ČEKA SE “GIGATON”
Američki bend Pear Jam objavio je da će tokom 2020. godine objaviti novi album.
“Gigaton” je naziv albuma koji će naslijediti “Lightning Bolt” koji je 2013. godine donio hitove kao što su “Mind You Manners” i “Sirens”.
Gitarista Majk Mekredi kazao je da će album biti “emocionalno mračan i vrlo zbunjujuć, ali ujedno i uzbudljiv”.
Bend je takođe najavio i turneju po Sjevernoj Americi, koja kreće 18. marta u Torontu.
ČEKA SE “GIGATON”
Američki bend Pear Jam objavio je da će tokom 2020. godine objaviti novi album.
“Gigaton” je naziv albuma koji će naslijediti “Lightning Bolt” koji je 2013. godine donio hitove kao što su “Mind You Manners” i “Sirens”.
Gitarista Majk Mekredi kazao je da će album biti “emocionalno mračan i vrlo zbunjujuć, ali ujedno i uzbudljiv”.
Bend je takođe najavio i turneju po Sjevernoj Americi, koja kreće 18. marta u Torontu.
U LABORATORIJI
Godinama je zlato bilo obilježje bogatstva i moći. Zbog zlata su se vodili ratovi, ubijali vladari, ali i osvajala do tada neosvojena područja.
No, s godinama zlato je nekako izgubilo na ekskluzivnosti, ali ne i na vrijednosti.
Grupa naučnika sa švajcarskog ETH Ciriha osimislila je kako proizvesti zlato u laboratoriji. I to ne bilo kakvo zlato. Njihovo zlato teži pet do 10 puta manje od tradicionalnog 18-karatnog zlata i moglo bi se upotrebljavati za pozlaćivanje nakita koji bi tako zadržao svoju vrijednost, ali bio znatno lakši.
I dok je klasična mješavina 18-karatnog zlata napravljena od tri četvrtine zlata i jedne četvrtine bakra, novo zlato je napravljeno od proteinskih vlakana i polimera lateksa kako bi se stvorila matrica u koju se uglavljuju tanki diskovi zlatnih nanokristala. Zvuči komplikovano? Pojednostavljeno možemo reći da su stvorili zlato od plastike.
Kako pojašnjava jedan od profesora koji su učestvovali u izradi, Rafaele Mezenga, novo zlato ima sve odlike plastike i zlata. Lagano je, ako padne na čvrstu podlogu zvuči kao plastika, ali sjaji poput zlata i može se obrađivati kao i klasično zlato.
Naučnici su čak otkrili i kako mijenjati sastav zlata kako bi prilagodili čvstoću materijala. Tako mogu da stvore bilo kakvu vrstu zlata, čak i u različitim bojama.
Mezenga ističe kako bi se plastično zlato moglo koristiti za nakit, ali i u elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni ili televizori.
Naučnici su već patentirali svoje plastično zlato i cio postupak izrade, pa bismo u budućnosti plastično zlato mogli vidjeti i u praktičnoj primjeni.
U LABORATORIJI
Godinama je zlato bilo obilježje bogatstva i moći. Zbog zlata su se vodili ratovi, ubijali vladari, ali i osvajala do tada neosvojena područja.
No, s godinama zlato je nekako izgubilo na ekskluzivnosti, ali ne i na vrijednosti.
Grupa naučnika sa švajcarskog ETH Ciriha osimislila je kako proizvesti zlato u laboratoriji. I to ne bilo kakvo zlato. Njihovo zlato teži pet do 10 puta manje od tradicionalnog 18-karatnog zlata i moglo bi se upotrebljavati za pozlaćivanje nakita koji bi tako zadržao svoju vrijednost, ali bio znatno lakši.
I dok je klasična mješavina 18-karatnog zlata napravljena od tri četvrtine zlata i jedne četvrtine bakra, novo zlato je napravljeno od proteinskih vlakana i polimera lateksa kako bi se stvorila matrica u koju se uglavljuju tanki diskovi zlatnih nanokristala. Zvuči komplikovano? Pojednostavljeno možemo reći da su stvorili zlato od plastike.
Kako pojašnjava jedan od profesora koji su učestvovali u izradi, Rafaele Mezenga, novo zlato ima sve odlike plastike i zlata. Lagano je, ako padne na čvrstu podlogu zvuči kao plastika, ali sjaji poput zlata i može se obrađivati kao i klasično zlato.
Naučnici su čak otkrili i kako mijenjati sastav zlata kako bi prilagodili čvstoću materijala. Tako mogu da stvore bilo kakvu vrstu zlata, čak i u različitim bojama.
Mezenga ističe kako bi se plastično zlato moglo koristiti za nakit, ali i u elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni ili televizori.
Naučnici su već patentirali svoje plastično zlato i cio postupak izrade, pa bismo u budućnosti plastično zlato mogli vidjeti i u praktičnoj primjeni.
ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU
Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.
Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.
“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.
Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.
“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.
Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.
Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.
Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.
“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.
Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.
Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.
“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.
ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU
Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.
Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.
“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.
Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.
“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.
Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.
Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.
Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.
“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.
Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.
Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.
“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.
U POTRAZI ZA VANZEMALJCIMA
Kina je u subotu i zvanično otvorila najveći svjetski radio teleskop koji će koristiti za svemirska istraživanja i potragu za vanzemaljskim oblicima života.
Pet stotina metara širok sferni radio teleskop – Fast (Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope – FAST) zauzima površinu trideset fudbalskih igrališta, a usječen je u planinski vijenac jugozapadne provincije Guejdžou. U Kini ga zovu i “Nebesko oko”.
Kineska agencija Sinhua je izvijestila da je teleskop dobio zvaničnu državnu dozvolu za početak rada. Gradnja teleskopa je završena još 2016. godine i od tada su sprovođeni testovi i otklanjani nedostaci.
Glavni inženjer Fasta, Džiang Peng, navodi da su probne operacije teleskopa do sada bile pouzdane i stabilne, a da je njegova osjetljivost dva i po puta veća od drugog najvećeg teleskopa na svijetu.
Tokom probnog rada kineski naučnici su došli i do nekih vrijednih naučnih podataka od kojih se očekuje da će dovesti do velikog napretka u oblastima kao što su otkrivanje gravitacionih talasa niske frekfencije i međuzvezdanih molekula u narednih tri do pet godina, navodi Sinhua.
Unapređenje kineskog svemirskog programa prioritet je Pekinga i zemlja je postavila cilj da uhvati korak sa Rusijom i Sjedinjenim Državama i postane glavna svemirska sila do 2030. godine.
Peking planira da sljedeće godine pokrene izgradnju sopstvene svemirske stanice.
U POTRAZI ZA VANZEMALJCIMA
Kina je u subotu i zvanično otvorila najveći svjetski radio teleskop koji će koristiti za svemirska istraživanja i potragu za vanzemaljskim oblicima života.
Pet stotina metara širok sferni radio teleskop – Fast (Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope – FAST) zauzima površinu trideset fudbalskih igrališta, a usječen je u planinski vijenac jugozapadne provincije Guejdžou. U Kini ga zovu i “Nebesko oko”.
Kineska agencija Sinhua je izvijestila da je teleskop dobio zvaničnu državnu dozvolu za početak rada. Gradnja teleskopa je završena još 2016. godine i od tada su sprovođeni testovi i otklanjani nedostaci.
Glavni inženjer Fasta, Džiang Peng, navodi da su probne operacije teleskopa do sada bile pouzdane i stabilne, a da je njegova osjetljivost dva i po puta veća od drugog najvećeg teleskopa na svijetu.
Tokom probnog rada kineski naučnici su došli i do nekih vrijednih naučnih podataka od kojih se očekuje da će dovesti do velikog napretka u oblastima kao što su otkrivanje gravitacionih talasa niske frekfencije i međuzvezdanih molekula u narednih tri do pet godina, navodi Sinhua.
Unapređenje kineskog svemirskog programa prioritet je Pekinga i zemlja je postavila cilj da uhvati korak sa Rusijom i Sjedinjenim Državama i postane glavna svemirska sila do 2030. godine.
Peking planira da sljedeće godine pokrene izgradnju sopstvene svemirske stanice.
ZAŠTITA DJECE
Epl (Apple) je potvrdio da skenira korisničke fotografije u nastojanju da otkrije dokaze o zlostavljanju djece, ali američka tehno kompanija nije mnogo otkrila o tome kako funkcionišu ta skeniranja.
Ovaj podatak zabrinuo je korisnike Eplovih uređaja, naročito jer nije poznato od kada kompanija ima ovu praksu.
Informaciju o skeniranju fotografija potvrdila je Džejn Horvat, Eplova viša direktorica, na događaju u Las Vegasu kazavši da “kompanija koristi neke tehnologije za pomoć u pronalaženju materijala o seksualnom zlostavljanju djece”.
Ranije se pretpostavljalo da bi Epl mogao imati ovakvu praksu, ali tek sada su iz kompanije zvanično priznali da to rade. Time se Epl pridružio i drugim tehnološkiom divovima, uključujući Fejsbuk, Tviter i Gugl, koji već koriste alat za skeniranje slika poznat kao PhotoDNA. Ovaj alat pregleda fotografije pomoću široke baze podataka poznatih slika zlostavljanja. Nije poznato koristi li Eplov alat za skeniranje sličnu tehnologiju.
Ova praksa podijelila je mišljenja njegovih korisnika. Dok jedni hvale namjeru kompanije u suzbijanju kriminala, drugi je kritikuju zbog uplitanja u privatnost korisnika.
“Naravno da svi rade na zaustavljanju zlostavljanja djece, ali ovdje nije o tome riječ. Ne vjerujem da Epl zaista brine o borbi protiv kriminala”, kazao je novinar i politički komentator Čadvik Mur.
Međutim, tehnološki ekspert Bil Mju ističe da su ovakve kritike ipak pogrešne, tvrdeći da je nova mjera američke kompanije možda manje nametljiva nego što se čini s obzirom na Eplove tehnološke mogućnosti.
“Ova tehnologija koja se koristi zaista je pametna. To ne mora nužno značiti da Epl zapravo može vidjeti i šifrirati vaše fotografije, jer kompanija može samo prolaziti kroz ove fotografije i testirati ih u odnosu na već poznate fotografije zlostavljanja”, kazao je Mew.
Nekoliko drugih tehnoloških kompanija također se našlo na meti kritika zbog slične prakse.
Grupa sedam industrijski najrazvijenijih zemlja svijeta (G7) pozvala je jemenske pobunjenike Hutije, koje podržava Iran u građanskom ratu protiv jemenske vlade, da odmah obustave sve vojne aktivnosti, pretnje i napade na civilne brodove i da se vrate političkom procesu.
Jedan američki vojni avion srušio se danas kod američke vazduhoplovne baze Špangdalem na zapadu Njemačke, a pilot se spasao katapultiranjem i povrijeđen je, saopštila je komanda baze ne iznoseći podatke.
Uspjeh Crne Gore na evropskom putu bio bi važna poruka i za zemlju i za Evropsku uniju, poručeno je tokom sastanka predsjednika Jakova Milatovića sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom u Njujorku, na kojem je bilo riječi i o budućnosti UN-a i potrebi za efikasnijim multilateralizmom.
Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa predstavnikom Privredne komore Dubaija Abdullahom Baqerom i predstavnicima više od 20 crnogorskih građevinskih kompanija, sa kojima je razgovarano o mogućnostima novih poslovnih kontakata i snažnijem povezivanju domaćeg građevinskog sektora sa tržištem Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas uoči početka zasijedanja Generalne skupštine da se sukobi širom Bliskog istoka prelivaju jedni na druge, a da su se takozvana primirja svela na tek nešto više od „smanjenog intenziteta sukoba”, dok civili i dalje plaćaju najvišu cijenu.
Stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički je interes Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva (UK), ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa specijalnom izaslanicom UK za Zapadni Balkan Karen Pirs.
Ministar Ervin Ibrahimović poručio da je stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički interes Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva.
U Crnoj Gori sjutra će biti smjena sunca i oblaka, sjeverni vjetar duvaće u cijeloj zemlji. Najviša dnevna temperatura do 26 stepeni.
Četiri osobe su poginule, a četiri su povrijeđene u požaru koji je izbio danas u tržnom centru Solnečni u Sterlitamaku u Rusiji, saopštila je pres-služba ruskog Ministarstva za vanredne situacije.
Zemljotres jačine 4,2 stepena po Rihterovoj skali pogodio je danas Ukrajinu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
- Od naših igrača očekujem da svaki put kada obuku plavi dres znaju koliko on znači ljudima koji ih bodre - poručio je Dragan Bokan, predsjednik "plavo-bijeli" tokom manifestacije "Plava noć" na kojoj se tradicionalno najavljuju nova sezona i ambicije kluba
Crnogorski šef diplomatije se sastao sa specijalnim savjetnikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida
Crnogorski šef diplomatije se sastao sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan
U razgovoru za „The Athletic“, Mbape je rekao da je njegova majka bila veliki Klopov fan i da je željela da njen sin karijeru nastavi na Mersisajdu
"Ako je većina kakva mislimo da jeste, onda do smjene neće doći. Kako neko glasa - to je njegovo pravo. Ali, želim da postupak ide, da se iznesu stavovi, da se rasčiste stvari i da se ide dalje", rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Šarec je rekao da se iz medija informisao o "Euro modelu" koji je najavio premijer Milojko Spajić i nada se da će moći da bude sproveden u djelo. "Ideja nije loša, vjerujem da premijer kao ekonomista sigurno vodi računa"
Elitni odbojkšaki karavan iz Sofiije i Torina seli u Milano, gdje će se igrati sama završnica - polufinala, meč za 3. mjesto i finale
Ključni podaci za Evropu još nedostaju
Ivanović istakao da Francuska ima važnu ulogu u oblikovanju evropskih politika i procesa evropske integracije, posebno kada je riječ o jačanju evropske bezbjednosti, strateške autonomije i proširenju EU
Nova analiza podataka gotovo pola miliona ljudi povezuje dugotrajnu, tihu upalu sa promjenama u građi i radu srca, kao i sa većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja
Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se sa ambasadorkom Francuske Sesil Umber-Buvije i predstavnicima udruženja French Healthcare
Uspjeh Crne Gore na evropskom putu bio bi važna poruka i za zemlju i za Evropsku uniju, poručeno je tokom sastanka predsjednika Jakova Milatovića sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom u Njujorku, na kojem je bilo riječi i o budućnosti UN-a i potrebi za efikasnijim multilateralizmom.
Stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički je interes Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva (UK), ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa specijalnom izaslanicom UK za Zapadni Balkan Karen Pirs.
Ministar Ervin Ibrahimović poručio da je stabilan i bezbjedan Zapadni Balkan zajednički interes Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je u Njujorku otvaranju Generalne debate 81. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje se okupio veliki broj svjetskih lidera. Tokom boravka u Njujorku Milatović će razgovarati sa visokim međunarodnim zvaničnicima o evropskoj budućnosti Crne Gore i globalnim izazovima, a večeras će prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija priređuje predsjednik SAD Donald Tramp.
Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, poručio je da je danska važan partner Crne Gore u politici proširenja Evropske unije.
Nizozemska nije tražila usporavanje evropskih integracija Crne Gore niti pauzu u pregovaračkom procesu, već, zajedno sa ostalim članicama Evropske unije (EU), sprovodi redovnu proceduru procjene ispunjenosti uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kazao je ambasador Nizozemske u Crnoj Gori Martajn Elhersma.
Član Izvršnog odbora DPS Zeta Miloš Kavarić kritikovao je organizaciju javnog prevoza u toj opštini, navodeći da su za autobuska stajališta i autobuse izdvojene stotine hiljada eura, dok građani, kako tvrdi, i dalje nemaju funkcionalan prevoz.
Klub poslanika Građanskog pokreta URA predao je danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim se predlaže povećanje koeficijenta za zvanje vatrogasac-spasilac sa sadašnjih 7,30 na 9,50, saopštio je šef Kluba poslanika URA Zoran Mikić.
Jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan kazao je da su poslanici Evropskog parlamenta predstavili „istinski Euro model“ za Crnu Goru, poručujući da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić „opterećenje za dalji napredak Crne Gore prema članstvu u EU“.
Neizglasavanje velikog broja skupštinskih odluka je poruka da ovakvo funkcionisanje Glavnog grada može da opstaje formalno, ali i da se neće moći odlučivati bez dogovora sa odbornicima koji više ne pripadaju nekadašnjoj većini, rekla je za Dan Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika Podgorice. Ona smatra da su velike šanse da budžet Glavnog grada za narednu godinu ne bude usvojen. Postoji, kaže, rješenje.
Operativna i institucionalna spremnost Centralne banke Crne Gore ključna je za njenu uspješnu buduću integraciju u Evropski sistem centralnih banaka, poručeno je, između ostalog, tokom radne posjete guvernerke Irene Radović Evropskoj centralnoj banci u Frankfurtu.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je za Televiziju Crne Gore (TVCG) da Euro model vidi kao pokušaj da se podigne standard građana, ali upozorava da konačni efekti povećanja plata i penzija neće zavisiti samo od poteza Vlade, već i od globalnih ekonomskih kretanja, inflacije i rasta BDP-a.
Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore bio je od 17. do 19. septembra domaćin Pete godišnje konferencije Eastern European Risk and Insurance Association (EERIA), koja je u Podgorici okupila predstavnike akademske zajednice, regulatornih institucija i sektora osiguranja iz Crne Gore i inostranstva. Kako su saopštili organizatori, ova konferencija doprinijela je jačanju međunarodne prepoznatljivosti Ekonomskog fakulteta i njegovom povezivanju sa međunarodnom akademskom, regulatornom i stručnom zajednicom, ali i promociji Crne Gore kao atraktivne destinacije za organizaciju međunarodnih naučnih i stručnih skupova.
Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Svako novo poskupljenje goriva direktan je udar na životni standard građana i privredu, pa je zato potreban dugoročni mehanizam zaštite, a ne različite odluke svakog ponedjeljka, od jednog do drugog obračuna, istakao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Obim neformalne ekonomije među registrovanim privatnim preduzećima i preduzetnicima smanjen je sa 20,6 odsto BDP-a u 2022. na 12,4 procenta u 2026. godini, odnosno za 8,2 procentna poena. Napredak je, dodaju, ostvaren u svim djelatnostima, a najveće smanjenje neformalne ekonomije zabilježeno je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Zanatska komora Crne Gore traži od Skupštine da Vladi vrati na novo razmatranje zakone za sprovođenje Euro modela poručujući da zanatstvo ne poznaje uravnilovku: zarada mora pratiti stručnost, odgovornost, produktivnost i tržišnu vrijednost rada. To se navodi u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor Boris Marđonović.
Od puta Berane – Kolašin do zaobilaznice oko Rožaja, bosanskohercegovačka kompanija “Euroasfalt” ostavila je iza sebe projekte sa probijenim rokovima, višestruko uvećanim troškovima i nezavršenim radovima, a za štetu koju je država Crna Gora trpila i još uvijek trpi niko do sada nije odgovarao.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević i izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović saglasni su da bi Euro model i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta mogli donijeti značajan rast zarada i životnog standarda. Zečević ocjenjuje da bi veća primanja podstakla potrošnju, smanjila nejednakost i mogla pokrenuti novi ekonomski ciklus, dok Mrdović upozorava da Vlada paralelno mora spriječiti vještački rast cijena kako povećane zarade ne bi „pojele“ inflacija i trgovačke marže.
Tri četvrtine zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru usluga. Za sagovornike RTCG to nije problem, ali savjetuju da se otpornost ekonomije gradi razvojem poljoprivrede, proizvodnje i drugih neuslužnih sektora, kako bi bila otpornija na eventualne krize.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
