NOVI IZUM MAJKROSOFTA

Majkrosoft je, izgleda, našao način da veliku količinu podataka sačuva na neuništivom materijalu.

Nova tehnologija koristi lasere kako bi različiti podaci bili upisani na ovaj komad stakla.

Kada laseri dođu do površine stakla, stvaraju se male tačke, nazvane “vokseli”.

Staklo na koje se podaci upisuju je jako izdržljivo, pa je tako moguće “kuvati” ga u vodi, strugati čeličnom žicom, pa čak i podvrgnuti temperaturi od 260 stepeni Celzijusa, baz ikakvih oštećenja.

ODLAZAK TEHNOLOŠKOG IZUMITELJA

Leri Tesler čovjek koji je izmislio “cut”, “copy” i “paste” opcije, umro je u 74. godini. Odigrao je ključnu ulogu u razvoju mnogih “Apple” proizvoda, a bio je potpredsjednik u dvije “Apple” ćerke-kompanije. Prije svega, bio je jedan od pionira računarske tehnologije kakvu danas poznajemo.

Teslerovo najveće dostignuće bilo je pronalazak funkcija “cut”, “copy” i “paste”, bez kojih bi ovakvo korišćenje računara bilo nepojmljivo.

Upoznao je Stiva Džobsa 1979. godine, kada je “Apple” obišao objekat Xerox PARC u kom je Tesler radio.

Sistemi u Xerox PARC-u će kasnije da budu inspiracija za stvaranje “Macintosha”, prvog uspešnog ličnog računara na masovnom tržištu sa grafičkim korisničkim interfejsom.

“Bili smo tehnolozi sa vrlo logičnim umovima. Stiv je takođe bio dobar i u marketingu, distribuciji, finansijama – svakom aspektu posla kojeg možete da se sjetite”, rekao je Tesler u intervjuu 2011. godine.

Godinu dana nakon što je upoznao Džobsa, Tesler je započeo da na projektu Apple Lisa, neuspješnom prvom pokušaju poslovnog računara.

Iako je u to vrijeme bila neuspeh, Lisa je bila izuzetno značajan korak za računarsku tehnologiju i unapređenje interakcije između čovjeka i računara.

Nakon što je napustio “Appl”e, Tesler je radio za Amazon i Yahoo, a posljednju deceniju je radio kao tehnološki konsultant.

Za Teslera se smatra da je oličavao hipi kulturu sa jedne, a hi-tech kulturu sa druge strane, što se smatra kombinacijom koja je zaštitni znak Apple kompanije, piše Daily Express.

IZNIJELI PRIJEDLOGE

Evropska unija je danas iznijela prijedloge za regulisanje vještačke inteligencije koji zahtijevaju stroga pravila i zaštitne mjere od rizika primjene nove tehnologije.

Danas objavljen Izveštaj o vještačkoj inteligenciji je dio šire digitalne strategije čiji je cilj da EU zadrži prednost u postavljanju tehnoloških standarda.

Evropska komisija navodi da želi da razvije “pouzdan okvir za vještačku inteligenciju”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naložila je poslije stupanja na funkciju u decembru, dala saradnicima rok od 100 dana da smisle koordinirani pristup EU vještačkoj inteligenciji (AI).

Potrebna su jasna pravila za rješavanje “visoko rizičnih sistema AI” u zdravstvu, policiji i transportu, koji bi trebalo da budu “transparentni i da garantuju ljudski nadzor” – ne samo mašinski, saopštila je EU.

Na isti način kao što provjeravaju kozmetiku, automobile i igračke, vlasti bi trebalo da mogu da provjere i potvrde podatke koje koriste algoritmi koji pokreću vještačku inteligenciju.

Važno je koristiti nepristrasne podatke za obuku visoko rizičnih sistema vještačke inteligencije, kako bi izbjegli diskriminaciju, saopštila je komisija.

“SPACE X”

Privatna svemirska kompanija “Spejs Iks” (Space X) nije uspjela danas da spusti prvi dio svoje rakete Falkon 9 na plovilo u moru, što je trebalo da bude njihovo pedeseto uspješno slijetanje.

U misiji rakete je međutim bez problema u orbitu postavljeno 60 novih satelita koji formiraju konstelaciju “Starlink”, veliki projekat “Spejs Iksa”, kompanije Ilona Maska, čiji cilj je da se obezbijedi internet iz svemira.

“Spejs Iks” je napravio revoluciju u svemirskoj industriji građenjem raketa čiji prvi dio može da se vrati i ponovo koristi, čime se drastično smanjuju troškovi.

Međutim danas prvi dio rakete, koja je poletjela iz Kejp Kanaverala na Floridi oko 10.00 po lokalnom vremenu, nije se pojavio na snimcima kamere postavljene na platformi u Atlantskom okeanu u trenutku kada je trebalo da sleti.

“Nažalost nijesmo uspjeli da spustimo prvi dio (rakete) na našu platformu, ali ona je sletjela mirno u more odmah pored, tako da izgleda da je ostala u jednom komadu”, rekla je Džesika Anderson, inženjerka u “Spejs iksu”.

Za sada nije poznato zašto je raketa promašila platformu. Spejs iks je tu raketu do sada uopotrijebio četiri puta.

Ovo je bilo peto lansiranje 60 satelita konstelacije “Starlink” koja bi do kraja mogla da ima hiljade satelita. Za sada je oko 300 satelita u orbiti.

Potrebno je da sateliti budu dosta gusto raspoređeni u svemiru da bi obezbijedili nesmetan dotok interneta.

Druge kompanije, kao što je Uanveb (OneWeb), takođe planiraju da obezbijede visokoprotočni internet iz svemira. Ilon Mask se nada da će osvojiti između tri do pet odsto svjetskog tržišta interneta, dijela koji je procijenjen na 30 milijardi dolara godišnje.

DOSTIGNUTI REKORDI

Za rekordno visoke temperature koje su navodno izmjerene na Antarktiku biće potrebno nekoliko mjeseci da se provjere, objavila je u nedjelju meteorološka agencija Ujedinjenih nacija, prenosi Anadolija.

Džonatan Fouler, portparol Svjetske meteorološke organizacije rekao je da mjerenja koja su izvršili istraživači iz Argentine i Brazila ranije ovog mjeseca moraju proći formalni postupak kako bi se osiguralo da ispunjavaju međunarodne standarde.

“Do formalne odluke da li se radi o rekordnim temperaturama ili ne vjerovatno će proći nekoliko mjeseci“, naglasio je Fouler.

Naučnici u argentinskoj istraživačkoj bazi Esperanca, na sjevernom vrhu Antarktičkog poluostrva, 6. februara izmjerili su temperaturu od 18,3 stepeni Celzijusa. Prethodna rekordna temperatura izmjerena tamo je bila 17,5 stepeni u martu 2015. godine.

Istraživači iz Brazila tvrde da su prošle sedmice izmjerili temperaturu od 20,75 stepeni Celzijusa blizu poluostrva, čime je oboren rekord u cijelom antarktičkom regionu, koji je zabilježen 1982. godine i iznosio je 19,8 stepeni Celzijusa.

Fouler je pojasnio da će oba nova mjerenja morati biti proslijeđena profesoru Rendalu Serveniju, istraživaču sa Državnog univerziteta u Arizoni, koji pregleda prijavljene temperaturne zapise za Svjetsku meteorološku organizaciju.

“Zatim on dijeli podatke sa širom grupom naučnika koji će pažljivo procijeniti dostupne dokaze i raspravljati o osnovanosti i problemima promatranja. Procjena obično traje šest do devet mjeseci, nakon čega bi Cerveny formalno ili prihvatio ili odbacio potencijalni ekstrem“, rekao je Fowler.

Prošle godine, značajan izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da su stotine miliona ljudi ugrožene od povećanja nivoa mora, dok se tope polarne ledene kape Zemlje.

PUT DO MJESECA

Američka agencija za kosmičke letove Nasa raspisala je konkurs za nove astronaute, pošto planira da ponovo šalje do Mjeseca letjelice sa ljudskom posadom.

Odlazak u kosmos je san koji mnogi odrasli ljudi dijele s djecom širom svijeta i konkurs koji je raspisan važi upravo za cijeli svijet.

Ljudi nijesu stupili na Mjesec već pola vijeka, ali Nasa se nada da će to da se promijeni.

Prije svega, planira se da među sljedećim astronautima bude i žena. a let je planiran za 2024. godinu.

U Nasi očekuju da će na ovom konkurus naći pogodne kandidate za buduće astronaute. Konkurs je otvoren od 2. do 30. marta.

Koje uslove treba da ispunjavaju kandidati?

Do sada za astronaute birani isključivo Amerkanci. Od 1960. kada je bio raspisan prvi konkurs za astronaute, Nasa je odabrala 350 kandidata da se obučavaju, a danas imaju samo 48 astronauta koji čine kosmičku jedinicu.

Ostalo je pravilo da kandidati budu Amerikanci, ali sada mogu da imaju dvojno državljanstvo.

To pravilo je važilo i ranije i pokojni astronaut Pirs Selers bio je Englez, ali je uzeo i američko državljanstvo i tri puta je letio u zemljinu orbitu.

Drugi uslov je da ima „naučno“ obrazovanje. Novi regruti bi trebalo da imaju treći stepen iz prirodnih ili tehničkih nauka, a može da bude i matematika.

Kvalifikovani ljekari i ljudi koji imaju međunarodnu priznatu diplomu pilota, takođe mogu da konkurišu.

Obrazovanje nije dovoljno, traži se da imaju najmanje dvije godine letačkog iskustva ili 1.000 sati letjenja na najsavremenijim avionima.

Svi koji ispunjavaju ove uslove moraju da se podrvgnu specijalnim ljekarskim pregledima, a zatim obrazovanje za obuku letjenja u šatlu traje dvije godine.

Kandidati koji su prošli sve što je navedeno moraju da prođu kroz vojnu obuku i vježbe preživljavanja u najtežim uslovima. Za to vrijeme moraju da prođu kroz obuku preživljavanja u vodi, da pokažu da posjeduju najjednostavnije tehničko zanje, da poznaju korišćenje robota i da nauče ruski jezik.

Za one koji nijesu stigli da prođu kompletnu obuku, ostaje mogućnost da se zaposle u „Virdžin galaktiku“, privatnoj kompaniji koja planira da šatlom vozi turiste u kosmos, i to već od iduće godine.

REKORDNA TEMPERATURA

Na Južnom polu je prvi put od kada se vodi evidencija zabilježena temperatura veća od 20 stepeni Celzijusa.

Brazilski naučnik Karlos Šafer je 9. februara sa kolegama izmjerio 20,75 stepeni Celzijusa u istraživačkoj stanici na ostrvu Sejmur, na najsjevernijem dijelu kontinenta.

Šafer je rekao za AFP da tolika temperatura nikada nije izmjerena na Antarktiku.

Napomenuo je, međutim, da je izmjerena rekordna temperatura za sada samo jedno očitavanje.

„Ne možemo da iskoristimo ovo u predviđanju klimatskih promjena u budućnosti. Ovo je samo jedno očitavanje – prost signal da se nešto dešava“, objasnio je Šafer.

Čitav ledeni kontinent je prošle nedjelje zabilježio još jedan rekord – 18,3 stepeni zabilježeno je na Antarktičkom poluostrvu.

Svjetska meteorološka organizacija kaže da su temperature na Antarktiku prosječno porasle za tri stepena u proteklih 50 godina.

Oko 87 odsto glečera na Južnom polu zabilježilo je topljenje.

Povlačenje glečera se posebno ubrzalo u posljednjih 12 godina.

Prošli mjesec takođe je bio najtopliji januar na Antarktiku od kada se mjere temperature.

ERBAS PREDSTAVIO

Kompanija Erbas predstavila je model za koji vjeruje da će možda biti budućnost dizajna putničkih aviona.

Model Maverik, predstavljen je na Singapurskom sajmu avijacije, a novim dizajnom Erbas nastoji da se odupre dugogodišnjoj tradiciji da trup aviona bude u obliku cijevi.

Model, koji je u početnim fazama razvoja, odražava kako bi izgledao dizajn jednog velikog krila, koncept koji se uglavnom koristi kod vojnih aviona.

Erbas je pokrenuo projekat 2017. godine i započeo ispitivanja na malom modelu s daljinskim upravljanjem 2019. godine.

Iako izgleda kao da je iz naučno-fantastičnog filma, avioni s dizajnom poput Maverikovog mogu da postanu stvarnost.

S obzirom na to da će avion biti mnogo širi, unutrašnjost letjelice će biti drugačije organizovana, jer će biti više prostora.

“U početku su mnogi odbacili projekat Maverik i nazvali ga hobijem ili, drugim riječima, projektom od koga Erbas ne bi mnogo naučio”, kaže Adrijen Berar, vođa projekta.

“Dakle, morali smo da im dokažemo da griješe, pokazujući da možemo da pružimo vrlo solidnu osnovu za buduću konfiguraciju aviona”, dodao je.

PREDSTAVLJENI U LONDONU

Samsung je sinoć u San Francisku, ali i u Londonu predstavio nove uređaje iz Galaxy S20 serije i novi preklopni smartphone Galaxy Z Flip. Među više od stotinu predstavnika medija iz cijelog svijeta Crna Gora je imala svog predstavnika, novinara RTCG, koji je među prvima testirao nove uređaje.

Karakteristike novih uređaja su takve da mogu promijeniti način na koji doživljavamo  muziku, fotografiju, film, video igrice.

Budući da sva tri modela nove serije, Galaxy S20, S20+ i S20 Ultra, dolaze sa podrškom za 5G mrežu, Samsung svojim korisnicima pruža uređaje sljedeće generacije koji će transformisati živote ljudi.

Galaxy S20 linija ima veće ekrane, nevjerovatnu video rezoluciju 8K, bateriju do čak 5.000 mAh, kameru do 108 MPx sa optičkim zumom od 30X i hibridnim od 100X , do 512 GB memorije, najnoviji čipset , ali i do nevjerovatnih 12 i 16 GB RAM memorije u posebnoj 5G Ultra varijanti.

Kada je riječ o Galaxy Z Flip fascinira inženjersko inovativno rješenje savitljivog stakla  koje doslovno preispituje zakone fizike budući da se njegov displej od 6.7 inča jednim pokretom sklapa u moderan i kompaktan oblik, dovoljno mali da stane u dlan jedne ruke.

Galaxy S20 će unaprijediti i iskustvo mobilnog gejminga. Uz ekran od 120Hz korisnicima je omogućeno nevjerovatno i neometano igračko iskustvo.

Osim predstavljanja novih uređaja, predstavnici Samsunga najavili su partnerstvo sa Microsoftom i Xbox-om na polju gejminga, kao i sa najvećim svjetskim striming servisom Netflixom.

Branimir Žugić, TVCG

DRASTIČNO SMANJENJE

Naučnici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktiku otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 odsto otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

“Ovakvi padovi u populaciji sugerišu da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utiče na prehrambeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene”, kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Univerzitetu Stoni Bruk i od predvodnica ekspedicije Heder J. Linč..

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije “Od Pola do Pola” otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na ostrvu Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluostrva, prenosi Hina.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 odsto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.

Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.

Frida Bengtson iz Grinpisove kampanje za zaštitu okeana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

“Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 odsto svjetskih mora do 2030, kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utiecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima”, istaknula je Bengtson.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine.

U zadnjih nekoliko dana aktivisti Grinpisa izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim Sporazumom.

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju.

  • Za pet godina otkriveno 2.614 falsifikovanih eura, nema bojazni po ekonomiju
    on 18/02/2026 at 19:15

    U posljednjih pet godina u Crnoj Gori otkriveno je 2.614 falsifikovanih novčanica eura, pokazuju podaci monetarnih vlasti. Od 2022. do 2024. godine broj falsifikata u prometu je rastao, pa je pretprošle godine u odnosu na 2023. zabilježeno povećanje od 61 odsto. Tokom 2025. godine, kako navode iz Centralna banka Crne Gore, bilježi se manja upotreba lažnih novčanica.

  • Iransko-američki pregovori spustili cijene nafte prema 67 dolara
    on 18/02/2026 at 16:59

    Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, nagovještavajući olakšanje ulagača nakon naznaka pomaka u iransko-američkim nuklearnim pregovorima.

  • Konatar: Ponovo ćemo predložiti zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj
    on 18/02/2026 at 14:58

    Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog Kluba te stranke, Miloš Konatar.

  • Mugoša: Odbor 25. februara o "Aerodromima", pozvani Đeljošaj, Radulović i Tolić
    on 18/02/2026 at 14:40

    Odbora za ekonomiju, finansije i budžet će na inicijativu funkcionera Evropskog saveza i predsjednika tog skupštinskog tijela, Borisa Mugoše, 25. februara održati sjednica na temu: Problematika koncesija Aerodroma Crne Gore.

  • Savjet: Blagi rast crnogorske ekonomije u 2025. godini
    on 18/02/2026 at 13:39

    Danas je održana 76. sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavala guvernerka Centralne banke Crne Gore i predsjedavajuća Savjeta, Irena Radović.

  • ASP: Cijena izgradnje puta od Lubnica ka Jezerinama preko 63 miliona
    on 18/02/2026 at 13:06

    Za kontroverzni projekat izgradnje puta od Lubnica ka Jezerinama, sa probijenim tunelom Klisura kroz planinu Bjelasica, u decembru prošle godine plaćeno je 818 hiljada eura, čime je cijena dostigla preko 63,1 milion, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

  • Penzoneri sjutra u Bijelom Polju sakupljaju novac za Vladu
    on 18/02/2026 at 12:32

    Pokret penzionera Crne Gore sjutra u podne  ispred Evropske kuće u Bijelom Polju organizuje humanitarnu akciju za predsjednika i članove Vlade Crne Gore i pozivaju sve penzionere da se okupe i doniraju novac od povećanja penzija. Kako je saopštio predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa sjutra će najaviti i veliki protest sa kojeg će biti upućeni zahtjevi Vladi.

  • Monstat: Otkupljeno više mlijeka
    on 18/02/2026 at 11:51

    Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 7,27 miliona litara, što je 6,8 odsto više u odnosu na isti period 2024.

  • Milatović: Radnici zaslužuju sigurnost, a ne privremena rješenja
    on 18/02/2026 at 11:16

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je Zakon o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini vodeći računa isključivo o interesima radnika u trgovini, ali sa zahtjevom da se Ustavom garantuje neradna nedjelja jer je to jedino rješenje koje donosi sigurnost za radnike.

  • Savez sindikata pozdravlja neradnu nedjelju, poslodavci očekuju odluku suda
    on 18/02/2026 at 05:38

    Predsjedništvo Socijalnog savjeta danas ili sjutra zauzeće konačan stav, nakon što su poslanici usvojili izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, prema kojima nedjelja u trgovinama ostaje neradni dan, rekli su nam u Savezu sindikata. U Uniji slobodnih sindikata ne žele da komentarišu odluku većine parlamentaraca. Iz Unije poslodavaca poručuju da se još jednom nije uvažio dogovor socijalnih partnera. Očekuju i reakciju Ustavnog suda.