najbolje rangiran svjetski DJ u protekloj deceniji, te činjenica da iza sebe ima čak 60 miliona fanova, 19 prestižnih muzičkih nagrada, kao i 69 singlova koji zajedno premašuju 10 milijardi strimova”, saopštili su organizatori festival.

Vodeći svjetski izvođači poput Rijane, Džastina Bibera i Dua utrkuju se da sarađuju sa njim, dok ga je čuveni magazin „Forbs“ proglasio jednim od najuticajnijih svjetskih ličnosti ispod 30 godina.

“ Pored nastupa na Zimskim olimpijskim igrama 2018, ove godine je izabran i za autora zvanične himne Evropskog prvenstva u fudbalu UEFA EURO 2020. Nakon što je Geta ljestvicu Sea Dance spektakla postavio veoma visoko, Gariks je danas praktično jedini u svijetu koji može da je ne samo dohvati, već i dodatno podigne, barem ako je suditi po moćnim produkcijskim nacrtima koje je njegov tim spremio u saradnji sa EXIT timom”, navode iz Sea Dance-a.

 To potvrđuje i podatak da je u zvaničnoj Sea Dance festivalskoj anketi osvoji uvjerljivo prvo mjesto, sa čak duplo više glasova od drugoplasiranog izvođača, što je do sada nezabilježeno u istoriji svih Exitovih festivala.

“Crnogorsku, ali i publiku iz preko 40 zemalja svijeta okupljenu od 28. do 30. avgusta na fantastičnoj budvanskoj plaži Buljarica očekuje nesumnjivo muzički događaj godine, i to u novoj eri u koju je prethodne godine uplovio Sea Dance Festival, danas jedan od najvećih muzičkih događaja na cijelom Mediteranu”, navodi se u saopštenju.

Gitaru naime svira od osme godine, a kroz nju je stekao brojna muzička znanja koja koristi u pisanju pjesama.

“U petak, 14. februara, stiže i veoma ograničen kontigent prvih i najpovoljnijih ulaznica za novi Sea Dance po poklon cijeni od samo 19,99 eura, koja će biti aktuelna samo 24 sata, odnosno do isteka zaliha. Ulaznice će moći da se kupe putem u prodajnoj mreži Gigs Tix širom Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

  • Sudbonosno “da” u Beranama izgovorila i Kubanka
    on 02/03/2026 at 06:22

    Trinaest brakova za dva mjeseca skopljeno je u Beranama. U minuloj godini 147, podaci su opštinske Matičarske službe. Beranske snahe, osim onih iz regiona, su i Libanka, Ruskinja, a nedavno je sudbonosno "da" izgovorila i Kubanka. U svojoj 25-godišnjoj karijeri matičarka Marijana Filipović krunisala je ljubav preko hiljadu i po parova. Često je, navodi, mladenci biraju po preporuci, jer kažu da se supružnici koje je vjenčala rijetko razvode.

  • Jutros loš kvalitet vazduha
    on 02/03/2026 at 06:10

    Loš kvalitet vazduha zabilježen je u Podgorici, Pljevljima i na lokaciji Mobilna stanica. Svako može početi da osjeća negativan uticaj vazduha na zdravlje. Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca mogu osjetiti ozbiljnije negativne uticaje na zdravlje.

  • Uživo na Portalu RTCG: Stanje na skijalištu Kolašin 1600
    on 02/03/2026 at 06:00

    Ukoliko idete na skijanje, važno je da pogledate kakvi vas uslovi očekuju na stazama. Čitaocima je omogućeno da u realnom vremenu, putem linkova, prate stanje na Ski centru Kolašin 1600 zahvaljujući četiri web-kamere postavljene na ključnim lokacijama skijališta.

  • Novi napad Irana, sirene u Izraelu i Kuvajtu; Izrael uzvratio udarima na Liban nakon napada Hezbolaha na Haifu
    on 02/03/2026 at 05:58

    Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u Izraelu i Kuvajtu nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad. Izrael je uzvratio vazdušnim udarima na ciljeve u Libanu nakon što je Hezbolah raketirao Haifu.

  • Uživo na Portalu RTCG: Stanje na graničnim prelazima, naplatnim rampama i kretanje gradskog prevoza u Podgorici
    on 02/03/2026 at 05:51

    Ukoliko idete na put, važno je da pogledate da li ima gužve i kakvo je stanje na graničnim prelazima, tunelu Sozina i auto-putu Princeza Ksenija. Pripremili smo za vas linkove na kojima možete uživo pratiti video snimke sa svih najprometnijih tačaka u zemlji.

  • "Državnim preduzećima da upravljaju profesionalci"
    on 02/03/2026 at 05:49

    Državnim preduzećima treba da upravljaju profesionalci, stručnjaci koji imaju iskustvo, znanje i korporativne vještine, pa nije važno da li pripadaju nekoj političkoj partiji ili ne, ocijenio je za RTCG predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković.

  • Danas kontrolna saslušanja zbog bjekstva Miloša Medenice
    on 02/03/2026 at 05:48

    Prva zajednička sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu biće održana danas u 10 sati.

  • Protest u Botunu: Policija čuva ulaz u gradilište
    on 02/03/2026 at 05:43

    Počelo je okupljanje Botunjanja i stanovnika Zete kod kapije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu kako bi blokirali ulazak radnika na gradilište.

  • Bolji kvalitet vazduha u Pljevljima
    on 02/03/2026 at 05:40

    Otkada je prije dvadesetak dana u takozvani funkcionalni probni rad pušten sistem za odsumporavanje dimnih gasova u pljevaljskoj Termoelektrani, mjerenja pokazuju da se popravio i kvalitet vazduha u Pljevljima. Koncentracija sumpor dioksida, kažu nadležni, trenutno je u skladu sa evropskim regulativama.

  • I danas relativno toplo vrijeme za ovo doba godine
    on 02/03/2026 at 05:30

    I sjutra relativno toplo vrijeme za ovo doba godine. Na sjeveru promjenljivo oblacno sa suncanim intervalima i dalje relativno toplo za ovo doba godine. Po kotlinama, tek ponegdje moguca kratkotrajno jutarnja magla. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 16 stepeni.

  • CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura
    on 01/03/2026 at 20:19

    Likvidna aktiva banaka na kraju prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 2,64 odsto više nego u novembru.

  • Monstat: Prosječna cijena kvadrata stana u prošloj godini 2,2 hiljade eura
    on 01/03/2026 at 12:58

    Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 2,2 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.

  • Deficit u januaru 33,2 miliona eura
    on 01/03/2026 at 11:01

    Crna Gora je u januaru ostvarila deficit budžeta u iznosu od 33,2 miliona eura, što je na nivou od 0,4 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

  • Preko naknade za gorivo od vozača država uzela 12,5 miliona
    on 01/03/2026 at 08:53

    Država je za godinu od uvođenja naknade od tri centa po litru goriva za finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata prikupila 12,5 miliona eura.

  • Prva banka CG: Negativne medijske kampanje pokušaj podrivanja rekordnog uspjeha
    on 28/02/2026 at 21:05

    Prva banka CG najoštrije osuđuje neopravdanu akciju Uprave policije nad imovinom i klijentima Banke, saopšteno je iz te banke.

  • MF: Jača crnogorska ekonomija, kapitalna ulaganja višestruko veća
    on 28/02/2026 at 16:06

    Crna Gora jača svoju ekonomiju, stabilizuje javne finansije i šalje snažnu poruku investitorima, partnerima i građanima da je sigurna, perspektivna i spremna za ubrzane evropske integracije. To stoji u saopštenju Ministarstva finansija.

  • Vuković: Pozitivni izgledi S&P potvrda odgovorne ekonomske politike
    on 27/02/2026 at 21:32

    Odluka renomirane međunarodne kreditne rejting agencije Standard & Poor's da unaprijedi izglede Crne Gore sa stabilnih na pozitivne i potvrdi kreditni rejting na nivou 'B+/B' predstavlja snažnu i nedvosmislenu potvrdu da država vodi odgovornu, stabilnu i razvojno usmjerenu politiku, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.

  • Ljiljanić: Rok za drugu dionicu auto-puta pet godina, završen i tender za obilaznicu oko Budve 
    on 27/02/2026 at 18:55

    Sagovornici emisije "Okvir" saglasni su da je početak druge faze auto-puta važan za sveukupan razvoj Crne Gore, iako poslanici Boris Mugoša i Miloš Konatar imaju zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu kojom se infrastrukturni projekti realizuju. Mugoša je kazao da se u nekim segmentima ugovora moglo povesti više računa o interesima države, posebno kod angažovanja domaćih podizvođača. Konatar smatra da se svi infrastrukturni projekti realizuju presporo i da je Crnoj Gori potrebna mnogo brža dinamika razvoja. Direktor Monteputa Milan Ljiljanić saopštio je da su uslovi slični kao kod izgradnje prve dionice, te najavio uskoro i izbor izvođača radova na obilaznici oko Budve, s obzirom na to da je tender danas zatvoren i da su dobili tri ponude kineskih firmi.

  • CBCG: Nastavak regulatornog usklađivanja i pripreme za instant plaćanja
    on 27/02/2026 at 15:56

    Savjet Centralne banke (CBCG) razmatrao je danas na sjednici važne regulatorne izmjene i razvojne projekte koji dodatno jačaju stabilnost i modernizaciju finansijskog sistema Crne Gore.

  • Koncesije za aerodrom: U regionu dobri primjeri i jedne i druge prakse
    on 27/02/2026 at 13:15

    U prilogu emitovanom u drugom Dnevniku TVCG u srijedu 25. februara u kojem smo obrađivali temu da li bi Aerodrome Crne Gore trebalo dati pod koncesiju ili ne, pogrešno je interpretirana izjava jednog od sagovornika, gospodina Iva Županovića u dijelu koji se odnosi na rad pojedinih aerodroma iz regiona.