SAMSUNGOV PROIZVOD

Samsungov Galaxy Tab S6 uskoro će biti dostupan sa podrškom za 5G mrežu, što će ga vjerovatno učiniti prvim tabletom sa bržom internet konekcijom.

Kompanija još nije zvanično najavila uređaj, a portal SamMobile navodi da će proizvod uskoro biti u prodaji.

Nema podataka o tome koliko će koštati ovaj tablet, niti kakve će biti njegove karakteristike, osim da će podržavati 5G mrežu.

Prema predviđanjima analitičara za tehnologiju, postoji mogućnost da će tablet biti isti kao Tab S6, samo u 5G verziji. Inače, Tab S6 koji je predstavljen u septembru ove godine opremljen je Snapdragon 855 procesorom. Mnogi ga opisuju kao uređajem prekrasnog zaslona, elegantnog dizajna i brzih performansi.

Iako se ubraja među najbolje Android tablete dostupne na svjetskom tržištu, očekuje se da bi Samsung mogao ispraviti male softverske propuste koji su načinjeni na prvobitnoj verziji modela Galaxy Tab S6.

Očekuje se da i Hjuavej radi na 5G tabletu, ali nije poznato ni kad bi ovaj proizvod mogao biti predstavljen.

SAMSUNGOV PROIZVOD

Samsungov Galaxy Tab S6 uskoro će biti dostupan sa podrškom za 5G mrežu, što će ga vjerovatno učiniti prvim tabletom sa bržom internet konekcijom.

Kompanija još nije zvanično najavila uređaj, a portal SamMobile navodi da će proizvod uskoro biti u prodaji.

Nema podataka o tome koliko će koštati ovaj tablet, niti kakve će biti njegove karakteristike, osim da će podržavati 5G mrežu.

Prema predviđanjima analitičara za tehnologiju, postoji mogućnost da će tablet biti isti kao Tab S6, samo u 5G verziji. Inače, Tab S6 koji je predstavljen u septembru ove godine opremljen je Snapdragon 855 procesorom. Mnogi ga opisuju kao uređajem prekrasnog zaslona, elegantnog dizajna i brzih performansi.

Iako se ubraja među najbolje Android tablete dostupne na svjetskom tržištu, očekuje se da bi Samsung mogao ispraviti male softverske propuste koji su načinjeni na prvobitnoj verziji modela Galaxy Tab S6.

Očekuje se da i Hjuavej radi na 5G tabletu, ali nije poznato ni kad bi ovaj proizvod mogao biti predstavljen.

TEHNOLOŠKI ISKORAK

Turska u petak predstavlja prototip prvog domaćeg automobila, što predstavlja još jedan tehnološki i industrijski iskorak te zemlje.

Desetine hiljada kupaca već su iskazale želju da kupe prvog domaćeg četverotočkaša, javlja Agencija Anadolija (AA).

Na društvenim mrežama već se pojavljuju fotografije mogućeg izgleda četvorotočkaša.

Ministar industrije i tehnologije Turske Mustafa Varank dodatno je zagolicao maštu javnosti kada je na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima pozira pored dva automobila prekrivenog ceradom, piše AA.

TEHNOLOŠKI ISKORAK

Turska u petak predstavlja prototip prvog domaćeg automobila, što predstavlja još jedan tehnološki i industrijski iskorak te zemlje.

Desetine hiljada kupaca već su iskazale želju da kupe prvog domaćeg četverotočkaša, javlja Agencija Anadolija (AA).

Na društvenim mrežama već se pojavljuju fotografije mogućeg izgleda četvorotočkaša.

Ministar industrije i tehnologije Turske Mustafa Varank dodatno je zagolicao maštu javnosti kada je na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima pozira pored dva automobila prekrivenog ceradom, piše AA.

33 GODINE OD KATASTROFE

Prvi put od 1986. godine u černobiljskom gradu duhova Pripjatu okićena je jelka.

Nekadašnji stanovnici tog grada došli su da ukrase jelku, rekao je osnivac Černobilj HAB-a i član veća Agencije za upravljanje zonom Jaroslav Jamaljenko.

Umjesto uobičajenih novogodišnjih ukrasa, jelka je okićena fotografijama iz porodičnih albuma. 

“Život se vraća u Pripjat. Ovo postaje neobično, nestandardno turističko mjesto”, kaže Jamaljenko.

Dodaje i da nekada napušteni grad svakog dana obilaze turisti iz cijelog svijeta.

“Dolaze da uče o našoj istoriji, a to je pokrenulo niz događaja u svijetu”, objašnjava on. 

Da bi se ovo jedinstveno mjesto sačuvalo potrebno je da dobije status spomenika od nacionalnog značaja i status na Uneskovoj listi baštine, dodaje Jamaljenko.

Organizatori akcije kažu da je glavni cilj da se pažnja usmjeri na proces pretvaranja zone u muzej i očuvanja objekata u ovoj zoni.

Jelka u Pripjatu je pozitivan znak cijelom svijetu, objašnjava za ukrajinski Radio sloboda Sergej Mirnij, jedan od pokretača turizma u Černobilju.

Kaže da je važno da se znaci uobičajenog života pojavljuju u napuštenom gradu. Jedan od važnijih znakova je jelka, koja ovdje nije okićena 33 godine.

“U trenutku kada čitav zapadni svijet slavi Božić, vrijeme je da podsjetimo da se Pripjat, zahvaljujući turizmu, našao na kulturnim rutama čitavog čovječanstva”, kaže Mirnij.

Broj turista u ovom području je u velikom porastu posljednjih godina, naročito zbog TV serije Černobilj.

33 GODINE OD KATASTROFE

Prvi put od 1986. godine u černobiljskom gradu duhova Pripjatu okićena je jelka.

Nekadašnji stanovnici tog grada došli su da ukrase jelku, rekao je osnivac Černobilj HAB-a i član veća Agencije za upravljanje zonom Jaroslav Jamaljenko.

Umjesto uobičajenih novogodišnjih ukrasa, jelka je okićena fotografijama iz porodičnih albuma. 

“Život se vraća u Pripjat. Ovo postaje neobično, nestandardno turističko mjesto”, kaže Jamaljenko.

Dodaje i da nekada napušteni grad svakog dana obilaze turisti iz cijelog svijeta.

“Dolaze da uče o našoj istoriji, a to je pokrenulo niz događaja u svijetu”, objašnjava on. 

Da bi se ovo jedinstveno mjesto sačuvalo potrebno je da dobije status spomenika od nacionalnog značaja i status na Uneskovoj listi baštine, dodaje Jamaljenko.

Organizatori akcije kažu da je glavni cilj da se pažnja usmjeri na proces pretvaranja zone u muzej i očuvanja objekata u ovoj zoni.

Jelka u Pripjatu je pozitivan znak cijelom svijetu, objašnjava za ukrajinski Radio sloboda Sergej Mirnij, jedan od pokretača turizma u Černobilju.

Kaže da je važno da se znaci uobičajenog života pojavljuju u napuštenom gradu. Jedan od važnijih znakova je jelka, koja ovdje nije okićena 33 godine.

“U trenutku kada čitav zapadni svijet slavi Božić, vrijeme je da podsjetimo da se Pripjat, zahvaljujući turizmu, našao na kulturnim rutama čitavog čovječanstva”, kaže Mirnij.

Broj turista u ovom području je u velikom porastu posljednjih godina, naročito zbog TV serije Černobilj.

VATRENI PRSTEN

U nekoliko azijskih zemalja ljudi su se okupili kako bi svjedočili prstenastom pomračenju Sunca, eklipsi koja je još poznata i kao “vatreni prsten”.

Na hiljade ljudi okupile su se kako bi posmatrale taj prirodni fenomen u brojnim zemljama uključujući Šri Lanku, Indoneziju, Indiju i Saudijsku Arabiju.

Prstenasto pomračenje Sunca događa se kada Mjesec prekrije centar Sunca stvarajući na nebu svijetli vatreni prsten, javio je BBC.

Pomračenje Sunca obično se događa dva puta godišnje kada Zemlja bude u potpunoj ili djelomičnoj mjesečevoj sjeni.

Prethodno pomračenje Sunca dogodilo se 2. jula i bilo ga je moguće vidjeti samo u Južnoj Americi.

Sljedeće potpuno pomračenje Sunca dogodit će se 14. decembra 2020. godine, a moći će se vidjeti u predjelima južnog Čilea i Argentine, kao i u jugozapadnoj Africi te Antarktici.

VATRENI PRSTEN

U nekoliko azijskih zemalja ljudi su se okupili kako bi svjedočili prstenastom pomračenju Sunca, eklipsi koja je još poznata i kao “vatreni prsten”.

Na hiljade ljudi okupile su se kako bi posmatrale taj prirodni fenomen u brojnim zemljama uključujući Šri Lanku, Indoneziju, Indiju i Saudijsku Arabiju.

Prstenasto pomračenje Sunca događa se kada Mjesec prekrije centar Sunca stvarajući na nebu svijetli vatreni prsten, javio je BBC.

Pomračenje Sunca obično se događa dva puta godišnje kada Zemlja bude u potpunoj ili djelomičnoj mjesečevoj sjeni.

Prethodno pomračenje Sunca dogodilo se 2. jula i bilo ga je moguće vidjeti samo u Južnoj Americi.

Sljedeće potpuno pomračenje Sunca dogodit će se 14. decembra 2020. godine, a moći će se vidjeti u predjelima južnog Čilea i Argentine, kao i u jugozapadnoj Africi te Antarktici.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

U barskom naselju Zaljevu pronađena je srednjovjekovna crkva i zid objekata, za sada, nepoznate namjene.

Zaštitna arheološka istraživanja ostataka crkve u Zaljevu, koja su započeta 27. novembra, privode se kraju, prenosi portal Bar info.

“Već prvih radnih dana, formiranjem rova konstatovano je postojanje apside crkve, za koju se nije znala precizna lokacija, već da se nalazi u toj zoni. Tokom istraživanja u potpunosti su otkriveni gabariti crkve na dubini od 35 cm, čije spoljašnje dimenzije iznose 6,50 x 5,15 m. Uz južnu polovinu zapadnog zida crkve, formiran je rov u kome je konstatovana temeljna zona crkve. Pored ostataka crkve, na udaljenosti pet metara od crkve prema sjeveru na većoj dubini, otkriven je dio zida objekta nepoznate namjene”, kazao je rukovodilac istraživanja, dr Dejan Gazivoda.

Od pokretnih nalaza pronađeno je nekoliko fragmenata keramike, datovanih u vrijeme V-VI vijeka, XIV i XVII vijeka.

“Na osnovu nalaza, može se zaključiti postojanje srednjovekovne crkve, ali se hronološki ne može determinisati zbog sporadičnih pokretnih nalaza u istraženoj površini. Na osnovu građevinskog šuta u rovu 2a koji se nalazi ispod nivoa temeljne zone crkve, pronalaska tegula i fragmenata keramike iz kasnoantičkog i ranovizantijskog perioda, može se pretpostaviti postojanje starije građevine na ovom prostoru”, kazao je dr Gazivoda za Bar info.

Radi hronološke determinacije pronađene crkve i njenog lošeg stanja, eventualnog pronalaska starije faze crkve i definisanja objekta sjeverno od crkve, neophodno je što prije sprovesti sistematska arheološka istraživanja, dodaje on.

Nosilac dozvole za istraživanja je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Pored rukovodioca, istarživačkog savjetnika dr Dejana Gazivode, u istraživačkom timu su arheolozi istraživački savjetnici, Đorđe Ćapin zamjenik rukovodioca i Radmila Ćapin iz JU Gradski muzej i Galerija Herceg Novi i viši konzervator Slavica Orlandić iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Stručni nadzor nad radovima obavlja arheolog mr Mladen Zagarčanin iz JP Kulturni centar Bar.

Istraživanje je finansiralo Ministarstvo kulture.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

U barskom naselju Zaljevu pronađena je srednjovjekovna crkva i zid objekata, za sada, nepoznate namjene.

Zaštitna arheološka istraživanja ostataka crkve u Zaljevu, koja su započeta 27. novembra, privode se kraju, prenosi portal Bar info.

“Već prvih radnih dana, formiranjem rova konstatovano je postojanje apside crkve, za koju se nije znala precizna lokacija, već da se nalazi u toj zoni. Tokom istraživanja u potpunosti su otkriveni gabariti crkve na dubini od 35 cm, čije spoljašnje dimenzije iznose 6,50 x 5,15 m. Uz južnu polovinu zapadnog zida crkve, formiran je rov u kome je konstatovana temeljna zona crkve. Pored ostataka crkve, na udaljenosti pet metara od crkve prema sjeveru na većoj dubini, otkriven je dio zida objekta nepoznate namjene”, kazao je rukovodilac istraživanja, dr Dejan Gazivoda.

Od pokretnih nalaza pronađeno je nekoliko fragmenata keramike, datovanih u vrijeme V-VI vijeka, XIV i XVII vijeka.

“Na osnovu nalaza, može se zaključiti postojanje srednjovekovne crkve, ali se hronološki ne može determinisati zbog sporadičnih pokretnih nalaza u istraženoj površini. Na osnovu građevinskog šuta u rovu 2a koji se nalazi ispod nivoa temeljne zone crkve, pronalaska tegula i fragmenata keramike iz kasnoantičkog i ranovizantijskog perioda, može se pretpostaviti postojanje starije građevine na ovom prostoru”, kazao je dr Gazivoda za Bar info.

Radi hronološke determinacije pronađene crkve i njenog lošeg stanja, eventualnog pronalaska starije faze crkve i definisanja objekta sjeverno od crkve, neophodno je što prije sprovesti sistematska arheološka istraživanja, dodaje on.

Nosilac dozvole za istraživanja je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Pored rukovodioca, istarživačkog savjetnika dr Dejana Gazivode, u istraživačkom timu su arheolozi istraživački savjetnici, Đorđe Ćapin zamjenik rukovodioca i Radmila Ćapin iz JU Gradski muzej i Galerija Herceg Novi i viši konzervator Slavica Orlandić iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Stručni nadzor nad radovima obavlja arheolog mr Mladen Zagarčanin iz JP Kulturni centar Bar.

Istraživanje je finansiralo Ministarstvo kulture.