SOTBI

Čuvene naočare za sunce okruglih stakala, koje su pripadale legendarnom Džonu Lenonu prodate su danas za 137.500 funti, 20 puta više od prvobitne cijene, na Sotbijevoj aukciji u Londonu.

Naočare je prodao Alan Hering, koji je tokom šezdesetih bio vozač Ringo Stara i Džordža Harisona, takođe članova “Bitlsa”. Pronašao ih je zaboravljene na zadnjem sjedištu kola, 1968.

Hering je ispričao kako je jednog dana pokupio Stara, Harisona i Lenona i “odvezao momke na posao”.

“Kada je Džon izašao iz kola, primjetio sam da je ostavio svoje naočare za sunce na zadnjem sjedištu i da je jedno staklo ispalo. Pitao sam ga da li želi da ih popravim. On mi je rekao: ‘Ne brini, one su tu samo zbog stila'”, rekao je nekadašnji vozač i dodao da ih nikada nije popravio nego ih je čuvao onakve kakve ih je Lenon ostavio.

Na aukciji su ponuđene i druge stvari “Bitlsa”, poput biserne ogrlice sa zvoncima koja je pripadala Džordžu Harisonu i koja je prodata za 10.000 funti.

“Džon Lenon i njegove čuvene okrugle naočare za sunce se ne mogu razdvajati. To su najlegendarnije naočare za sunce u istoriji rokenrola”, rekao je Gabrijel Hiton, jedan od eksperata iz Sotbija.

15. DECEMBAR

Pošta Crne Gore 15. decembar obilježava kao svoj dan u čast najvažnijeg datuma u modernoj istoriji Pošte. Upravo je 15. decembra 2005. godine Crna Gora, prvi put nakon 1913. godine, ponovo samostalno izdala poštansku marku.

Dan Pošte ove godine obilježen je dodjelom jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina rada u Pošti, donacijom područjima koja su ugrožena nedavnim zemljotresima u Albaniji, kao i prigodnim svečanostima u svim centrima.

Bez obzira na liberalizaciju poštanskog tržišta, Pošta održava lidersku poziciju i godinama ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. 

Pošta Crne Gore je danas jedan od najznačajnijih privrednih subjekata u Crnoj Gori. Predstavlja važnu poslovnu mrežu čija je društvena misija organizacija poštanskog saobraćaja u svojstvu univerzalnog poštanskog operatora, s jedne, i razvoj modernih servisa u skladu sa zahtjevima savremenog tržišta, s druge strane.

Dostizanju visokog kvaliteta u pružanju usluga posvećeno je preko 900 zaposlenih. Unapređenju kvaliteta i korisniku podređeni su i ostali kapaciteti Pošte Crne Gore – poštanska mreža od 157 poslovnica, od kojih su 49 franšize, vozni park, savremeni call-centar, centar za preradu pošiljaka u Podgorici, IT sistem sa podrškom šalterskog poslovanja, Track&Trace, web servisi i aplikacije za mobilne telefone i tablete. 

Posebne napore Pošta ulaže u cilju poboljšanja kvaliteta dostave pošiljaka. Elektronsko praćenje pošiljaka u realnom vremenu, ozbiljan pristup svim sugestijama i primjedbama korisnika, uvođenje sistema za praćenje rute poštara samo su neki od preduzetih koraka.

KONFERENCIJA

Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana. To je poručeno na otvaranju Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

2Srećom, ovdje imamo apsolutnu podršku Vlade i mi iz domova zdravlja, kojih je u Crnoj Gori 18, smatramo da još bolje treba da iskoristimo mogućnost da nam Vlada daje punu podršku, kroz sve mehanizme unapređenja primarne zdravstvene zaštite. Znači bolje organizacije, optimizacije, boljih komunikacijskih tehnologija, efektivnosti i efikasnosti. Na nama je, da kroz upravljanje kvalitetom, primjenimo najmodernije tehnologije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, kazao je Kavarić.

On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi.

Kavarić je poručio da Crna Gora ima visokoprofesionalan kadar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore Milovan Vujović, rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

“Uvođenjem brojnih preventivnih skrining programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori”, istakao je Vujović.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković, kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države itekako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom.

“Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti”, kazao je Eraković.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša, rekao je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine sa ciljem da imamo modernog izabranog ljekara koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa.

“Namjere dobre, regulativa dobra i krenuli smo tim putem i idemo. Nekad brže, nekad sporije, nekad bolje, nekad gore, ali idemo tim putem. Nadam se da ćemo tako nastaviti, posebno zato što smo uveli specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu”, kazao je Mugoša.

On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić, kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu.

“Iz th razloga u prethodnom periodu imali smo niz investicionih aktivnosti sa ciljem da se ta dostupnost podigne na još veći nivo. Takođe, puno pažnje smo posvetili informatizaciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zahvaljujući informacionim tehnologijama uspjeli smo da olakšamo rad menadžerima zdravstvenih ustanova, kao i pristup našim osiguranicima. I u narednom periodu planiramo slične aktivnosti”, najavio je Čirgić.

Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Aleksandar Mugoša, smatra da bi sličnih konferencija u Crnoj Gori trebalo da bude više, jer je to, kako je dodao, interes svih koji se bave zdravljem građana.

“Znamo da je to i nacionalni interes. Od našeg rada, znanja, zavisi budućnost države. U želji da ovakvih skupova bude što više Ljekarska komora Crne Gore planira da u njihovu organizaciju i pojedinačna usavršavanja naših članova sljedeće godine uložimo oko 50 hiljada eura”, rekao je Mugoša.

Direktor Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac, kazao je da se sve može unaprijediti, ali da je napravljen veliki iskorak.

“Kroz EU fondove koje vodimo već tri godine, nastojaćemo da još više osnažimo dijagnostiku, da radimo na prevenciji i na edukaciji ljekara kako bi pružili maksimalnu zdravstvenu zaštitu pacijentima. Cijela ova saradnja je zamišljena tako da se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, otvore nove projekte”, kazao je Štimac.

Direktor Doma zdravlja Škofja Loka iz Slovenije Aleksandar Stepanović, kazao je da je Osnovno zdravstvo Gorenjske udružuje šest domova zdravlja.

“Imamo oko 900 zaposlenih, od toga više od 200 ljekara. U Osnovnom zdravstvu Gorenjske, kao i u Sloveniji postoji nedostatak doktora porodične medicine, a i ostalih doktora. Trebalo bi odmah oko 700 ljekara porodične medicine što je vrlo veliki problem”, kazao je Stepanović.

Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica.

„Ovih 18 godina je pokazalo neophodnost buduće saradnje. Zajedno samo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih. Mislim da nam slijedi još bolja saradnja kada su u pitanju populaciona savjetovanja, prevencija. A otvorenost primarne zdravstvene zaštite je uvijek bila neupitna, a posebno moram da pohvalim Dom zdravlja Podgorca“, rekla je Vujović.

Direktorica Doma zdravlja Zagreb, Antonija Balenović, kazal je da je u velikom gradu sve dostupnije i da je primarna zdravstvena zaštita bolje razvijena, opremljena i sa boljim kapacitetima u ljudstvu.

„Ali u Hrvatskoj u manjim regijama postoje problemi da nema dovoljno liječnika ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod nas je zadnjih godina bilo više reformi zdravstva, tako da je dio primarne zdravstvene zaštite privatizovan“, rekla je Balenović.

Direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Verica Jovanović, kazala je da su reforme primarne zdravstvene zaštite u svim zemljama u regionu od velikog značaja i i kontinuirano prisutne.

„Upravo su ovakvi skupovi mjesto gdje bi se sva nepovoljna i negativna iskustva i primjeri dobre prakse mogli iskoristiti kako bi sama reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, koji koriste zdravstvenu zaštitu, pravovremena mogućnost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svima i naravno unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovnišrva“, istakla je Jovanović.

Direktor Doma zdravlja Tuzla, Suad Bijedić, rekao je da je taj Dom zdravlja proslavio 96 godina postojanja i da je to jedan od nastarijih domova zdravlja na prostoru bivše Jugoslavije.

„Imamo izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Ja sam ovdje čest gost. Dom zdravlja Tuzla je zadržao sve što je predviđeno po Programu rada domova zdravlja“, rekao je Bijedić.

Konferencija okuplja predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske i Crne Gore.

ODLUKA STRUČNJAKA

Tradicionalna tajlandska masaža dodana je na prestižnu UNESCO-vu listu svjetske baštine. Nuad Tahi je sada dio nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koja sadrži tradicije i prakse koje se prenose generacijama.

Ovim je tajlandska masaža prepoznata kao nešto što treba biti sačuvano za buduće generacije. Nematerijalna kulturna baština je odvojena od liste svjetske baštine koja odaje priznanje zgradama i istaknutim mjestima.

Na ovoj listi nalazi se 550 predmeta koji su podijeljeni u tri kategorije iz 127 zemalja. Dodaju se svake godine, a ove je sastanak održan u Bogoti u Kolumbiji.

Za razliku od konvencionalne masaže, tajlandska masaža uključuje dosta pokreta, a ljudi zauzimaju različite položaje. Terapeuti ne koriste samo ruke, već i laktove i koljena, kako bi izvršili pritisak. U ovoj masaži se ne koristi ulje.

Prema navodima UNESCO-a, ova praksa ima korijene iz tajlandskog seljačkog društva u kojem je svako selo imalo iscjelitelje kojima su se seljani obraćali kada su imali bolove u mišićima od rada u poljima.

Na listu su ove godine dodani i irsko sviranje harfe, talijanska proslava Celestinski oprost, Karneval Podence u Portugalu i malezijska borbena vještina samoodbrane silat.

SVE VIŠE PTICA

Broj papagaja u Madridu u protekle tri godine toliko je porastao da su postali ozbiljan problem za javno zdravlje i životnu sredinu španske prijestonice.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je populacija tih ptica u posljednje tri godine narasla sa devet na dvanaest hiljada, prenosi RTS.

Pretpostavlja se da su neki papagaji slučajno pobjegli iz kaveza ili su ih vlasnici oslobodili, a kako je riječ o izuzetno inteligentnoj vrsti ptica, vrlo brzo su se snašle na slobodi i prilagodile životu u velikom gradu.

Gradske vlasti su odlučile da stanu na kraj ovom problemu, pa su u saradnji sa španskim ornitološkim društvom “Bird Life” odlučili da ih sterilišu i smanje populaciju do kraja godine.

Gnijezda papagaja teže više desetina kilograma, a nalaze se na dalekovodima i krošnjama.