NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

FESTIVAL NA CETINJU

Na drugom Montenegro Beer Festu, koji će se održati na Cetinju od 24. do 26. jula, nastupiće Bajaga i Neverne bebe. To je saopšteno nakon susreta gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana sa izvršnim direktorom Beogradske kulturne mreže Ivanom Uroševićem.

„Pripreme za 2. Montenegro Beer Fest uveliko su započele. Držimo se provjerenog scenarija, uz neka tehnička iznenađenja i unapređenja. Imamo već potvrđen dio izvođača, i svi su velika imena EX YU muzičke scene“, kazao je gradonačelnik Kašćelan.

On je dodao da su izvođači treće večeri prvog Montenegro Beer Festa, koja nije održana uslijed nevremena, potvrdili već učešće, tako da ljubitelji Bajage i Instruktora, Leta 3, Električnog orgazma i Nevernih beba već sada mogu da planiraju vrijeme i rezervišu smještaj na Cetinju u julu 2020.

Kašćelan je kazao i da su promotivne aktivnosti festivala već započele na društvenim mrežama, kao i da će Montenegro Beer Fest u februaru 2020. biti ponovo predstavljen na beogradskom sajmu turizma.

„Sa nivoa lokalne uprave činimo sve da se grad infrastrukturno i logistički pripremi za festival. Dragocjeno nam je iskustvo sa prvog izdanja festivala, a siguran sam da ćemo ove godine biti još bolji i raznovrsniji i što se tiče učesnika Montenegro Beer Festa i svih propratnih aktivnosti“, rekao je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu, sport i mlade i Turističkom organizacijom Prijestonice Cetinje u sedmici „zagrijavanja“ pred početak 2. Montenegro Beer Festa biće izvođeni programi za sve generacije, u različitim satnicama i na više gradskih lokacija.

PATENT

Kompanija “Soni” predstavila je novi patent. Patent je sličan nedavnom dodatku koji je „Soni“ razvio za “DualShock 4”.

Dodatak na dugme za povratak sadrži dva nova dugmeta koja se mogu programirati preko OLED ekrana, a položaj tastera je drugačiji.

Takođe je važno da je priključak za punjenje namenjen za USB mini kabl, dok je za “PlayStation 5” kontroler, već potvrđeno da koristi punjenje USB-C.

Sasvim je moguće da je ovaj novi patent revidiran “DualShock 4” dizajnu, koji jednostavno uključuje novi dodatak koji će biti objavljen 2020. godine.

Iz „Sonija“ još nije zvanično potvrđeno da će se “PlayStation 5” kontroler nazivati “DualShock 5”.

UKLONJENE SKELE

Otkucajima u ponoć s utorka na srijedu britanski Big Ben dočekaće novu 2020. godinu, bez skela koje su ga skrivale posljednje dvije godine. Njegova obnova, ipak, urađena je samo djelimično, restauratorski radovi su tek na pola puta.

Satni toranj visok 96 metara i sagrađen u neogotičkom stilu u 19. vijeku, jedna je od zgrada koje se najviše fotografišu u Velikoj Britaniji, ali posljednje dvije godine turisti nijesu imali sreće da se snimaju pred tim simbolom Londona, jer je bio obložen skelama.

U novembru su radnici uklonili dio skele i tada se pokazalo da su brojke na satu koje su bile crne boje prebojane u plavo, što je bila originalna boja, objasnili su konzervatori.

Otkako su restauratorski radovi počeli 2017, Big Ben je uglavnom ćutao i oglašavao se tek u prigodi nekoliko važnih događaja. Zadnji put je zazvonio 11. decembra kada Britanci obilježavaju Dan sjećanja.

Zvono će biti testirano nekoliko puta prije ispraćaja Stare i dočeka Nove godine, objavio je u saopštenju britanskog parlamenta smještenog u Vestminsterskoj palati u sklopu koje se i nalazi taj satni toranj.

Od 2012. naziva se Elizabetin toranj, u čast kraljice Elizabete II. koja je te godine proslavila Dijamantni jubilej.

Restauratorski radovi Elizabetinog tornja koštaće oko 61 milion funti, a predviđeno je da će sve boje biti prema prvobitnim nacrtima.

Cjelovita obnova trebala bi biti dovršena 2021. godine, a nakon njega će se početi s obnovom cijele zgrade parlamenta koja bi trebala koštati četiri milijarde funti.