OBAVILE RUTINSKU POPRAVKU

Prvi put u istoriji ljudskih misija u svemiru, dvije astronautkinje izasle su u svemirsku setnju da bi obavile rutinsku popravku na Medunarodnoj svemirskoj stanici.

Astronautkinje NASA-e Kristina Kouk i Dzesika Meir pocele su misiju standardnom bezbjednosnom provjerom svojih odijela, prije nego sto su izasle u slobodan prostor, pise Glas Amerike.

Prva svemirska setnja dvije astronautkinje bila je zakazana za mart ove godine, ali je otkazana, jer je NASA imala samo jedno odijelo u velicini “M”.

Kouk, inzenjerka elektrotehnike, pomogla je da se u prethodnih nekoliko mjeseci napravi odijelo odgovarajuce velicine za Dzesiku Meir.

NASA je saopstila da je prva setnja u svemiru sa dvije astronautkinje znacajan korak vrijedan pomena i slavlja, dok se agencija sprema za povratak covjeka na mjesec do 2024. u okviru programa “Artemis”. U toj istrazivackoj misiji po prvi put bi na povrsinu Mjeseca trebalo da se spusti i astronautkinja.

Ovo je prva misija na orbitalnoj stanici za obje astronautkinje, a Kouk ce postaviti rekord za najduzi boravak na svemirskoj letjelici kada je rijec o zenama, jer bi po zavrsetku misije trebalo da ima ukupno 328 dana u svemiru.

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Leonardo da Vinci je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduzi na svijetu – 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inzenjeri Instituta za tehnologiju Masacusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspjesan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Medunarodnog udruzenja za skoljkaste i prostorne strukture, prosle nedjelje u Barseloni, u Spaniji, navodi se u saopstenju univerziteta.

Da Vinci je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vincijev predlog nije prosao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseci most s kablovima.

Ali, inzenjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vincijevoj ideji i proucavali su njegov crtez, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako moze reagovati na razlicite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinci zamislio, bio sasvim novo rjesenje u poredenju s tada popularnim mostovima s polukruznim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu tezinu.

Ali, Da Vinci je predlozio spljosten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lucno i razvuceno slovo “X”, s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

“To je nevjerovatno ambiciozno”, izjavila je Karli Bast, ucesnica istrazivanja i donedavna studentkinja MIT-a. “Bio bi to most cak oko 10 puta duzi od tipicnih mostova tog vremena”.

“Ali to rjesenje je geometrijski veoma savrseno, s mnogo vise zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipicnih lucnih mostova”, dodao je Dzon Oksendorf, profesor arhitekture i gradevinskog i ekoloskog inzenjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bocnom ljuljanju od optercenja, kao i kada dode do zemljotresa, Da Vinci je nacrtao da se noseci oslonci mosta na oba kraja luka ne pruzaju upravno nanize, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti moze biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve duzine, jer drvo ne bi bilo prakticno. Istrazivaci nijesu uz skicu nasli nikakve Da Vincijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inzenjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih “3D printerom”, koji su ugradeni u model mosta dugacak 80 santimetara.

Kada su lucni kameni mostovi gradeni u starom, Rimskom stilu, koriscene su skele da se kamenje zadrzi na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, posto se u teme luka postavi srednji, “kljucni kamen”. Istrazivaci MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

“Kada smo postavljali kljucni kamen, morali smo da ga utisnemo medu ostale”, rekla je Bast. “To je bio kriticni trenutak… i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smisljeno”.

U prethodnim pokusajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vincijevog crteza – na primjer Norveska ima takav pjesacki most, korisceni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od celika ili betona.

Ali, americki istrazivaci su zeljeli da znaju da li bi Da Vincijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inzenjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vincijev most izdrzao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vincijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmasili laksi i jaci mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vincijeve ideje.

“Ono sto mozemo nauciti iz crteza Leonarda da Vincija je da je oblik gradevine veoma vazan za njenu stabilnost”, rekla je Bast. “Ne samo da je Leonardovo rjesenje strukturalno stabilno, vec je vazno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Vazno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inzenjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog”.

Oksendorf je rekao da je tim zelio da sazna da li bi Da Vincijeva ideja “zaista mogla da stoji”.

“Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo dosli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena”, rekao je on. “Malo je vjerovatno da ce takav most ikada biti izgraden zbog cijene i prakticnosti, ali to bi moglo da inspirise buduce projektante da sanjaju velike snove”, rekao je Oksendorf za CNN.

U DUBAIJU

Dubai ce od 24. do 27. oktobra biti domacin prvog globalnog izazova 2019. Globalno takmicenje u robotici ove godine okupice preko 190 zemalja u zelji da se takmice, ali i rijese problem zagadivanja okeana. Crnu Goru predstavice tim mladih ljudi koji ce predstaviti svoja rjesenja.

Ekipa mladih roboticara iz Crne Gore sastavila se da bi na najbolji nacin predstavila nasu zemlju i odgovorila ovogodisnjem izazovu – kako spasiti okean.

Ovo najuzbudjjivije svjetsko takmicenje u robotici spaja mlade ljude u zelji da pokazu svoje umijece, ali i da zajednicki dijele ideje i spremaju se za buduce izazove.

Sestaestogodisnjak Todor Capunovic, ljubav prema robotici osjetio je jos u osnovnoj skoli. Zbog uspjeha na takmicenju First Lego Liga izabran je da odgovori na izazov koji crnogorsku ekipu ceka u Dubaiju.

Aleksandar Boljevic i Komnen Kankaras odlazak u Dubai vide kao savrsenu priliku da upoznaju ljude slicnih interesovanja, da razmijene ideje i prosire znanja.

Pripreme za takmicenje bile su izazovne, ali i uzbudljive Ove godine ocekuju dobar plasman, alli i da se iz Dubaija vrate sa jos vise znanja, odgovora i motiva da nastave sa svojim radom.

Andrea Sekularac, TVCG

BRZINOM 35 KM/H

Dok je veci dio svijeta spavao, ogromni asteroid je prosao pored zemlje brzinom od 35.406 km/h.

Asteroid 2019 SR8 dijametra izmedu 20 i 44 metra prosao je pored Zemlje u srijedu. Poredenja radi, zid Koloseuma u Rimu visok je 48 metara, a toranj u Pizi 56 metara.

No, to nije sve, jer ce u petak pored Zemlje proci jos pet asteroida. Najveci od njih ima dijametar od 95 metara. Dok vecina asteroida predstavlja malu ili nikakvu opasnost za Zemlju, nasu planetu su u proslosti pogadali brojni asteroidi.

Meteorit velicine kuce bi eksplozijom u atmosferi proizveo silu vecu od nuklearne bombe bacene na Hirosimu 1945. godine. Svemirska stijena velicine zgrade s 22 sprata bi sravnila prostor na Zemlji velicine centralnog dijela Pariza.

Asteroid dug 800 metara bi unistio prostor velicine Virdzinije te bi uzrokovao snazne zemljotrese i podigao oblak prasine koji bi blokirao Sunce.

Asteroidi velicine Londona i veci bi prouzrokovali dogadaje koji bi rezultirali istrebljenjem covjecanstva.