ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU

Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.

Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.

“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.

Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.

“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.

Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.

Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.

Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.

“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.

Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.

Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.

“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.

NOVA ISTRAŽIVANJA

Nova istraživanja sugerišu da su se neandertalci, kako bi izbjegli hladnoću, grupno kretali ka jugu Evrope, ka Španiji i da su tako imali veće šanse za opstanak.

Neandertalci su izbjegavali druge djelove Evrope tokom posljednjeg ledenog doba i tako stizali i do Gibraltara.

Španski naučnici su tu teoriju zasnovali na otkriću otiska stopala pronađenog u jednom kamenolomu u Gibraltaru. U pitanju je bio otisak stopala neandertalca koji je živio prije oko 30.000 godina.

U to vrijeme Evropa je prolazila kroz posljednje ledeno doba.

“Otisak stopala pokazuje da je Pirinejsko poluostrvo u to vrijeme bilo vrsta utočišta za ovu vrstu. Tu su nastajala prava sezonska naselja“, rekao je Hoakin Rodrigez Vidal, profesor geodinamike i paleontologije na Univerzitetu Huelva u Španiji.

Neandertalci su izumrla vrsta za koju se smatra da je živjela prije oko 40.000 godina.

Istraživački tim otkrio je i niz otisaka sisara koje su takođe putovale na jug da bi izbjegle hladnoću, uključujući slonove, koze, bovile i mačke.

Posljednjih godina, a posebno tokom posljednje decenije, postaje sve očiglednije da su neandertalci potcijenjeni, kažu stručnjaci.

Osim što su se snalazili u migriranju zbog klime i hrane, organizovali sezonska naselja, čini se vjerovatnim da su neandertalci i sahranjivali svoje mrtve, imajući na umu koncept zagrobnog života.

Koristili su ukrase i nakit, a bavili su se i umjetnošću u pećinama.

13 RAZLOGA

Često slušamo o tome koje su zemlje najbolje i najsrećnije za život i pitamo se kako je moguće da se u pojedinim djelovima svijeta živi tako srećno i zadovoljno. Sada možda imamo i odgovor na to pitanje.

Finska se smatra jednom od najsrećnijih zemalja, prenosi Bright Side. Možda razlog za to leži u sljedećim činjenicama:

1. Finci dosta vremena provode vani

Oko 70% teritorije Finske je prekriveno šumom i to je glavni razlog zbog kojeg se Finci osjećaju ugodno u šumama. Osjećaju se zaštićenim kada ih okružuje priroda i to ih smiruje. Takođe, dosta vremena provode vani i idu u šetnje i često voze bicikl.

2. Slobodno piju vodu

Finsku već zovu “zemljom hiljadu jezera”. Ova jezera nastala su kao posljedica ledenjaka koji se otopio prije oko 10.000 godina. Voda u njima je toliko čista da je mogu piti direktno iz slavine kod kuće, bez ikakvog dodatnog procesa pročišćavanja. Skoro svaki restoran će vam ponuditi bocu vode besplatno, čak i ako zaboravite da je tražite.

3. Dječji doplatak se isplaćuje redovno, sve dok dijete ne napuni 17 godina

Roditelji u Finskoj dobijaju dječji doplatak u iznosu od 100 eura mjesečno. Ta svota se malo povećava sa svakim sljedećim djetetom rođenim u jednoj porodici i isplaćuje se sve dok dijete ne napuni 17 godina. Taj novac ljudi mogu trošiti kako žele, ali uglavnom ga ne koriste, već štede kako bi svom djetetu osigurali pristojan iznos za život u budućnosti. Osim toga, odmah nakon rođenja djeteta, roditelji dobijaju kutije koje sadrže sve stvari potrebne za bebu. U njima se nalaze 64 različita predmeta, uključujući odjeću, igračke, kao i sve informacije o brizi za novorođenče.

4. Imaju najbolju picu na svijetu

Sve je počelo sa Silviom Berluskonijem koji je izjavio da ne voli finsku hranu. Posebno oštro je govorio o dimljenoj divljači bez ukusa, i rekao da se ona ne može uporediti sa šunkom iz Parme. Tri godine kasnije, Finska je pobijedila na internacionalnom takmičenju u pravljenju pice, ostavljajući Italiju iza sebe i predstavili su poznatu “Berlusconi” picu s jelenovim mesom.

5. Jedna su od vodećih zemalja u svijetu po reciklaži otpada

Finska se drži “kružne ekonomije” koja omogućava korišćenje svih sredstava dostupnih društvu, ali uz minimalnu količinu otpada. 99% komunalnog otpada se ili reciklira ili spaljuje na posebnim mjestima, što kasnije stvara energiju. Također devet od 10 plastičnih boca se reciklira, a isto važi i za staklene proizvode kod kojih je postotak recikliranja još veći.

6. Visok je stepen povjerenja u policiju

Posebnost finske policije nalazi se u tome što su oni, organizacijski, jedna formacija, a ne nekoliko zasebnih struktura kao u većini zemalja svijeta. To praktikuju kako bi se suprotstavili mogućim pokušajima bilo koje grupe vladajućih krugova da monopolizuju policiju i utiču na nju. Kao što praksa pokazuje, ovo je bila jedna od najboljih odluka finske vlade, jer se pokazalo da gotovo 90% Finaca vjeruje policiji.

7. Postoji mnogo takmičenja u neobičnim sportovima

Sport je dio svakodnevnog života u Finskoj. Osim dobro poznatih sportova, u ovoj zemlji postoje takmičenja, poput onih u brizi o ženi, u bacaju mobilnog telefona, lovu na komarce, bacanju čizama.

8. Prva su zemlja koja svakom stanovniku daje pristup internetu

Od 2010. godine Finska je postala prva država na svijetu koja je ustanovila pravo građana na pristup internetu. Vlada je naredila dobavljačima interneta da osiguraju korisnicima interneta velike brzine odmah. Dok vlade drugih zemalja ne garantuju brzi internet zbog straha od piraterije, Finci su prepoznali da je internet nužan kako bi se bolje radilo.

9. Očevi provode više vremena s djecom nego majke

U ovoj zemlji je napisan niz zakona koji nagrađuju veću uključenost očeva u odgajanje djece. Na primjer, odsustvo očeva s posla može trajati devet sedmica i tokom tog vremena im se isplaćuje 70% zarade. To je pretvorilo Finsku u prvu državu u kojoj očevi više učestvuju u odgoju djece nego majke.

10. Zauzimaju drugo mjesto u svijetu po konzumaciji kafe

Prema podacima Međunarodnog udruženja za kafu, svaki Finac popije 26,5 kg kafe godišnje. Svaka pauza za kafu na poslu ili u školi, za Fince je sveta stvar i uvijek se mora osigurati dovoljno vremena za nju.

11. Selo Djeda Mraza

Malo selo u Laponiji u Finskoj zove se Joulupukki (finski izraz za Djeda Mraza) i otvoreno je za posjete finskom Djedu Mrazu tokom cijele godine. Finski Djeda Mraz ima i pravi pasoš u kojoj je kao datum rođenja napisano “prije mnogo vremena”, a u bračnom statusu stoji “oženjen”. Njegova žena zove se Joulumuori, što bi značilo Baka Mrazica.

12. Besplatno obrazovanje

Obrazovanje u Finskoj podrazumijeva znanje finskog i engleskog jezika, o čemu svjedoči i polaganje međunarodnih ispita u ovoj zemlji. Obrazovanje u javnim institucijama, kako u školama, tako i na univerzitetima, za one koji dolaze iz Evropske unije je besplatno. Takođe, obrazovanje u Finskoj smatra se jednim od najkvalitetnijih na svijetu.

13. Filozofija sreće: “Sisu and kalsarikännit”

Riječ “sisu” nema doslovan ekvivalent u drugim jezicima, ali se često prevodi kao stoička odlučnost, hrabrost i čvrstoća. Ta riječ označava potpunu smirenost, vitalnu energiju, snagu i emocionalnu samokontrolu. Ovaj koncept prerastao je u čitavu filozofiju i postao svojevrstan način života u Finskoj u 20. vijeku. “Sisu” u dječjem odgoju promoviše ideju da dijete može sve.