O ZAKONU

Premijer Duško Marković i mitropolit Amfilohije razgovaraće sjutra, 14. februara. To je prvi sastanak na inicijativu premijera povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica nakon stupanja Zakona na snagu.

Podsjetimo, Marković je krajem januara uputio Amfilohiju poziv na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica navodeći da je Zakon stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.

VUJOVIĆ

Izjavom da sa ulice treba da se poruči da razilaska nema dok se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne povuče, lider DF-a Andija Mandić želi da kapitalizuje i radikalizuje litije, kaže analitičar Zlatko Vujović. On smatra da je posrijedi strateška igra Aleksandra Vučića koji, u susret povećanju pritiska da prizna Kosovo, pokušava da pošalje poruku da je on taj koji može da utiče na destabilizaciju država regiona i to koristeći one koji se osjećaju kao Srbi.

Gostujući u emisiji Fokus na Televiziji O2, jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je da građani koji protestuju protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da saopšte koji je to dan do kada će čekati da se Zakon povuče.

“Mislim da tog datuma treba svi da se okupimo u Podgorici i da sa ulice poručimo da se nećemo razilaziti dok se taj Zakon ne stavi van snage”, kazao je Mandić u emsiji na Televiziji O2.

Ova Mandićeva izjava, za analitičara Zlatka Vujovića, pokušaj je DF-a da uoči predstojećih parlamentarnih izbora homogenizuje biračko tijelo, a litije kako kaže kapitalizuje u korist tog političkog saveza.

“Vidjeli smo kako to izgleda u organizaciji DF-a, tako da ne treba isključiti ni scenario da se ti protesti presele ispred skupštine, da budu dugoga trajanja, možda u intervalima kakve su danas litije, možda nalik onome što su nekad bili protesti df-a da se ne razilaze dok ne dođe do očekivanje odluke Skupštine za njih. Tako da mislim da je gospodin Mandić najavio, makar njihovu namjeru, DF-a da se kompletan proces i dešavanja ubrzaju i jednim dijelom radikalizuju”, ocjenjuje Vujović.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorkse nijesmo dobili komentar na Mandićevu izjavu.

Na pitanje kakvu reakciju Mitropolije ocjenjuje, Vujović je kazao:

“Ona zavisi od toga za kakvu će se strategiju zvanini Beograd opredijeliti, gospodin Vučić koji ima veliki uticaj, da ne kažemo kontrolu nad DF-om, pojačava ga i na Mitropoliju koja je ranije imala jasna otklon od Vučića. Zbližavaju se i dosta su mekše reakcije al u odnosu Amfilohije – Vučić i obrnuto.”

Svjedočimo, kaže Vujović, strateškoj igri Vučića koji u susret povećanju pritiska da prizna Kosovo pokušava da pošalje poruku da je on taj koji može da utiče na destabilizaciju država regiona i to koristeći one koji se osjećaju kao Srbi.

Zato, smatra Vujović, da je Vučić Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori iskoristio kao povod za veću igru, odnosno za jačanje svoje pozicije u pregovorima sa Amerikom.

KARPENTER

Situacija u Crnoj Gori, poslije usvajanja Zakona o slobodi vjerispovijesti, postala je dio propagande i kampanje dezinformisanja koju vodi Rusija, rekao je u intervjuu za Glas Amerike Majkl Karpenter, bivši zvaničnik Pentagona i sadašnji direktor Pen Bajden centra. Karpenter ocjenjuje i da je Sprska pravoslavna crkva korišćena kao instrument za promociju ruskih i srpskih interesa u regionu. Karpenter međutim ističe da je neophodan dijalog sa SPC o zakonu koji je, kako smatra, izazvao polarizaciju u crnogorskom društvu.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti produbljuje podjele u Crnoj Gori između, kako kaže Majkl Karpenter, onih koji se deklarišu kao Srbi i ostatka crnogorskog društva.

“To je je za žaljenje jer je Crna Gora jedna od malobrojnih primjera multietničkih demokratskih država, u kojoj je situacija uglavnom bila mirna posle odvajanja od Srbije, ali I prije toga. Ovo što se sada dešava – etničke ili religijske tenzije, zovite ih kao hoćete, treba pažljivo posmatrati jer ima potencijal da uzdrma stvari u društvu”, kazao je Karpenter.

Tenzije koje je usvajanje zakona izazvalo između Crne Gore i Srbije, a posebno oštru retoriku pojedinih srpskih zvaničnika, bivši zvaničnik Pentagona posmatra u kontekstu izborne godine u obje zemlje. Poručuje međutim da u obzir treba uzeti I širi geopolitički aspekt spora.

“SPC je korišćena kao alat “meke moći” za promociju srpskih i ruskih interesa u regionu. Prava svih religijskih zajednica treba da budu uzeta u obzir, treba poštovati imovinska prava, ali postoji i to hibridno takmičenje koje se ovde odvija iza kulisa”, ocjenjuje Karpenter.

Na pitanje da li vidi ulogu Rusije u tome, Karpenter odgovara da vidi da se u ruskim medijima i na društvenim mrežama manipuliše tom situacijom.

“Čak sam vidio i da je ruska agencija TASS prenijela da su SAD iza ovog zakona i da je američka vlada navodno natjerala vlasti u Crnoj Gori da usvoje zakon – što je besmislica. Ali, pokazuje da se sve politizuje i sve postaje dio propaganda I operacije dezinformisanja koju sprovodi ruska strana. Dakle, postoji jasan ruski uticaj u protivljenju ovom zakonu, kao I pokušaj da se pokaže da zakon ima nekakve veze sa Zapadom. Ruske diplomate i političari smatraju da mogu da pokušaju da manipulišu Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori ili da je koriste da ostvare svoje ciljeve. To ne znači da je SPC saučesnik u tome, ali je Rusi vide kao sredstvo za promovisanje njihovih interesa”, ocjenjuje Karpenter.

A hibridno takmičenje, kako ga naziva Karpenter, ogleda se u propagandi, širenju uticaja preko organizacija koje isto razmišljaju, uplivu prljavog ruskog novca da bi se ostvarili određeni politički ciljevi, ali i sajber napadima iz Rusije kojih u Crnoj Gori ima više nego u bilo kojoj drugoj državi u regionu.

“Moskva ima jasan interes da pokuša da podrije aktuelnu crnogorsku vlast. Što nije izgovor za sve što vlast radi i sigurno je da ima još puno posla u unapređivanju vladavine prava. Ali, činjenica je da Rusija želi da smijeni aktuelnu vlast i da neke više proruske opozicione grupe dođu na vlast“, kaže Karpenter.

Preko Crne Gore, Moskva želi da oslabi i NATO savez, smatra direktor Pen Bajden centra. Naglašava međutim da uprkos snažnoj propagandi koja dolazi iz stranih zemalja, sloboda medija u Crnoj Gori mora biti zaštićena po svaku cijenu.

“Ako Crna Gora želi da zabrani Russia Today ili Sputnik, to je jedna stvar, ali kada su lokalni novinari meta – to je druga stvar. To je neprihvatljivo i ne smije se tolerisati”, ocjenjuje on.
Majkl Karpenter očekuje da će Rusija i dalje pokušavati da širi uticaj u Crnoj Gori preko takozvane meke moći jer, kako ističe, smatra da je u prednosti na Zapadnom Balkanu zbog toga što Amerika obraća manju pažnju na region nego ranije. 

DEMOKRATE

Novim povećanjem akciza na duvanske proizvode sa početka ove godine, Vlada Crne Gore je sasvim sigurno ojačala ionako jako crno tržište i time osnažila uvjerenje velikog broja građana, ocjenjuju iz Demokratske Crne Gore.

Iz partije navode da povećanje akciza, tj. konačne cijene duvanskih prozvoda ima preventivnu svrhu u cilju smanjenja broja korisnika duvanskih proizvoda u sređenim zemljama u kojima, kako navode, ne možete kupiti cigarete na svakom koraku po višestruko nižoj cijeni.

“Povećanjem akciza, koje direktno znači povećanje cijena duvanskih proizvoda, u finansijskom smislu se ne dobija ništa, već naprotiv. Zbog visoke cijene proizvoda koja ne odgovara platežnoj moći prosječnog građanina, korisnici se odvraćaju sa legalnog i upućuju na crno tržište. To navodi na zaključak da ekonomska politika Vlade nema za cilj da poveća poreski zahvat, čime bi se nesumnjivo ostvarili i veći akcizni prihodi u kumulativnom smislu, već da novac koji bi trebao ići u državnu kasu usmjeri ka onima koji kontrolišu nelegalno tržište”, piše u saopštenju Demokrata.

Dodaju da su proizvodi iz sive zone sumnjivog porijekla i neprovjerenog kvaliteta, te, kako navode, kao takvi dodatno utiču na zdravlje građana.

“Iz svega ovoga se nameće ključno pitanje – Ko je omogućio da se na sivom tržištu u svakom trenutku nađu dovoljne količine duvanskih proizvoda koje će zadovoljiti potrebe potrošača u Crnoj Gori”, pitaju iz Demokrata.